Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiMultitasking i zdravlje: previsoka cijena za prividnu brzinu
U svakodnevnim pokušajima da stignemo napraviti što više zadataka odjednom, možda nismo ni svjesni da multitasking zapravo smanjuje učinkovitost i preopterećuje naš mozak. Koristi multitaskinga su, ističu znanstvenici, ograničene i ne nadmašuju rizike
U užurbanom tempu suvremenog života multitasking viđamo na svakom koraku. Bilo da je riječ obavljanju poslovnih zadataka, kućanskih poslova ili čak provođenju slobodnog vremena, često se nađemo u situaciji da istodobno odgovaramo na poruke, pratimo sastanak, pregledavamo društvene mreže i planiramo večeru.
Takva navika pruža dojam da radimo više i brže, no istraživanja pokazuju da stvarnost može biti potpuno suprotna. Osim što smanjuje produktivnost, multitasking može dugoročno štetiti koncentraciji, pamćenju, pa i mentalnom zdravlju.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
U određenim situacijama, spajanje automatizirane radnje s onom koja zahtijeva više pažnje može biti praktično, na primjer spremanje ili slaganje popeglanog rublja dok razgovaramo s članom obitelji. No znanstveni konsenzus je da su koristi multitaskinga ograničene i ne nadmašuju rizike, osobito kada su u pitanju složeni zadaci ili situacije u kojima je sigurnost prioritet.
Što zapravo znači multitasking?
U teoriji, multitasking podrazumijeva istovremeno izvođenje dvaju ili više zadataka. No u praksi to najčešće znači brzo prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi, odnosno „task switching”. Mozak se pritom mora iznova prilagoditi svakom zadatku, što troši mentalnu energiju i stvara takozvani kognitivni trošak. Taj proces može usporiti rad, otežati filtriranje nebitnih informacija i povećati rizik od pogrešaka.
Primjeri su svima poznati – tipkanje poruke dok slušamo sugovornika, odgovaranje na email tijekom sastanka, praćenje televizije dok pripremamo izvještaj ili vožnja uz istodobno telefoniranje. Iako se čini da radimo dvostruko, mozak zapravo samo skače s jednog zadatka na drugi te pritom gubi dragocjene djeliće sekunde koji se tijekom dana zbrajaju u značajan gubitak vremena.
Negativan učinak na produktivnost
Istraživanja pokazuju da multitasking može smanjiti produktivnost za čak 40 %. Kada stalno prekidamo tijek rada, prekidamo i prirodan „radni ritam” mozga. To znači da nam je potrebno više vremena da ponovno pronađemo fokus, a s njim i učinkovitost.
Multitasking također opterećuje izvršne funkcije mozga, odnosno skup kognitivnih procesa koji planiraju, organiziraju i određuju redoslijed zadataka. Svaki put kada prebacimo pažnju, mozak mora „ugasiti” pravila jednog zadatka i „uključiti” pravila drugog. Iako se to mjeri u djelićima sekunde, učinak se osjeti kada se ponavlja stotine puta tijekom dana.
Posljedica nije samo sporiji rad, nego i veći broj pogrešaka. Studije pokazuju da studenti koji „multitaskaju“ tijekom predavanja imaju lošije rezultate na ispitima, a kod odraslih multitasking povećava rizik od grešaka u zahtjevnim situacijama, poput vožnje u prometnim gužvama.
Utjecaj na mozak i mentalno zdravlje
Mozak ima ograničene kognitivne resurse. Kada ih rasporedimo na više zadataka odjednom, ostavljamo manje kapaciteta za duboko razmišljanje i kvalitetno pamćenje. Dugotrajna navika multitaskinga može povećati impulzivnost te smanjiti našu sposobnost filtriranja ometajućih podražaja.
Kod tinejdžera, čiji je mozak još uvijek u razvoju i stvara nove neuronske veze, stalno raspršivanje pažnje može imati dugoročne posljedice na sposobnost koncentracije. Neka istraživanja upozoravaju da pretjerano „medijsko multitaskanje” (kombiniranje više digitalnih sadržaja odjednom) može otežati filtriranje nebitnih informacija i narušiti radnu memoriju.
Kako smanjiti multitasking i povećati fokus
Iako ga je teško izbjeći, moguće je razviti strategije koje pomažu da radimo učinkovitije i s manje stresa. Jedna od njih je „pravilo 20 minuta” – potpuno se posvetiti jednom zadatku barem 20 minuta prije nego što prijeđemo na drugi. Grupiranje sličnih zadataka, poput odgovaranja na e-poštu u unaprijed određenim terminima, smanjuje potrebu za stalnim provjeravanjem pristigle pošte.
Isključivanje obavijesti na telefonu i računalu, rad u mirnijem okruženju te svakodnevna praksa mindfulnessa mogu pomoći da postanemo svjesniji trenutka kada „upadnemo” u multitasking. Tako možemo namjerno vratiti pažnju na ono što nam je najvažnije.
Manje odjednom, a ne više u manje vremena
Multitasking je postao simbol modernog načina života, no svakako bismo si trebali postaviti pitanje ne plaćamo li previsoku cijenu? Smanjena produktivnost, veća sklonost pogreškama i umor mozga samo su neke od posljedica. Odabir fokusiranog rada na jednom zadatku ne samo da povećava učinkovitost, već i poboljšava kvalitetu obavljenog posla te smanjuje stres.
U svijetu koji od nas stalno traži „više u manje vremena”, najveća produktivnost ponekad se postiže upravo – radeći manje odjednom.
Korišten izvor: Verywell mind