Crtice iz povijesti: što nam govori farmaceutsko znakovlje?

Povijest ljekarništva u Hrvatskoj iznimno je bogate i duge tradicije, još od najstarijih  vremena kad se isprepliću liječništvo i ljekarništvo. U starom vijeku i ranom srednjem vijeku to se je smatralo istom vještinom, sve do  13. stoljeća kada se odlukom cara Fridrika II. službeno odvaja farmacija od medicine. To je doba kad se na našem tlu otvaraju prve javne ljekarne, specijalizirana mjesta s ljekarnicima kojima je zanimanje poznavanje ljekovitih  tvari i priprava lijekova prema receptu.

Kratka povijest farmacije u Hrvatskoj

Prva javna ljekarna otvara se daleke 1271. godine u Trogiru, a u Zagrebu je prva otvorena 1355. na Griču, zvana „K crnom orlu“. Ta ljekarna i danas radi u Kamenitoj ulici te je prava turistička atrakcija. Ljekarna Male braće u sklopu Franjevačkog samostana u Dubrovniku utemeljena je 1317. godine i posebna je po tome što bez prekida radi i danas, odnosno već više od 700 godina. 

Osnutkom Farmaceutskog učevnog tečaja na Sveučilištu u Zagrebu, 1882. godine započinje i razdoblje moderne hrvatske znanstvene farmacije, a s otkrićem sintetičkih lijekova postaje sve važnija i njihova proizvodnja te se ostvaruju zamisli ljekarnika o industrijskoj proizvodnji lijekova.

Potkraj 19. st. izgrađena je prva tvornica lijekova  u zagorskom mjestu Pregradi gdje je ljekarnik Adolf Alfons Thierry izgradio veliku zgradu u stilu secesije. Ondje je otvorio ljekarnu „K angjelu čuvaru“, a iza nje smjestio je tvorničke hale. Bila je to prva kemijsko-farmaceutska tvrtka u jugoistočnoj Europi.

Farmaceut Eugen Viktor Feller, vlasnik ljekarne „Sveto Trojstvo“ u Donjoj Stubici, smatra se pionirom industrijske proizvodnje lijekova u Hrvatskoj – 1899. godine počeo je proizvodnju eliksira nazvanog Elsa-fluid koji se je reklamirao kao lijek za sve bolesti (za bolove u zglobovima, prehladu, bol u križima, glavobolje, zubobolje, itd.) te se oko 1908. godine otpremalo od 300 do 400 pošiljki lijeka na dan na razne strane svijeta. Početkom 20. stoljeća, na vrhuncu svog uspješnog poduzetništva u proizvodnji i izvozu ljekarničkog specijaliteta, izaziva pravu senzaciju upečatljivom reklamom svog proizvoda. Golema boca Elsa-fluida protezala se duž dva kata njegove novosagrađene četverokatnice na središnjem zagrebačkom trgu, postavši tako prva takva reklama u široj regiji.

Znakovi i simboli

Tijekom povijesti su različiti obrtnički cehovi i druga zanimanja imali svoje znakove i simbole po kojima su prepoznatljivi, a obično je svaki ceh imao i svog sveca zaštitnika.

Simbol farmaceutske struke je Eskulapova zmija koja pije iz Higijine (Hygieia) posude (čaše, kaleža). Higija (grč. Hygieia, lat. Hygia), kći boga liječničkog umijeća Asklepija, bila je božica zdravlja u antičkoj Grčkoj (Asklepijev štap i zmija su zaštitni znak liječničke struke). Na grčkom jeziku njeno ime znači „liječiti, donijeti zdravlje”, pa je zato smatrana zaštitnicom ili personifikacijom zdravlja. Zašto zmija? Zmija simbolizira mudrost, znanje, besmrtnost, a u medicini je bila poznata ljekovitost zmijskog otrova. U svakodnevnom ljekarničkom radu ovaj znak se nosi na bijeloj kuti kao potvrda duge i bogate povijesne tradicije farmacije.

Zeleni križ je pak međunarodna oznaka za ljekarnu, kao što crveni križ predstavlja simbol medicinske usluge i humanitarne pomoći.

Sveti Kuzma i Damjan, braća blizanci, ranokršćanski su mučenici koji su svojim liječničkim umijećem liječili od raznih bolesti i pripravljali razne napitke i druge pripravke od kojih bi ljudi ozdravljali, a nagradu za svoje umijeće nisu htjeli primati, nego su pomagali siromašnima i bolesnima. Sv. Kuzma je zaštitnik liječnika, pa se obično prikazuje kako u rukama drži bočicu (za uzorak urina), a sv. Damjan je zaštitnik ljekarnika s obilježjima tog zvanja (u rukama drži posudicu s mastima ili špatulu, apotekarsku vagu, knjigu recepata i sl.). Crkva slavi sv. Kuzmu i Damjana 26. rujna, a kod nas se posebno štuju u dalmatinskim krajevima i na otoku Lastovu. 1995. god. proglašeni su i kao zaštitnici Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – u predvorju fakulteta  nalaze se njihovi reljefi.