Neplodnost: Koliko dugo je normalno pokušavati zatrudnjeti?
Neplodnost danas zahvaća 10 do 15 posto parova u reproduktivnoj dobi i sve se češće govori o njoj kao o javnozdravstvenom problemu. Ono što mnogi ne znaju jest da uzrok podjednako može ležati i u ženi i u muškarcu, a ponekad i u oboma. Dobra vijest je da suvremena medicina nudi niz učinkovitih rješenja, od lijekova i operacija do metoda potpomognute oplodnje. Razumijevanje ovog stanja prvi je korak prema pronalasku pravog puta.
- Što je neplodnost i kako je prepoznati?
- Koji su uzroci neplodnosti?
- Uzroci neplodnosti u žena
- Uzroci neplodnosti u muškaraca
- Kada potražiti liječničku pomoć?
- Kako se neplodnost dijagnosticira?
- Obrada neplodnosti u žene
- Obrada neplodnosti u muškarca
- Kako se liječi neplodnost?
- Lijekovi i hormonska terapija
- Kirurško liječenje
- Metode potpomognute oplodnje
- Možete li poboljšati plodnost prirodnim putem?
- Neplodnost nije kraj — važno je ne odustati
- Česta pitanja (FAQ)
- Koliko dugo treba pokušavati začeti prije nego što se javi liječniku?
- Može li neplodnost biti prolazna?
- Pokriva li HZZO troškove potpomognute oplodnje?
Što je neplodnost i kako je prepoznati?
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, neplodnost označava nemogućnost začeća nakon najmanje godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa. Za žene starije od 35 godina ta se granica spušta na šest mjeseci. Razlikujemo primarnu neplodnost, kada trudnoća nikad nije bila postignuta, i sekundarnu, kada par ne može začeti unatoč ranijoj trudnoći.
Važno je znati i pojam subfertiliteta, koji označava smanjenu, ali ne i potpuno izgubljenu plodnost. Takvi parovi začnu, ali tek nakon duljeg vremena nego što je uobičajeno.
Koji su uzroci neplodnosti?
Uzroci neplodnosti u žena
Najčešći razlozi zašto žena ne može začeti uključuju:
- Poremećaji ovulacije – sindrom policističnih jajnika (PCOS) vodeći je uzrok. Radi se o hormonskom poremećaju koji sprečava redovito otpuštanje jajnih stanica.
- Začepljeni ili oštećeni jajovodi – najčešće kao posljedica neliječenih spolno prenosivih infekcija ili zdjeličnih upala koje ostavljaju ožiljke.
- Endometrioza – stanje u kojem se sluznica maternice razvija izvan nje, uzrokujući kronične upale i priraslice koje ometaju reproduktivne organe.
- Miomi i anomalije maternice – benigni tumori ili urođene promjene oblika maternice mogu onemogućiti ugradnju oplođene jajne stanice.
- Dob – reproduktivna sposobnost žene opada nakon tridesete godine, a s njom i kvaliteta i broj jajnih stanica.
Dodatni rizični čimbenici su pušenje, prekomjerna tjelesna težina ili pothranjenost te neodgovorno spolno ponašanje.
Uzroci neplodnosti u muškaraca
Muška plodnost ovisi o kvaliteti sjemena – broju, pokretljivosti i obliku spermija. Najčešći uzroci problema su:
- Varikokela – proširenje vena testisa, odgovorno za 30 do 40 posto slučajeva muške neplodnosti. Prepozna li se na vrijeme, liječenje može spriječiti trajne posljedice.
- Infekcije – upale testisa ili pasjemenika mogu oštetiti tkivo i smanjiti produkciju spermija.
- Hormonski poremećaji – smanjena razina testosterona ili FSH-a izravno utječe na spermatogenezu.
- Okolišni čimbenici – pušenje, alkohol, droge i sjedilački način života smanjuju kvalitetu sjemena.
- Retrogradna ejakulacija i kriptorhizam – rijetki, ali važni uzroci koji zahtijevaju poseban tretman.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Par koji godinu dana bezuspješno pokušava začeti svakako treba zakazati pregled. Žene iznad 35 godina ne trebaju čekati toliko dugo, već nakon šest mjeseci vrijedi posjetiti ginekologa, osobito ako imaju neredovite cikluse, bolnu menstruaciju, ranije potvrđenu endometriozu ili PCOS. Muškarci koji su primjetili probleme s potencijom, imaju neobično male testise ili su imali nespuštene testise u djetinjstvu, trebaju se javiti urologu što prije.
Kako se neplodnost dijagnosticira?
Obrada neplodnosti u žene
Dijagnostički proces započinje ginekološkim pregledom i uzimanjem osobne anamneze. Liječnik će pitati o menstruacijskim ciklusima, ranijim trudnoćama, infekcijama, operacijama, sve to daje važan kontekst. Nakon toga slijedi transvaginalni ultrazvuk, koji može otkriti ciste, miome ili promjene na jajnicima, te hormonske pretrage: FSH, LH, estradiol, AMH, prolaktin i TSH. Uzimaju se i cervikalni brisevi na spolno prenosive uzročnike.
