Bolesti koje se prenose rukama: jednostavna navika koja spašava zdravlje

Ruke su jedan od najvažnijih, ali i najizloženijih dijelova ljudskog tijela. Svakodnevno njima dotičemo stotine predmeta, od kvaka, tipkovnica i rukohvata, pa do vlastitog lica, nosa, očiju i hrane. Upravo zato ruke imaju ključnu ulogu u prijenosu zaraznih bolesti, iako se ta jednostavna činjenica tako često zanemaruje. Nevidljivi mikroorganizmi koji se na njima nakupljaju mogu ući u tijelo te izazvati infekcije, a jednako se lako prenose i na druge osobe.

Naša koža je dom mnoštvu mikroorganizama, uključujući i desetke vrsta bakterija koje ne uzrokuju bolesti sve dok ne dospiju u krvotok ili unutarnje organe, kao što bi to mogao biti slučaj tijekom medicinskih zahvata. Stoga, primjerice, kirurzi intenzivno peru i dezinficiraju ruke, a potom ih dodatno štite sterilnim rukavicama. Međutim, puno su opasniji tzv. „prolazni“ mikroorganizmi, koje pokupimo negdje putem dodirujući predmete, površine ili pak druge ljude. Oni se lako ispiru, ali ako to ne učinimo, mogu izazvati niz zaraznih bolesti.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Najčešće infekcije koje se prenose dodirom

Mnoge uobičajene infekcije prenose se upravo rukama. Iako bi popis mogao biti puno dulji, neke od najčešćih su:

• gripa i prehlada,
• tuberkuloza,
• ospice,
• rubeola,
• crijevne infekcije i parazitarne bolesti,
• konjunktivitis,
• gljivične infekcije,
• bradavice i impetigo.

Tu treba uzeti u obzir da se neke infekcije prenose i kapljično i dodirom. Tako se, primjerice, možemo zaraziti i mnogim respiratornim infekcijama, to je lekcija koju smo dobro savladali tijekom pandemije koronavirusa.

Patogeni se osobito često šire fekalijama, bilo ljudskim ili životinjskim. Dovoljna je mikroskopska količina da sadrži milijarde bakterija poput E. coli, Salmonelle ili norovirusa. Oni dospijevaju na ruke nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena, rukovanja sirovim mesom ili dodirom kontaminiranih površina. Ako se ruke ne operu, infekcija se lako prenosi na druge ljude, predmete, pa i hranu.

Važnost redovitog pranja ruku u brojevima

Pranje ruku sapunom jednostavna je, jeftina te iznimno učinkovita mjera zaštite. Brojne su studije dokazale da redovito pranje ruku:

• smanjuje broj bolesti s proljevom za 23 do 40 %,
• smanjuje respiratorne infekcije, poput prehlade, za 16 do 21 %,
• sprečava čak 58 % proljeva kod osoba oslabljenog imuniteta,
• smanjuje izostajanje djece iz škole zbog probavnih tegoba za 29 do 57 %.

Procjenjuje se da bi pravilno pranje ruku moglo spasiti oko 1,8 milijuna djece mlađe od pet godina godišnje, jer su proljev i upala pluća vodeći uzroci smrtnosti u toj dobi, ponajprije u siromašnim zemljama svijeta koje imaju teškoća s opskrbom s čistom i pitkom vodom.

Osim toga, ističe se da pranje ruku pomaže i u borbi protiv antimikrobne rezistencije, jer sprječava infekcije koje bi zahtijevale primjenu antibiotika.

Dr. Semmelweis: spasitelj majki i svih nas

Čovjek kojem dugujemo nebrojene spašene živote umro je u umobolnici ismijan i nepriznat upravo zato što je tvrdio da je pravilno pranje ruku u bolnicama od životne važnosti. Tek godinama nakon smrti, dr. Ignazu Semmelweisu priznate su zasluge, zbog čega se njegovo ime s pravom spominje svakog 15. listopada na Svjetski dan pranja ruku.

Mađarski liječnik iz 19. stoljeća, dr. Semmelweis, primijetio je da su rodilje u bečkoj klinici, gdje su liječnici obavljali obdukcije pa potom bez temeljitog pranja ruku pregledavali pacijentice, umirale znatno češće nego u klinici u kojoj su radile samo babice. Uveo je obvezno pranje ruku klornim vapnom, nakon čega je smrtnost majki pala s 18 na 2 posto, a potom gotovo nestala.

Unatoč jasnim dokazima, kolege su ga ismijavale i odbile prihvatiti tako „banalno“ rješenje. Iscrpljen kritikama, Semmelweis je završio u umobolnici, gdje je 1865. preminuo. Njegovo otkriće priznato je tek dvadesetak godina kasnije, a on je ostao zapamćen kao „Spasitelj majki“.

Kada moramo prati ruke

Naravno, bolnice nisu jedino mjesto na kojem je pranje ruku važno. Ruke treba prati u brojnim situacijama, među kojima su najvažnije:

• prije pripreme i konzumacije hrane,
• prije dodirivanja lica, nosa, očiju ili usta,
• nakon korištenja toaleta ili mijenjanja pelena,
• nakon rukovanja sirovim mesom,
• nakon kihanja, kašljanja ili ispuhivanja nosa,
• prije i poslije kontakta s bolesnikom,
• nakon dolaska kući izvana ili iz javnog prijevoza,
• nakon čišćenja, vrtlarenja ili dodira sa životinjama.

Tako bi trebalo biti, no znamo da ćemo tijekom dana puno puta rukama dodirnuti obraze ili oči, nasloniti bradu na ruke, a i maženje kućnih ljubimaca nam je dobro poznato. Stoga bi rizike trebalo svesti barem na najmanju moguću mjeru, pridržavajući se upute u stihu koju smo mogli naučiti od naših baka i djedova: „Peri ruke prije jela i nakon ispražnjenja tijela“.

Kako pravilno prati ruke

Nije na odmet ponoviti i osnovne korake u pravilnom pranju ruku.

Navlažite ruke pod mlazom čiste, tekuće vode (topla voda nije nužna).

Nanesite sapun – antibakterijski sapuni nisu potrebni jer nisu dokazano učinkovitiji od običnih.

Obiteljsko zdravlje

Spremni za sezonu virusa: pripremite kućnu ljekarnu za brzu pomoć

Dobro istrljajte ruke trljanjem dlanova, nadlanica, između prstiju, oko palčeva i ispod noktiju. Trljajte najmanje 20 sekundi.

Temeljito isperite ruke pod tekućom vodom kako biste uklonili sapun i mikroorganizme.

Osušite ruke čistim ručnikom, a najbolje papirnatim ubrusom ili sušilom zraka. Mikrobi se lakše prenose s mokrih ruku.

Ruke se mogu ponovno kontaminirati ako se ispiru u stajaćoj vodi, zato je uvijek bolje koristiti tekuću. Ako sapun i voda nisu dostupni, može se koristiti dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola (najmanje 60 %).

Pranje ruku ne zahtijeva mnogo, samo malo vašeg vremena i sapun, a zauzvrat pruža ono najvrjednije: zaštitu zdravlja nas samih i svih oko nas.

Korišteni izvori: CDC, Vibhavabi hospital, Britannica.com

PODIJELI