Mišićno-koštani sindrom menopauze: koraci za očuvanje kvalitete života

Menopauza je prirodna faza u životu žene koja označava kraj menstrualnih ciklusa i pad hormona, prvenstveno estrogena.

Iako se često o menopauzi govori kroz simptome poput valunga i promjena raspoloženja, jedan od ključnih aspekata koji se ponekad zanemaruje jest njen utjecaj na zdravlje kostiju i mišića. Kako menopauza napreduje, žene se suočavaju s povećanim rizikom od gubitka koštane mase i smanjenja mišićne snage, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Zanemaren problem

Iako će 70% žena srednje dobi imati tzv. mišićno-koštani sindrom menopauze, svijest liječnika pa onda i pacijentica o tome je jako mala. Oko dva milijuna žena u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno 47 milijuna žena u svijetu godišnje uđe u menopauzu, a simptomi mogu trajati od dvije do deset godina, pa i više. Čak 25% tih žena će imati ozbiljne i teške mišićno-koštane simptome koji će ih ograničavati u svakodnevnom životu, a kod otprilike 40% njih te se promjene neće moći vidjeti ili konkretno dijagnosticirati s trenutno dostupnim načinima dijagnostike.

O mišićno-koštanim problemima žena u perimenopauzi se, nažalost, jako malo priča i često se zanemaruju.

Simptomi i znakovi mišićno-koštanog sindroma menopauze

• mišićno-koštana bol,
• bolni zglobovi (artralgije),
• gubitak koštane i mišićne mase – 0,6% godišnje sa svakom godinom menopauze (tzv. sarkopenija),

• smanjivanje gustoće kostiju (10% prosječno) s povećanim rizikom za razne prijelome,
• povećani rizik za ozljede tetiva i zglobova,
• upale i oštećenja zglobnih hrskavica s progresijom u osteoartritis – učestalost osteoartritisa kod žena u vremenu oko menopauze raste u usporedbi s muškarcima.

Sve navedeno značajno narušava kvalitetu života žena u ovoj dobi, iako se često objektivno (na primjer bol) ne može „izmjeriti” ili otkriti.

Zato je posebno važno ne samo govoriti o ovom sindromu, nego i djelovati proaktivno i preventivno kako bismo kratkoročno i dugoročno pomogli ženama.

Koraci za očuvanje kvalitete života u menopauzi

Vrlo je važno osvijestiti mišićno-koštane probleme u menopauzi i razgovarati sa ženama te ih saslušati, a potom djelovati.

Tjelovježba. Svakako se preporučuje prilagođena tjelovježba koja se pokazala kao najvažnija u prevenciji i liječenju ovog sindroma te olakšavanju tegoba.

Denzitometrija. Prema smjernicama svjetskih društava, nakon 65. godine te ako postoje rizični faktori ili menopauza nastupi ranije i slično, preporučuje se napraviti denzitometriju. Denzitometrija, poznata i kao dual-energy X-ray absorptiometry (DXA ili DEXA) je bezbolna i jednostavna pretraga kojom se mjeri gustoća kostiju i može nam pomoći u procjeni rizika za osteoporozu te moguće prijelome kostiju.

Prehrana i dodaci prehrani. Svakako se treba obratiti pažnja na prehranu s posebnim naglaskom na dovoljan unos proteina i nadomjeske prehrani, vitamine i minerale. Kao korisni dodaci za ove probleme intenzivno se istražuju vitamin D, kreatin i vitamin K2.

Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) je također važno i ima pozitivne efekte na mišićno-koštani sindrom menopauze, ali naravno uz kontrolu i vodstvo ginekologa te individualan (i holistički pristup), uzevši u obzir moguće rizike HNL za svaku pojedinu ženu. Prema svim posljednjim znanstvenim radovima i smjernicama, dobrobiti HNL-a nadmašuju moguće rizike.

Zaključno

Potrebno je naglasiti da je mišićno-koštani sindrom menopauze, iako često zanemaren, jako važan i moramo o tome razmišljati te mu dati pažnju kakvu zaslužuje. Daljnja istraživanja su potrebna kako bi se došlo do novih korisnih saznanja i još više pomoglo našim pacijenticama u poboljšanju kvalitete života u menopauzi, a koja je s ovim sindromom znatno ugrožena.

Nemojte zanemarivati simptome. Javite se s povjerenjem u Centar za žensko zdravlje Specijalne bolnice Sv. Katarina kako bi vam stručnjaci pomogli ublažiti tegobe i unaprijediti kvalitetu života.