Kako čitati deklaracije na hrani: vodič za zdraviji izbor
Deklaracije na hrani sadrže važne podatke koji vam mogu pomoći da donesete zdravije odluke. Naučite kako ih čitati brzo i učinkovito – te izbjeći skrivene zamke naizgled bezazlenih proizvoda
Ne znam koliko je među vama onih koji redovito provjeravaju rok trajanja i deklaraciju prehrambenih proizvoda. Priznajem da sam i sama do prije nekoliko mjeseci rijetko provjeravala deklaraciju, sve dok nisam uočila „neodgovarajuće“ skokove glukoze nakon konzumacije namirnica koje mi, prema očekivanjima, nisu trebale značajnije povisiti razinu glukoze u krvi. Tada sam počela pažljivije čitati deklaracije.
Ljudi gledaju deklaracije na hrani iz raznih razloga. No, bez obzira na razlog, mnogi potrošači žele znati kako učinkovitije i lakše koristiti te informacije. Pokušat ćemo povećati vašu vještinu čitanja deklaracija kako bismo olakšali njihovo korištenje i donošenje brzih, informiranih odluka o hrani koje će vam pomoći pri odabiru zdrave prehrane.
Koliko se pažnje pridaje tim vještinama pokazuju, između ostalog, i posebne edukativne stranice posvećene laicima, kao što su stranice Europske unije, Nacionalnog zdravstvenog sustava Velike Britanije i Američke agencije za hranu i lijekove (FDA).
Obavezne informacije na deklaracijama
U zemljama Europske unije pakiranje hrane mora sadržavati specifične informacije koje pomažu potrošačima da donesu informirane odluke o proizvodima koje kupuju. Te informacije moraju biti točne, lako vidljive i razumljive te ne smiju biti obmanjujuće.
Na pakiranju hrane tako možemo pronaći:
- naziv hrane,
- popis sastojaka (uključujući količinu određenih sastojaka),
- informacije o alergenima,
- nutritivne vrijednosti,
- označavanje datuma („najbolje upotrijebiti do“ / „upotrijebiti do“),
- zemlju podrijetla, ako je potrebno radi jasnoće za potrošače,
- naziv i adresu subjekta u prehrambenom poslovanju sa sjedištem u Europskoj uniji ili uvoznika,
- neto količinu hrane,
- sve posebne uvjete skladištenja i/ili uporabe,
- upute za uporabu, ako je potrebno,
- razinu alkohola u pićima (ako je veća od 1,2 %).
Prema zakonodavstvu EU-a i/ili nacionalnom zakonodavstvu, neki prehrambeni proizvodi mogu također morati prikazivati posebna upozorenja, primjerice u vezi sa sastojcima koji se ne preporučuju djeci (poput kofeina).
Ono što svakako trebamo provjeravati jesu: rok uporabe, popis sastojaka i informacije o alergenima.
Rok trajanja hrane
Rok trajanja hrane označava vremensko razdoblje tijekom kojeg hrana zadržava svoju sigurnost za upotrebu i/ili kvalitetu, pod uvjetima pravilnog transporta, skladištenja i uporabe. Najčešća dvojba odnosi se na izraze „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Rok trajanja počinje s trenutkom proizvodnje i/ili pakiranja hrane.
„Upotrijebiti do…“ označava datum sigurnosti hrane. Hrana se ne smije prodavati, distribuirati niti konzumirati nakon isteka toga datuma (ponoć). Po isteku toga roka hrana je nesigurna za konzumaciju te se ne smije nalaziti na tržištu.
„Najbolje upotrijebiti do…“ i „Najbolje upotrijebiti do kraja…“ odnose se na kvalitetu hrane i označuju razdoblje u kojem se očekuje da će hrana zadržati svoja optimalna organoleptička svojstva (izgled, miris, okus). Nakon isteka tog roka moguća su odstupanja u okusu, mirisu, izgledu i/ili konzistenciji hrane, no ona i dalje može biti sigurna za konzumaciju, pod uvjetom da je čuvana sukladno uputama i da ambalaža nije oštećena. Detaljnije informacije možete pronaći na stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Alergeni i konzervansi
Dalje je važno čitati podatke o mogućim alergenima, kao i o prisutnosti konzervansa. Alergeni bi na deklaraciji trebali biti istaknuti (podebljani ili podcrtani) kako bi ih se odmah uočilo. Najčešći alergeni u Europi su: riba, jaja, orašasti plodovi, gluten, sumpor dioksid, sezam, gorušica, proteini iz mlijeka, školjke, kikiriki.
Energija i ugljikohidrati
Energija se odnosi na količinu energije u hrani ili piću izražava se u kilokalorijama (kcal) i kilodžulima (kJ). Praćenje kalorija pomaže pri kontroli unosa energije, a pritom je osobito važno pratiti i ugljikohidrate jer oni mogu dovesti do povišenja glukoze u krvi i povećanja tjelesne mase.
Ugljikohidrati uključuju:
- škrob – u kruhu, tjestenini, riži, krumpiru,
- šećere – u zaslađivačima, voću i drugom te
- dijetalna vlakna – npr. u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Posebnu pažnju treba obratiti na količinu šećera. Ukupni šećeri obuhvaćaju one prirodno prisutne (npr. u voću, mlijeku) i slobodne šećere (npr. u medu, sirupima, sokovima, koncentratima), kao i dodane šećere. Preporuke za zdravu prehranu odnose se isključivo na dodane i slobodne šećere, uz napomenu da ih treba unositi što manje. Primjer: obični jogurt može sadržavati 4 g ukupnih šećera na 100 ml, no svi potječu prirodno iz mlijeka – dakle, nisu slobodni šećeri.
Informacija o količini ugljikohidrata jedna je od najvažnijih za osobe koje žele smršavjeti i/ili imaju dijabetes. Na primjer, kod jednog proizvođača kukuruznih pahuljica sadržaj ugljikohidrata iznosi čak 86 g na 100 g proizvoda.
Masti
Na deklaraciji su navedene ukupne masti, uključujući zasićene i nezasićene. Previše zasićenih masti povećava rizik od bolesti.
Preporučuje se unositi manje od 10 % ukupne dnevne energije iz zasićenih masti, a zamijeniti ih treba nezasićenima, osobito polinezasićenima. Za prehranu od 2000 kcal to iznosi oko 20 g zasićenih masti dnevno, a za 2500 kcal oko 25 g.
Proteini i sol
Podaci o količini proteina posebno su važni za osobe s bubrežnim bolestima te za sportaše.
Količina soli je pak osobito važna za osobe s povišenim krvnim tlakom i/ili bubrežnim bolestima. Maksimalni preporučeni dnevni unos natrija iznosi 2 g, što odgovara približno jednoj žličici (5 g soli). Budući da oko tri četvrtine natrija unosimo putem prerađene hrane, čitanje deklaracija i odabir proizvoda s manje soli može značajno pridonijeti zdravlju.
I za kraj…
Nije naodmet provjeriti sadrži li proizvod umjetne zaslađivače jer veće količine mogu izazvati proljev. Pripazite i na kofein, koji se ne preporučuje trudnicama i djeci.
Kao što vidite, povremeno čitanje deklaracije prehrambenog proizvoda ipak je nužno – osobito ako imate zdravstvenih tegoba, ako ste trudni ili ako će proizvod konzumirati djeca.