Integrativni pristup plodnosti: Kako spojiti suvremenu medicinu i podršku organizmu?

Što sve utječe na plodnost?

Plodnost odražava cjelokupno zdravstveno stanje organizma – hormonsku i metaboličku ravnotežu, kvalitetu sna, prehranu, tjelesnu aktivnost, razinu stresa, imunološkog sustava te zdravlje crijevnog i vaginalnog mikrobioma.

Na reproduktivni potencijal utječu dob, genetski čimbenici, kronične upalne bolesti i njihove anatomske i funkcionalne posljedice, zatim kvaliteta jajnih stanica i spermija te pretilost, pušenje, okolišni čimbenici i izloženost endokrinim disruptorima.

Sve više istraživanja pokazuje kako način života može utjecati na epigenetske mehanizme – procese koji reguliraju aktivnost gena bez promjene njihove strukture. Ti mehanizmi mogu utjecati na reproduktivno zdravlje – kvalitetu jajne stanice, razvoj embrija te zdravlje djeteta. U podlozi je i uloga mitohondrijske funkcije, odnosno sposobnost stanica da proizvode energiju potrebnu za uspješno sazrijevanje jajnih stanica, razvoj embrija i kvalitetu spermija.

Upravo zato suvremeni integrativni pristup objedinjuje preciznu medicinsku dijagnostiku, dokazano učinkovite metode liječenja, promjene životnog stila i individualiziranu podršku kako bi se povećale mogućnosti za začeće i očuvalo dugoročno reproduktivno zdravlje. Integrativna medicina nije zamjena za suvremenu reproduktivnu medicinu, već njezina nadopuna. Cilj je prepoznati čimbenike koji mogu smanjivati reproduktivni potencijal te ih, kada je moguće, pravodobno korigirati.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Najčešći uzroci neplodnosti

Ne postoji jedan jedini najčešći uzrok neplodnosti jer ona često nastaje djelovanjem više čimbenika. Prema suvremenim podacima, uzroci se raspodjeljuju:

• Poremećaji ovulacije (25–30%) – najčešće povezani s poliendokrinim metaboličkim ovarijskim sindromom (PMOS), poremećajima štitnjače, hiperprolaktinemijom ili funkcionalnim poremećajima.
• Muški čimbenik (20–30%) – smanjen broj, pokretljivost ili kvaliteta spermija, a u dijela muškaraca uzrok ostaje nepoznat.
• Tubarni čimbenik (20–25%) – oštećenje, začepljenje ili nedostatak jajovoda, najčešće nakon upala zdjelice ili operacija.
• Endometrioza (10–15%) – može smanjiti plodnost promjenom anatomije zdjelice, kroničnom upalom uz poremećen imunološki odgovor te nepovoljni utjecaj na kvalitetu jajnih stanice i endometrija.
• Smanjena ovarijska rezerva i dob žene – plodnost prirodno opada nakon 35. godine, a osobito nakon 40. godine zbog smanjenja broja i kvalitete jajnih stanica.
• Neobjašnjena neplodnost (10–20%) – svi standardni nalazi su uredni, ali trudnoća izostaje. U tim slučajevima moguće je da ulogu imaju čimbenici koje rutinska dijagnostika ne otkriva.

U suvremenoj reproduktivnoj medicini sve se više naglašava utjecaj sljedećih faktora:

• inzulinska rezistencija i pretilost
• bolesti štitnjače i druge endokrine bolesti
• kronične upalne i autoimune bolesti
• životne navike (pušenje, alkohol, manjak sna, kronični stres)
• okolišni čimbenici i endokrini disruptori.

Zašto je važan cjelovit pristup obradi neplodnosti?

Iz perspektive integrativne medicine, neplodnost se ne promatra samo kao bolest jednog organa, nego kao rezultat međudjelovanja reproduktivnog, hormonskog, metaboličkog, imunološkog i živčanog sustava zato se pored ginekološke i androloške obrade uključuje procjena hormonskog i metaboličkog statusa, nutritivnog statusa, kronične upale te životnih navika koje mogu utjecati na plodnost. S ciljam otkrivanja ostalih čimbenika ili uzroka. U slučaju ponavljanih spontanih pobačaja ne zaobilazni su genetski čimbenici, faktori zgrušavanja i imunologoiija, osobito kod neuspješnih postupaka medicinski potpomognute oplodnje.

Prehrana i životne navike kao podrška plodnosti

Sve se više istražuje i uloga crijevnog te vaginalnog mikrobioma u reproduktivnom zdravlju, iako se to područje još razvija i intenzivno istražuje. S time su u vezi i brojna istraživanja koja potvrđuju da prehrana, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i održavanje zdrave tjelesne mase mogu pozitivno utjecati na plodnost žena i muškaraca. Prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, kvalitetnim proteinima i omega-3 masnim kiselinama povezuje se s boljim reproduktivnim ishodima. Istodobno, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, ultraprerađena hrana i kronični stres mogu nepovoljno djelovati na reproduktivnu funkciju.

Također se odražava i na naš mikrobiom, kojeg se jednostavnim uzrokovanjem, u labaratoriju analizira tehnikom sekvencioniranja DNK-a kojom se dobije uvid u vrstu, broj i uravnoteženost mikroorganizama što omogućuje personalizirane preporuke prehrane i suplementacije.

