Virtualna stvarnost pomaže oslobađanju od strahova i oporavku od ozljeda
Tehnologija virtualne stvarnosti najčešće se povezuje s videoigrama i filmovima jer pomoću nje možemo “ući“ u imaginarne svjetove. Koristi se i na mnoge druge načine: u marketingu (npr. virtualna vožnja novih modela automobila), arhitekturi (detaljni prikazi građevina), obrazovanju (usvajanje novih znanja kroz simulaciju raznih predmeta i doživljaja)...
U posljednje je vrijeme virtualna stvarnost napravila veliki “bum“ u domeni zdravlja i wellnessa. Može li nam tehnološko brisanje granice između stvarnog i nestvarnog doista pomoći da budemo zdraviji i sretniji?
Stručnjaci smatraju da može, no ponajprije treba znati o čemu je točno riječ. Mnogi “laici“ ne razlikuju pojmove proširene stvarnosti (AR – augmented reality) i virtualne stvarnosti (VR – virtual reality).
Virtualna stvarnost vs. proširena stvarnost
U proširenoj stvarnosti se pomoću tehnologije u realan svijet koji nas okružuje “nadograđuju“ računalno stvoreni sadržaji (slike, zvukovi) u realnom vremenu. Primjerice, u proširenoj stvarnosti pomoću pametnog telefona ili tableta možete istraživati gradove ili prirodu, isprobati željene kombinacije namještaja prije kupnje, interaktivno “oživljavati“ sadržaje u tiskanim medijima…
Virtualna stvarnost pak omogućuje “uranjanje“ u računalno simulirano okruženje kojim se dočarava fizička prisutnost u stvarnim ili zamišljenim svjetovima. Tako možete odletjeti na Mars, prošetati se ulicama svjetskih metropola, roniti s morskim psima, postati lik u nekoj priči…
Takvi doživljaji nude se u virtualnim centrima (takozvani virtualni studio). No sve se više prakticiraju i kod kuće jer tehnologija virtualne stvarnosti široko je dostupna. Pomoću posebnih naočala i slušalica možemo se “teleportirati“ kamo god poželimo.
Kakav je utjecaj na ljudsko zdravlje?
Postavlja se pitanje, kako takvo isključivanje iz stvarnog svijeta utječe na ljudsku psihu i zdravlje u cjelini? Znanstvena istraživanja virtualne stvarnosti pokazuju da ona može biti puno više od zabave i razbibrige.
Virtualna stvarnost sve češće se primjenjuje kao dopuna psihoterapiji, što je poznato pod nazivom VRET (virtual reality exposure therapy – terapija izlaganjem virtualnoj stvarnosti).
Može pomoći kod anksioznih poremećaja, osobito kod specifičnih fobija. Primjerice, pomaže kod straha od visine (akrofobija) i letenja avionom (aerofobija), kao i kod klaustrofobije (straha od zatvorenog ili uskog prostora), straha od pauka (arahnofobija), raznih socijalnih fobija…
Pacijente se izlaže situacijama kojih se inače boje. No u kontroliranoj virtualnoj okolini postupno se smanjuje doživljaj straha. VRET se pokazao povoljnim i u tretmanu posttraumatskog stresnog poremećaja te kod poremećaja hranjenja, ovisnosti, paničnih poremećaja, kao i rehabilitacije kod oštećenja mozga (npr. nakon moždanog udara) te u liječenju boli i oporavku od ozljeda.
Olakšava liječenje
Tehnologija virtualne stvarnosti vrlo je korisna u medicinskoj dijagnostici, u kirurškim i drugim zahvatima, te u planiranju terapije jer omogućuje pacijentima da lakše vizualiziraju i razumiju liječenje.
U wellness centrima virtualna stvarnost primjenjuje se u meditaciji, čak i u tjelovježbi, a na taj način može se koristiti i kod kuće.
No, ne zaboravite da je ipak riječ o umjetnoj tvorevini koja je samo pomoćno sredstvo, a nipošto zamjena za “pravu“ stvarnost u kojoj živimo.
- OZNAKE:
- virtualna stvarnost
- liječenje
- zdravlje
- terapija