Zanimljivosti i savjeti - 18. lipnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Život u bojama: svako raspoloženje ima svoju nijansu

Znanstvenici već godinama istražuju utjecaj boja na naše ponašanje, ali i fizičko zdravlje te su pritom došli do zanimljivih otkrića

Život u bojama: svako raspoloženje ima svoju nijansu

Nitko ne voli boravak u bolnicama, pa čak niti provoditi vrijeme u čekaonicama. No, ako ste se na trenutak osvrnuli oko sebe, mogli ste primijeniti da ste često okruženi plavim i zelenkastim tonovima.

Takav izbor boja za zidove, posteljinu, namještaj, pa i logotipove pružatelja zdravstvenih usluga nije slučajan. Naime, dokazano je da hladne boje poput plave i zelene na odrasle pacijente djeluju smirujuće za razliku od žute boje i prenaglašeno svijetlih tonova koji uznemiruju te mogu podići razinu anksioznosti. Upravo suprotno okruženje nerijetko je stvoreno u dječjim bolnicama. Tamo se na svakom koraku nalazi nešto žuto ili, primjerice, narančasto jer te boje u djeci bude radost i smanjuju stres.

Veza oka i mozga

Posljednjih desetak godina učestalo se piše o utjecaju boja na našu psihu, ali i tijelo. Stoga je posve legitimno postaviti pitanje postoji li znanstvena podloga za takve tvrdnje. Objašnjenje je ponudio profesor Stephen Westland sa Sveučilišta Leeds u svom članku kojeg u cijelosti možete pročitati na portalu The Conversation. Ono leži u ne-vizualnim učincima boja.

Poput uha koje, osim što nam pomaže čuti, također ima ulogu u održavanju ravnoteže, tako i oči imaju dvojaku funkciju. U mrežnici (retini) oka, odnosno unutarnjoj ovojnici smještenoj na stražnjem dijelu očne jabučice nalaze se vidne stanice od kojih su najpoznatije štapići i čunjići. Čunjići šalju elektrokemijske signale primarno području mozga poznatom kao vidni korteks, odnosno vidna kora u kojoj se formiraju prizori koje vidimo.

Međutim, danas znamo da neke ganglijske stanice retine reagiraju na svjetlo slanjem signala u hipotalamus, dio središnjeg živčanog sustava, a koji je zadužen za kontrolu i funkciju endokrinog sustava čovjeka. Dakle, hipotalamus je „ključni igrač“ u procesu lučenja brojnih hormona. Tako izravno nadzire mnoštvo važnih funkcija, uključujući temperaturu tijela, osjećaj gladi, spavanje i cirkadijalni ritam. Stoga i ne čudi da je utjecaj boja na naše zdravlje predmetom brojnih znanstvenih istraživanja.

Ružičasta uspješno razoružava

Spomenimo i zanimljivo istraživanje iz 1978. godine koje je dalo naslutiti da ružičasta boja smiruje te da može ublažiti agresivnost i ljutnju, čak dovesti do slabljenja mišićne snage unutar 10 do 15 minuta. Tim znanstvenika predvođen fotobiologom Johnom Ottom otkrio je da su ispitanici (njih ukupno 153) gubili snagu u rukama podižući teške terete sačinjene od ružičastog papira. S druge strane, plava je dovela do brzog vraćanja snage mišićima.

Temeljem tih rezultata, uprava vojnog zatvora U.S. Naval Correctional Center u Seattleu odlučila je obojiti zidove prostorija u ružičasto zahvaljujući čemu su riješili problem agresivnog ponašanja i incidenata kod novih zatvorenika kod kojih su takvi ispadi češći nego kod ostalih. U njihovom izvještaju opisano je da je samo 15 minuta izlaganja ružičastoj boji bilo dovoljno kako bi se smanjio rizik od agresivnog ponašanja. Učinak je trajao pola sata što je bilo dovoljno za proces prilagođavanja zatvorenika i premještaj u ćeliju u kojoj će boraviti.

Prvo jedemo očima: kako boje utječu na naš ukus i prehrambene navike?

„Gledaš svijet kroz ružičaste naočale”, „sve mi je crno”, „pozelenio je od ljubomore“, sve su to izrazi koje često...

SAZNAJTE VIŠE

Psihologija boja

Evo i nekoliko ostalih zanimljivosti kako crvena, plava, žuta i zelena boja utječu na naše raspoloženje i ponašanje:

Crvena

U ljudima s razlogom budi asocijaciju na ljubav i žudnju. Istraživanja psihologa pokazala su da su muškarcima bile atraktivnije žene koje bi nosile crveno. Žene su pak muškarce odjevene u crveno doživljavale snažnijima i seksualno privlačnijima. S druge strane, pokazalo je da crvena boja potiče oslobađanje adrenalina koje nije uvijek poželjno niti dobro, kao i da izloženost crvenoj boji može pogoršati rezultate na testovima inteligencije.

Plava

Plava boja smiruje i opušta, tješi nas i čini nas zadovoljnima, pruža osjećaj mira. Njoj se stoga pripisuje mogućnost djelovanja na ravnotežu hormona štitnjače, kao i na snižavanje krvnog tlaka. Zanimljiv podatak dolazi iz Škotske, iz Glasgowa gdje je primijećeno da je u četvrtima u kojima je uvedena plava rasvjeta smanjena stopa kriminala. U Japanu je pak, u gradu Nara, u četvrtima s plavom rasvjetom stopa kriminala pala za 9%.

Plavo bi vam moglo pomoći i u gubitku suvišnih kilograma. Jedete li s plavih tanjura, vjerojatno ćete pojesti manje što se objašnjava činjenicom da plava boja u prirodi često govori u prilog nečemu što je otrovno, pa je treba izbjegavati.

Žuta

Ova boja često može biti vrlo svijetla i intenzivna zbog čega može pobuditi snažne osjećaje. U stanju je brzo privući pažnju, a također potiče na akciju. Žuta djeluje na nas ovisno o intenzitetu. Tako je uočeno da kod djece generalno budi radost. No ako je previše intenzivna, tada raspoloženje prelazi u ekscitiranost, nervozu, pa će novorođenčad često plakati ako je okruženo žarkim žutim tonovima.

Stimulirajuće djelovanje žute boje koristi se i pri poboljšanju kvalitete života osoba koje imaju sezonski afektivni poremećaj poznat kao „sezonska depresija“, a koji se javlja tijekom jeseni i zime. Pretpostavlja se da je izazvan manjkom sunčeve svjetlosti. Uočeno je da korištenje sunčanih naočala sa žutim staklima može pomoći u podizanju raspoloženja jer se na taj način blokira plavo svjetlo čime se smanjuje proizvodnja melatonina, a time i ublažavaju umor te pospanost.

Zelena

Ljudi često opisuju zelenu boju kao osvježavajuću i smirujuću te se pretpostavlja da budi takve osjećaje zahvaljujući zelenilu prirode. Stoga i ne čudi da pripada bojama koje se najčešće i povezuju sa zdravljem. Znanstvenici su otkrili da zelena može pomoći u povećanju brzine čitanja i pridonijeti boljem razumijevanju pročitanog sadržaja.

„Zelene sobe“ se pak često koriste u televizijskim kućama za opuštanje sugovornika i voditelja prije snimanja. Također se pokazalo da zeleno radno okruženje smanjuje učestalost crijevnih tegoba, vjerojatno zahvaljujući utjecaju zelene na smanjenje razine stresa.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama