Zanimljivosti i savjeti - 12. kolovoza 2019.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Međunarodni dan mladih: Mladi u Hrvatskoj po jednoj se stvari razlikuju od ostatka Europe

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. kolovoza, a Državni zavod za statistiku otkriva kako žive mladi u Hrvatskoj te kakvo je obrazovanje mladih

Međunarodni dan mladih: Mladi u Hrvatskoj - njihov život i obrazovanje

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. kolovoza kako bi se podigla svijest javnosti o značenju mladih za društvo, a Državni zavod za statistiku donosi informacije o tome kako žive mladi u Hrvatskoj te kakvo je obrazovanje mladih kod nas i u svijetu. Prema njihovim podacima iz 2017. godine, u Hrvatskoj udio mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina iznosi 17,3%.

Ciljevi Međunarodnog dana mladih

Najvažniji ciljevi Međunarodnog dana mladih su podizanje svijesti o mogućnosti i rizicima povezanima s migracijom mladih, omogućavanje razmjene znanja i informacija. Zatim je tu i poticanje mladih na javnu raspravu o migracijskim iskustvima ako ih imaju, poticanje mladih na javnu raspravu o migracijskim iskustvima ako ih imaju te ohrabrivanje mladih na sudjelovanje u društvu.

Mladi u Hrvatskoj i svijetu

Već se godinama raspravlja o tome koliko su obiteljske veze na jugu Europe važnije u svakodnevnim životima nego na sjeveru. Tako „mediteranski tip života“ uključuje to da mladi dulje ostaju živjeti kod roditelja, ali se i žene prije udaju. Novi podaci Državnog zavoda za statistiku govore kako je u Hrvatskoj u 2017. s roditeljima živjelo 73,2% stanovnika u dobnoj skupini od 18 do 34 godine. To je ujedno najviši udio u Europskoj uniji, piše Jutarnji list. Stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo.

Prema podacima za 2017., gotovo je polovica stanovnika EU u dobnoj skupini od 18 do 34 godine živjela s roditeljima, dok je u Finskoj samo 18,7 posto stanovnika u istoj dobroj skupini živjelo s roditeljima.

Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u trenutku kad se odluče na preseljenje, Hrvati u prosjeku imaju 31,8 godina. Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Talijani (30,1 godina). Europski je prosjek pak u 2018. iznosio 26,0 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji su u prosjeku roditeljsko kućanstvo napustili s 18,5 godina. Slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina), piše Jutarnji.

Rezultati pokazuju da su Hrvati šampioni mediteranskog načina života, no veliko je pitanje koliko je to posljedica kulturoloških obrazaca ponašanja, a koliko šestogodišnje recesije. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će se statistika kretati u skoroj budućnosti.

Perfekcionizam kod mladih značajno je porastao u posljednjih 30-ak godina

Mlađe generacije pokazuju potrebu da budu savršeni u fizičkom, psihičkom i poslovnom smislu i to u mnogo većoj mjeri...

SAZNAJTE VIŠE

Obrazovanje mladih u Hrvatskoj

U 2018. na razini EU stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih iznosila je 81,6%. Najviša je bila na Malti (94,8), a najniža u Grčkoj (55,3). U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih u 2018. iznosila 71,2%. To znači da je bila manja nego prosjek EU te trećina mladih nije pronašla zaposlenje.

Udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se niti osposobljavaju u Hrvatskoj je u 2018. iznosio 16,2%, što je nešto više od prosjeka EU (14,1%). najveći udio unutar EU ima Italija u kojoj petina mladih (24,8%) ne radi, ne školuje se niti se osposobljava, a najmanji je udio u Nizozemskoj (6,8%).

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama