Promjene koje donose veliku razliku: Manje soli u tanjuru vašeg djeteta

Djeca koja se naviknu na intenzivno slane okuse često kasnije teže prihvaćaju nutritivno uravnoteženu prehranu. Roditelji i skrbnici imaju ključnu ulogu u oblikovanju tih navika, a male promjene u svakodnevnoj prehrani mogu imati velik utjecaj na zdravlje u budućnosti.

Koliko je soli zapravo previše?

Sol je nužna za normalno funkcioniranje organizma, ali samo u malim količinama. Prekomjeran unos soli opterećuje organizam i povećava rizik od brojnih kroničnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrasle osobe ne unose više od 5 grama soli dnevno, što odgovara jednoj čajnoj žličici.

Za djecu su preporučene količine soli još niže i ovise o dobi. Britanska javnozdravstvena služba (NHS) navodi jasne smjernice o maksimalnom dnevnom unosu soli kod djece, pri čemu se naglašava potreba za posebnom pažnjom u najranijoj dobi.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Maksimalni preporučeni dnevni unos soli prema dobi:

• Djeca mlađa od 1 godine: manje od 1 g
• Djeca od 1 do 3 godine: manje od 2 g
• Djeca od 4 do 6 godina: manje od 3 g
• Djeca od 7 do 10 godina: manje od 5 g
• Djeca starija od 11 godina: manje od 6 g

Za dojenčad je osobito važno da se hrana uopće ne soli. Sve potrebne količine natrija osigurane su majčinim mlijekom ili adaptiranom formulom, a kasnije i prirodno prisutnim solima u namirnicama poput povrća, mesa, ribe i jaja.

Gdje se zapravo krije sol?

Mnogi roditelji vjeruju da njihova djeca ne unose previše soli jer rijetko dosoljavaju hranu. Međutim, većina soli u prehrani ne dolazi iz soljenke, već iz industrijski obrađene hrane. Kruh, sirevi, suhomesnati proizvodi, gotova jela, umaci i grickalice glavni su izvori tzv. skrivene soli.

U Hrvatskoj prosječan dnevni unos soli iznosi oko 9,5 grama, što je gotovo dvostruko više od preporučene količine. Ako djeca od najranije dobi konzumiraju preslanu hranu, velika je vjerojatnost da će takve okuse preferirati i kasnije u životu. Dugotrajni prekomjerni unos soli povezan je s razvojem povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila.

Zašto je previše soli problem?

Iako se posljedice prekomjernog unosa soli rijetko vide odmah, njihov učinak se nakuplja tijekom godina. Povišeni krvni tlak, koji se sve češće javlja i u dječjoj dobi, jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Navike stečene u djetinjstvu stoga imaju ključnu ulogu u dugoročnom očuvanju zdravlja.

Kako roditelji mogu pomoći?

Najvažniji korak je vlastiti primjer. Djeca uče promatrajući roditelje.

Evo nekoliko praktičnih savjeta koje možete primijeniti svaki dan:

• Čitajte deklaracije zajedno s djecom – Naučite ih prepoznati skrivenu sol. Više od 1,4 grama soli na 100 grama znači oprez.
• Uključite voće i povrće u svaki obrok – Sadrže malo soli, bogati su vitaminima, mineralima i vlaknima.
• Koristite začinsko bilje umjesto soli – Bosiljak, origano i ružmarin poboljšavaju okus. Hrana ostaje ukusna bez dodatne soli.
• Pazite na kruh i peciva – Kruh je čest izvor soli. Birajte integralni kruh. Ograničite slance i slana peciva.
• Birajte mliječne proizvode s manje soli – Djeca trebaju kalcij za razvoj kostiju. Mlijeko, jogurt i svježi sirevi su bolji izbor.
• Ograničite kečap i majonezu – Sadrže puno skrivene soli.
• Smanjite unos grickalica i restoranske hrane – Takva hrana treba biti iznimka. Ne bi trebala biti dio svakodnevne prehrane.
• Prvo kušajte pa tek onda dosolite – Automatsko soljenje često nije potrebno.
  

   

Dodaci prehrani

Slana zrnca zdravlja, ali i rizika

Govoreći o soli, često pomišljamo samo na natrij, a zaboravljamo klorid. Točnije, sol je tvar koja u svom sastavu...

Manje soli kao ulaganje u dugoročno zdravlje

Prekomjeran unos soli predstavlja značajan javnozdravstveni problem koji započinje već u djetinjstvu. Prehrambene navike usvojene u ranim godinama često se zadržavaju tijekom cijelog života, zbog čega je iznimno važno od najranije dobi poticati umjeren unos soli. Iako je sol nužna za normalno funkcioniranje organizma, njezina pretjerana konzumacija povezana je s razvojem povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

Roditelji imaju ključnu ulogu u oblikovanju prehrambenih navika svoje djece. Svjesnim odabirom namirnica, čitanjem deklaracija i pripremom obroka s manje soli mogu značajno utjecati na zdravlje cijele obitelji. Male, ali dosljedne promjene u svakodnevnoj prehrani dugoročno doprinose smanjenju zdravstvenih rizika i stvaranju zdravijih životnih navika. Manje soli u prehrani nije odricanje, već ulaganje u zdraviju budućnost djece.

Izvor: ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije

PODIJELI