Međunarodni dan volontera: Kako pomaganje drugima jača naše zdravlje

Povezanost volonterstva i tjelesnog zdravlja

Volontiranje često uključuje kretanje, socijalni kontakt i mentalnu aktivnost, kombinaciju koja ima izrazito pozitivan učinak na tijelo. Istraživanja pokazuju da osobe koje kontinuirano volontiraju, posebno one koje to čine barem oko 100 sati godišnje, imaju manji rizik od prerane smrti. Ovaj učinak povezuje se s većom razinom svakodnevne aktivnosti, boljom društvenom uključenosti i stimulacijom mozga.

Dodatna dobrobit uključuje i smanjenje razine tjelesne boli. Veliko istraživanje provedeno tijekom gotovo deset godina pokazalo je da osobe koje volontiraju ili redovito doniraju (primjerice odjeću, krv ili druge oblike pomoći) izvještavaju o nižim razinama boli. Pretpostavlja se da razlog leži u tome što volonterske aktivnosti potiču kretanje, održavaju mobilnost i smanjuju napetost u tijelu.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Osjećaj svrhe, smanjen stres i bolja kognitivna funkcija

Osjećaj da radimo nešto korisno za druge može snažno utjecati na psihičko zdravlje. Volonteri često navode da se zbog svojih aktivnosti osjećaju ispunjenije i povezanije s okolinom. Taj osjećaj smisla i pripadnosti pomaže u smanjenju stresa, anksioznosti i depresivnih simptoma. Volontiranje aktivira centre u mozgu koji potiču lučenje hormona povezanih s ugodom i motivacijom. To bi značilo da pomažući drugima istovremeno jačamo vlastitu emocionalnu otpornost i stabilnost.

Sve više dokaza pokazuje i da volontiranje može imati koristan učinak na rad mozga, posebno u starijoj životnoj dobi. Programi u kojima starije osobe volontiraju u knjižnicama kroz primjerice pomaganje djeci u čitanju, igri i učenju, potiču istovremeno fizičku aktivnost, mentalni napor i socijalnu interakciju. Studije su pokazale da takvo angažiranje može poboljšati tzv. izvršne funkcije mozga, odnosno sposobnosti poput planiranja, koncentracije i donošenja odluka.

Dugoročne koristi i kvaliteta života

Redovito volontiranje može dugoročno poboljšati kvalitetu života, osobito kod osoba srednje i starije dobi. Pregledi istraživanja pokazuju da volonteri, bez obzira na vrstu aktivnosti, često izvještavaju o:

• većem zadovoljstvu životom
• jačem samopouzdanju
• boljoj društvenoj podršci
• sporijem opadanju funkcionalnih sposobnosti.

Uloga volontera koja uključuje određenu razinu odgovornosti, poput mentorstva ili podučavanja djece i mladih, može imati posebne koristi za starije osobe starije jer im pomaže zadržati osjećaj svrhe i važnosti u zajednici. Kako ljudi stare, sve je važnije pronaći aktivnosti koje jačaju socijalne veze i potiču uključenost. Volontiranje je jedno od najučinkovitijih rješenja protiv izolacije, a istovremeno doprinosi očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

Za koga je volontiranje posebno korisno?

Volontiranje donosi koristi svim dobnim skupinama, ali se posebno ističe njegova uloga u zdravlju starijih osoba. Kod njih se doprinos zajednici često povezuje s boljim raspoloženjem, višom razinom dnevne aktivnosti i kvalitetnijim društvenim odnosima. No i mlađe osobe, primjerice zaposleni u stresnim zanimanjima, mogu imati koristi jer im volontiranje pruža priliku da se odmaknu od svakodnevice, razviju empatiju i steknu nove vještine.

Kako odabrati volontersku aktivnost koja vam odgovara

Iako mnoge studije potvrđuju zdravstvene koristi, nije svaka volonterska aktivnost jednako djelotvorna za sve. Koristi ovise o vrsti aktivnosti, vremenu koje joj posvećujemo i osobnim preferencijama. Važno je odabrati uloge koje donose zadovoljstvo, a ne dodatni stres. Ako se želite uključiti, korisno je razmisliti o vlastitim interesima, iskustvu i slobodnom vremenu.

 

Nekoliko smjernica za odabir volonterskih aktivnosti

• Razmislite u čemu ste dobri i što vas ispunjava. Primjerice, osobe koje vole umjetnost mogu volontirati u kulturnim udrugama, dok se oni koji vole djecu mogu uključiti u pomoć pri učenju.
• Ljubitelji životinja mogu volontirati u skloništima, šetati pse ili pomagati u njihovoj skrbi.
• Ako volite rad s ljudima, možete se uključiti u aktivnosti u domovima za starije, hospicijima ili zdravstvenim ustanovama.
• Povežite volontiranje sa svrhom. Volontirajte u području koje vam je važno ili blisko vašim vrijednostima jer osjećaj svrhe pojačava psihološke dobrobiti.
• Radite u timu i stvarajte veze. Sudjelovanje u grupnim volonterskim projektima potiče socijalne veze, smanjuje izolaciju i jača osjećaj pripadnosti zajednici.
• Budite svjesni granica. Ako se osjećate preplavljeno, volonterski rad može postati stresan. Važno je slušati vlastite potrebe, odmoriti se i potražiti podršku ako je potrebno.
• Osobe koje nemaju mnogo vremena mogu sudjelovati u povremenim akcijama, kao što su čišćenja okoliša, darivanje krvi ili prikupljanje potrepština.
• Doniranje, bilo odjeće, hrane, krvi ili kose, također se smatra oblikom volontiranja jer pridonosi dobrobiti drugih.

Psiha i emocije

Ljubaznost za bolje društvo i za bolje zdravlje

Vrijednost koju dajemo drugima vraća se i nama

Međunarodni dan volontera prilika je da prepoznamo nesebičan rad volontera diljem svijeta i da osvijestimo da pomoć drugima može pozitivno utjecati i na nas same. Volonterstvo može ojačati tijelo, um i društvene veze. Ono smanjuje stres, povećava osjećaj svrhe i donosi višestruke zdravstvene koristi. Ako tražite način da poboljšate vlastito zdravlje, a pritom pridonesete zajednici, volontiranje je jedan od najjednostavnijih i najvrjednijih koraka koje možete poduzeti. Svaka gesta, makar mala, može imati velik učinak na one kojima pomažete, a i na vas.

Izvori: Healthline, Mayo Clinic, HelpGuide.org

PODIJELI