Osobito, jer dodaci prehrani nisu univerzalno rješenje već njihova primjena treba biti individualizirana i temeljena na kliničkoj procjeni, laboratorijskim i nutrigenomskim nalazima te stvarnim potrebama organizma. Ovisno o anamnezi i kliničkoj slici, laboratorijska obrada treba uključivati procjenu statusa vitamina D, vitamina B12 i folata, feritina te razine minerala željeza, magnezija, kalcija, cinka i selena.

Folna kiselina preporučuje se svim ženama koje planiraju trudnoću, te sve češće omega-3 masne kiseline – dok se vitamin D, željezo, vitamin B12 ili drugi dodaci uvode kada postoji potvrđeni manjak ili medicinska indikacija. Individualizirani pristup sigurniji je i učinkovitiji od samoinicijativnog uzimanja velikog broja pripravaka, za koje nema dovoljno visokokvalitetnih randomiziranih kliničkih dokaza.

Kada nutrigenomika može pomoći u planiranju trudnoće?

U odabranih pacijentica, osobito kada postoje metabolički poremećaji, ponavljani neuspjesi liječenja neplodnosti ili potreba za preciznijom individualizacijom prehrane, može se razmotriti i nutrigenomički pristup. Nutrigenomika je područje znanosti koje proučava kako naše genetske osobitosti utječu na odgovor organizma na hranu i pojedine nutrijente. Cilj joj je razviti personalizirane prehrambene preporuke koje bolje odgovaraju pojedincu nego opće smjernice.

Nutrigenetika i nutrigenomika – u čemu je razlika?

Važno je razlikovati dva srodna pojma:

• Nutrigenetika proučava kako genetske varijante utječu na način na koji metaboliziramo hranu (npr. folate, vitamin D, kofein ili laktozu).
• Nutrigenomika proučava kako prehrana i nutrijenti utječu na ekspresiju gena, odnosno na to koji će geni biti više ili manje aktivni.

Kako izgleda nutrigenomska analiza?

U praksi se analiziraju određene genetske varijante (najčešće iz uzorka sline ili brisa usne šupljine) koje mogu biti povezane s:

• metabolizmom folata (npr. varijante gena MTHFR),
• metabolizmom vitamina D,
• osjetljivošću na inzulin i ugljikohidrate,
• metabolizmom masti i kolesterola,
• odgovorom na kofein,
• sklonošću upalnim procesima ili oksidativnom stresu.

Na temelju rezultata liječnik ili nutricionist može prilagoditi prehranu i, kada je opravdano, preporučiti određene dodatke prehrani.

Kod kojih parova nutrigenomika može biti korisna?

U reproduktivnoj medicini nutrigenomika može biti korisna kod odabranih pacijentica i parova, primjerice:

• kod ponavljanih spontanih pobačaja (kao dio šire obrade, a ne samostalno),
• kod PMOS-a i inzulinske rezistencije,
• kod pretilosti ili metaboličkog sindroma,
• kada postoje dokazi o manjku određenih mikronutrijenata,
• u pripremi za trudnoću ili postupke medicinski potpomognute oplodnje radi optimizacije općeg zdravstvenog stanja.

Endokrini disruptori – skriveni čimbenik koji može utjecati na plodnost

Zbog sve veće prisutnosti endokrinih disruptora – tvari iz okoliša koje mogu ometati djelovanje hormona, uplitati se u metaboličke, imunološke i detoksikacijske procese značajno povećavaju epigenetski utjecaj.

Zato se preporučuje smanjiti korištenje plastike pri zagrijavanju hrane, birati svježe namirnice posebice bogate antioksidansima kada je to moguće te koristiti proizvode i kozmetiku s potencijalno manje štetnim kemikalijama. Takav pristup uz redoviti boravak na otvorenim zelenim površinama i u prirodi, može pomoći u ukupnom smanjenju opterećenja organizma okolišnim čimbenicima.

Plodnost je zajednička odgovornost oba partnera

No zato u postupku nikako ne smijemo zanemariti partnera. U približno polovici slučajeva neplodnosti prisutan je i muški čimbenik. Stoga obrada i liječenje trebaju uključivati oba partnera. Zdrav način života, održavanje primjerene tjelesne mase, prestanak pušenja, uravnotežena prehrana i pravodobno liječenje kroničnih bolesti mogu značajno pridonijeti očuvanju kvalitete spermija i reproduktivnog zdravlja.

Žensko zdravlje

Hormonska ravnoteža počinje u crijevima: Uloga osi crijeva-mozak-jajnici

Integrativni pristup znači individualiziranu skrb

Najveća vrijednost integrativnog pristupa nije u primjeni što većeg broja pretraga ili dodataka prehrani, nego u sagledavanju osobe kao cjeline tražeći uzroke i čimbenike rizika. Kombinacijom suvremene dijagnostike, dokazano učinkovitih terapija, pravilne prehrane, zdravih životnih navika, psihološke podrške i individualiziranih intervencija moguće je stvoriti najbolje uvjete za ostvarenje trudnoće i očuvanje dugoročnog reproduktivnog zdravlja.

Plodnost nije samo cilj – ona je jedan od važnih pokazatelja općeg zdravlja. Briga o reproduktivnom zdravlju započinje mnogo prije planiranja trudnoće, kroz prevenciju, rano prepoznavanje čimbenika rizika i sveobuhvatan, individualiziran pristup svakoj ženi i svakom paru.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI