HPV infekcija: Uzroci, simptomi i liječenje

Zahvaljujući redovitim ginekološkim pregledima, PAPA-testu i cijepljenju, HPV infekciju danas je moguće uspješno pratiti, rano otkriti promjene i značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.

Što je HPV?

Humani papiloma virus (HPV) najčešća je spolno prenosiva bolest u svijetu. Procjenjuje se kako će se tijekom života više od 80 posto spolno aktivne populacije barem jednom susresti s ovim virusom. Iako u većini slučajeva infekcija ne zahtijeva nikakvo liječenje i prolazi sama od sebe, određeni tipovi HPV-a povezani su s razvojem ozbiljnih stanja, kao što su rak grlića maternice te ostali tumori genitalne, analne i orofaringealne regije.

HPV je zapravo skupina od više od stotinu različitih tipova virusa, od kojih se tridesetak prenosi spolnim putem. S obzirom na njihovu sklonost uzrokovanja malignih promjena, tipovi HPV-a mogu se podijeliti na visokorizične i niskorizične. Visokorizični tipovi, poput HPV-a 16 i 18, povezani su s nastankom prekanceroznih i kancerogenih promjena, osobito na vratu maternice. S druge strane, niskorizični tipovi najčešće uzrokuju genitalne bradavice (kondilome), no oni nisu povezani sa zloćudnim bolestima.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako se prenosi HPV?

Virus se prenosi lako, prvenstveno spolnim putem, no prijenos je moguć i običnim kontaktom kože i sluznice intimnog područja, zbog čega se mogu zaraziti i osobe koje nikad nisu imale spolni odnos. Također, upravo zbog prijenosa kontaktom kože s kožom, ni kondomi ne pružaju potpunu zaštitu, iako značajno smanjuju rizik infekcije i štite od drugih spolno prenosivih bolesti.

Infekcija HPV-om javlja se u oba spola, a rizik od zaraze se povisuje u osoba s većim brojem seksualnih partnera. Osobe s oslabljenim imunitetom također nose povišeni rizik od oboljenja, kao i prisustvo oštećenja kože ili sluznice.

HPV – simptomi

HPV u većini slučajeva ne uzrokuje nikakve simptome, a organizam većinom uspijeva eliminirati virus u periodu od šest mjeseci do dvije godine. Međutim, u slučajevima kada infekcija potraje, osobito ako je uzrok visokorizični tip, može doći do razvoja kronične infekcije i abnormalnih promjena stanica. Nastale promjene nazivaju se prekancerozama, a s vremenom mogu uznapredovati u karcinom ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe pravovremeno.

Niskorizični tipovi HPV-a obično uzrokuju genitalne bradavice ili kondilome, meke izrasline koje mogu biti ravne ili izbočene te često rastu u skupinama. U žena se najčešće pojavljuju na stidnim usnama, rodnici i međici, dok se u muškaraca javljaju na penisu, mošnjama ili analnom području. Premda kondilomi uglavnom nisu opasni, mogu ponekad izazvati svrbež ili krvarenje.

S druge strane, visokorizični HPV tipovi povezani su s ozbiljnijim posljedicama. HPV tip 16 ističe se kao najčešći uzročnik malignih promjena. Istraživanja pokazuju da je upravo taj tip prisutan u velikom broju karcinoma anogenitalnog područja. Osim karcinoma vrata maternice, HPV infekcija povezana je i s karcinomima penisa, analnog područja, usne šupljine te nekih dijelova glave i vrata. U muškaraca infekcija često prolazi neprimijećeno jer obično izostaju simptomi, no i dalje mogu biti prenositelji visokorizičnih tipova virusa.

HPV i trudnoća

Infekcija HPV-om ne umanjuje šanse za trudnoću niti nužno dovodi do komplikacija u trudnoći. No, zbog hormonalnih promjena može doći do ubrzanog rasta genitalnih bradavica, što u rijetkim slučajevima može otežati vaginalni porod zbog čega je potreban carski rez. Stoga, trudnicama se preporučuje redovita kontrola PAPA-testom.