Ako postoji sumnja na začepljene jajovode, radi se histerosonosalpingografija, odnosno pretraga koja provjerava jesu li jajovodi prohodni. A kada ni to ne daje odgovor, u obzir dolaze druge pretrage: laparoskopija ili histeroskopija. Obje su minimalno invazivne i zanimljivo je da istovremeno mogu biti i dijagnostičke i terapijske.
Obrada neplodnosti u muškarca
Ključna pretraga je spermiogram – analiza ejakulata kojom se mjeri broj, pokretljivost i oblik spermija. Bezbolna je i rezultati su dostupni brzo. Uz to se mjere hormoni (testosteron, FSH, LH), provodi ultrazvučna pretraga i mikrobiološka analiza. U slučaju potpunog izostanka spermija (azoospermije), liječnik može predložiti biopsiju testisa ili genetske testove.
Kako se liječi neplodnost?
Liječenje uvijek polazi od uzroka. Tri su osnovna pristupa: lijekovi, kirurški zahvati i metode potpomognute oplodnje.
Lijekovi i hormonska terapija
Kod žena s neredovitim menstruacijama, osobito onih koje boluju od PCOS-a (sindroma policističnih jajnika), liječenje neplodnosti obično započinje poticanjem ovulacije. U tu se svrhu koriste lijekovi koji potiču sazrijevanje i otpuštanje jajne stanice, poput nesteroidnih lijekova, gonadotropina i hCG injekcija.
Kod muškaraca se preporučuje suplementacija vitaminom E, cinkom i folnom kiselinom, što može doprinijeti boljoj kvaliteti spermija. Ovisno o uzroku neplodnosti, u obzir dolazi i hormonska terapija.
Kirurško liječenje
Kirurško liječenje može biti efikasno rješenje u slučajevima kada je uzrok neplodnosti anatomskog uzroka. Kod žena, to može uključivati liječenje začepljenih jajovoda, uklanjanje opstrukcija kao što dobroćudni tumori ili endometrijske lezije. Kod muškaraca, stanja poput varikokele ili opstrukcije sjemenovoda mogu se liječiti kirurški. Svi ovi zahvati najčešće se provode koristeći minimalno invazivne metode koje omogućuju brži oporavak i povratak uobičajenim aktivnostima.
Metode potpomognute oplodnje
Kada drugi načini ne daju rezultate, na raspolaganju su tri glavne metode:
- Inseminacija – sjeme se priprema i ubrizgava izravno u maternicu. Uspješnost iznosi 50 do 70 posto.
- IVF (in vitro fertilizacija) – jajne stanice se oplode u laboratoriju, a zametak se vraća u maternicu. Uspješnost je 60 do 80 posto.
- ICSI – mikroinjekcijom se jedan spermij unosi izravno u jajnu stanicu. Koristi se kod najtežih oblika muške neplodnosti, s uspješnošću 25 do 40 posto.
U Hrvatskoj, parovi imaju pravo na četiri pokušaja inseminacije i šest pokušaja IVF-a na teret HZZO-a, pod uvjetom da žena ima manje od 42 godine.
Možete li poboljšati plodnost prirodnim putem?
Svakako, i to više nego što mnogi misle. Prestanak pušenja, umjerena tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i održavanje zdrave tjelesne težine mogu vidljivo poboljšati plodnost kod oba partnera. Smanjenje stresa i izbjegavanje alkohola, droga te pretjerane količine kofeina također pridonosi boljim rezultatima i pri prirodnom začeću i pri metodama potpomognute oplodnje.
Neplodnost nije kraj — važno je ne odustati
Dijagnoza neplodnosti može biti teška vijest, ali nije presuda. Zahvaljujući napretku medicine, danas velika većina parova s ovom dijagnozom uspije ostvariti trudnoću. Ključno je ne čekati predugo s odlaskom liječniku, biti otvoren prema različitim opcijama liječenja i, možda najvažnije ići kroz cijeli proces zajedno kao par. Strpljenje, međusobna podrška i povjerenje u liječnika čine veliku razliku.
Česta pitanja (FAQ)
Koliko dugo treba pokušavati začeti prije nego što se javi liječniku?
Opće preporuke govore o godinu dana redovitih nezaštićenih odnosa. No žene starije od 35 godina, kao i one s poznatim ginekološkim tegobama, ne bi trebale čekati dulje od šest mjeseci. Ranim pregledom ništa se ne gubi, a puno se može dobiti.
Može li neplodnost biti prolazna?
Da. Neki uzroci neplodnosti su privremeni i mogu se riješiti promjenom životnih navika, liječenjem infekcije ili hormonskom terapijom. Spermiogram se, primjerice, može vidljivo poboljšati već za tri do šest mjeseci nakon što muškarac usvoji zdraviji stil života.
Pokriva li HZZO troškove potpomognute oplodnje?
Da, uz određene uvjete. Par u Hrvatskoj ima pravo na četiri pokušaja inseminacije i šest pokušaja IVF-a na teret HZZO-a, uz uvjet da žena ima manje od 42 godine. Detalje uvjeta i postupka vrijedi provjeriti kod svog ginekologa ili izabranog liječnika.
Više stručnih savjeta potražite u Poliklinici Mazalin.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.
