Brojanje kalorija: potreba ili nepotrebno opterećenje i stres?

Posljednjih se godina mnogo razgovara o hrani i prehrani. U početku je želja za unaprjeđenjem zdravlja i liječenjem različitih bolesti popularizirala dijetoterapiju i namirnice terapijskog djelovanja, da bi danas, opsjednutost vježbanjem i izgledom, pretjeranu važnost pridavala brojanju kalorija, bjelančevina i masti.

Što je od svega toga nezaobilazno, a što nas naprosto nepotrebno opterećuje, pojasnit ćemo u ovom tekstu. 

Kada je brojanje kalorija doista važno?

Kad se osmišljava jelovnik za institucije poput vrtića, učeničkih domova, bolnica ili domova za starije osobe, izračunava se njegova energetska i nutritivna vrijednost.

Učestalost zastupljenosti pojedinih namirnica u jelovniku te vrijednosti različitih parametara (npr. količina bjelančevina, vitamina, mineralnih tvari…) propisani su pravilnicima. Oni su svojevrstan vodič ka postizanju raznolike i uravnotežene prehrane djece, pacijenata ili korisnika. Zadovoljavanje propisa pruža sigurnost da su jelovnici izrađeni po pravilima struke te da doprinose zdravlju skupine kojoj su namijenjeni.   

Slično tome, prehrana kod sportaša mora pratiti zahtjeve treninga i natjecanja te im izračunavanje energetske i nutritivne vrijednosti jelovnika koristi u sagledavanju situacije; u kojim segmentima je prehrana zadovoljavajuća, a u kojima je manjkava i treba ju poboljšati.

A što je s mršavljenjem? 

Prekomjerna tjelesna masa i debljina najčešće su odraz unosa hrane koji, iz dana u dan, premašuje potrebe čovjeka. U današnje vrijeme, malo je ljudi koji su tjelesno aktivni, kako na radnom mjestu, tako i u slobodno vrijeme. Štoviše, unatoč poskupljenjima, hrana je još uvijek poprilično jeftina te je daleko dostupnija nego što je bila u ne tako davnoj prošlosti.

Ključan korak u trajnom rješavanju problema debljine jest mijenjanje prehrambenih navika i načina razmišljanja. Želite li postići trajne rezultate, mijenjanje odnosa prema hrani je zahtjevno samo po sebi i uistinu nema smisla dodatno stvarati stres i nervozu razmišljanjem o broju kalorija, gramima mesa, bjelančevina ili masti.

Daleko korisnije od čitanja deklaracija gotovih proizvoda i opterećivanja prisutnošću aditiva u njima jest priklanjanje neprerađenim namirnicama koje deklaraciju niti nemaju. Riba je riba, meso je meso, prokulice su prokulice. Uostalom, hrana se ne može poistovjetiti s lijekovima točno definiranog kemijskog sastava. Jer, koliko je u telećem butu bjelančevina, masti ili željeza, ovisi o pasmini životinje, uvjetima uzgoja, hranidbi i sl.

Dodatno, na kvalitetu gotovih proizvoda još utječu načini prerade, transport, uvjeti skladištenja i drugi elementi te je sasvim razumljivo da su podaci o hranjivim tvarima na deklaracijama samo prosječne vrijednosti.

Štoviše, nemoguće je u danu unijeti točno onoliko kalorija koliko smo ih potrošili.

Korisnije od praćenja pametnog sata jest praćenje osjećaja gladi i apetita. Zdrav odnos prema hrani znači završiti s jelom kad se osjeti prva sitost. 

Važno je imati na umu…

• Kvalitetna prehrana nije prolazna kampanja. Za nju su vam potrebni volja, odluka te ustrajnost. Svakodnevnim zalaganjem i borbom s demonima unaprjeđujete svoje zdravlje, jedete raznovrsno i, u konačnici, živite jedan kvalitetan i ispunjen život.    
• Kupujte neprerađene namirnice.
• U svoj jelovnik svakodnevno uključite žitarice, povrće, voće, meso (ribu, jaja ili sir), mlijeko (ili jogurt), a masti i ulja koristite vrlo štedljivo.
• Kuhajte za sebe i obitelj. Vrijeme provedeno u kuhinji nikako nije izgubljeno.   
• Imajte redovito doručak, ručak i večeru te, po potrebi, jutarnju i popodnevnu užinu. Nastojite jesti u približno isto doba dana, no to ne znači jesti čak i onda kad se ne osjeća glad.    
• Izbjegavajte masne namirnice. Kobasice, paštete, krafne i piroške nisu prijatelji kvalitetne prehrane. S mesa uklonite vidljivu mast. 

Primjer raznolikog i zdravog jelovnika

Raznolika prehrana u praksi je vrlo jednostavna. Potvrđuje to i ovaj jelovnik:

Doručak: ječmene pahuljice kuhane na mlijeku s dodatkom grožđica

Užina: mandarina

Ručak: pileća juha s korjenastim povrćem, pileći rižoto s gljivama, salata od radiča, kruh po potrebi

Užina: voćni jogurt pripremljen kod kuće (izmiksani banana i jogurt)

Večera: kuhana blitva i krumpir, kuhano jaje, kruh po potrebi

Vjerujemo da ste čitajući ovaj tekst osvijestili činjenicu kako jesti zdravo nije stresno opterećenje. Kao i u prometu, greške se javljaju i u prehrani. Neka vas one ne obeshrabre, već budu korisna lekcija za dalje. Budite ustrajni. Svaki novi dan pruža novu mogućnost za poboljšanje. Samo polako. Neka vam bude sa srećom.   

Autorica teksta, dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja pomaže vam trajno smršavjeti na zdravi način. Pratiti je možete na stranici www.prehranasportasa.com