HPV – dijagnostika

PAPA-test predstavlja zlatni standard u ranom prepoznavanju promjena povezanih s HPV-om. Radi se o jednostavnoj, neinvazivnoj pretrazi kojom se analiziraju stanice vrata maternice s ciljem otkrivanja abnormalnosti, kao što su infekcije ili prekancerozna stanja.

Rezultati PAPA-testa mogu biti:

• uredni,
• upalni,
• nejasni i
• abnormalni.

Abnormalni nalazi ne govore da je karcinom nužno prisutan, već da promijenjene stanice zahtijevaju dodatno praćenje ili obradu. Abnormalne se promjene nazivaju cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), a stupnjuju se kao:

• CIN I – najblaži stupanj
• CIN II – srednji stupanj
• CIN III – najviši stupanj

U nalazima PAPA-testa često se koriste kratice poput ASC-US, ASC-H, LSIL i HSIL. U ASC-US prisutne su atipične stanice neodređenog značenja i obično zahtijeva ponavljanje testa. LSIL predstavlja blaže promjene povezane s HPV-om, dok HSIL označava ozbiljnije abnormalnosti koje zahtijevaju dodatne pretrage poput kolposkopije i biopsije.

Iako je PAPA-test zlatni standard za otkrivanje prekanceroznih promjena, on ne potvrđuje direktno prisutnost HPV virusa, već je za to potrebna HPV tipizacija.

HPV – liječenje

Lijek za HPV ne postoji, već je liječenje usmjereno na uklanjanje vidljivih promjena. Kondilomi se mogu uklanjati kirurški, laserski ili krioterapijom. Međutim, liječenje nije uvijek zadovoljavajuće jer se kondilomi često ponovno pojavljuju. U slučaju proširenih abnormalnosti vrata maternice mogu se učiniti dodatni zahvati poput konizacije ili uklanjanja promijenjenog tkiva.

HPV – prevencija

Prevencija infekcije zasniva se na odgovornom spolnom ponašanju, redovitim ginekološkim pregledima i cijepljenju. Redoviti ginekološki pregledi iznimno su važni za rano otkrivanje promjena. PAPA-test preporučuje se jednom u tri godine od početka spolne aktivnosti, a po potrebi češće. Pravovremenim otkrivanjem abnormalnosti moguće je spriječiti razvoj karcinoma vrata maternice.

Cijepljenje predstavlja ključnu zaštitu protiv HPV-a. U Hrvatskoj je cijepljenje dostupno kao besplatno neobavezno cjepivo za sve učenike osnovnih i srednjih škola. Cijepljenje se preporučuje obaviti prije početka spolne aktivnosti. Najčešće korišteno cjepivo je Gardasil 9 koje štiti od devet tipova HPV-a, uključujući najopasnije tipove 16 i 18.

Cjepivo djeluje tako što potiče imunološki sustav na stvaranje zaštitnih protutijela protiv virusnih proteina. Ono ne sadrži virus, niti može izazvati infekciju. Djelotvornost cjepiva u sprječavanju kronične infekcije vrlo je visoka te značajno smanjuje rizik razvoja prekanceroznih i kancerogenih promjena.

Žensko zdravlje

Gonoreja: Simptomi, dijagnoza i liječenje jedne od najčešćih spolno prenosivih bolesti

Zaključak

HPV izrazito je česta infekcija koja može imati ozbiljne posljedice ako se zanemari, no uz adekvatnu prevenciju i metode ranog otkrivanja moguće je značajno smanjiti rizik od razvoja karcinoma i drugih komplikacija.

Važno je naglasiti da pozitivan nalaz HPV-a ne podrazumijeva prisutnost karcinoma niti predodređuje pojavu maligne bolesti u budućnosti. Odgovorno spolno ponašanje, redoviti ginekološki pregledi i cijepljenje saveznici su u borbi protiv HPV-a!

Više stručnih savjeta potražite u Poliklinici Mazalin.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI