Trudnoća i porod - 12. srpnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Prim. dr. sc. Ulla Marton, spec. ginekologije i opstetricije, subspec. ginekološke endokrinologije, Poliklinika "Dr. Marton"

Savjeti za planiranje trudnoće uz sindrom policističnih jajnika

Policistični ovarijski sindrom medicina nije do kraja objasnila, no relativno je čest uzrok neplodnosti. Pa ipak, pravovremeno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje mogu povećati šanse za ostvarivanje trudnoće

sindrom policisticnih jajnika policistični jajnici trudnoća neplodnost planiranje trudnoce

Policistični ovarijski sindrom (PCO) predstavlja jedan od onih entiteta koji još uvijek nije posve razjašnjen. Usprkos brojnim znanstvenim spoznajama i tehnološkom napretku na području medicine, nadasve u ginekološkoj endokrinologiji, uzrok i mehanizam nastajanja PCO nisu sasvim jasni.

Osnovne spoznaje, kao i opis sindroma, potječu iz 1935. godine kada su Stein i Leventhal predočili svoja opažanja na temelju opisa klasičnog trijasa:

  • oligomenoreja/amenoreja (izostanak menstrualnog krvarenja u vremenu duljem od 35 dana),
  • hirzutizam (pojačana dlakavost),
  • pretilost (sa ili bez).

Znanjem protiv raka jajnika: simptomi, uzroci, dijagnoza i liječenje

Ovaj klasični trijas u opisu sindroma PCO uz ultrazvučni jasan nalaz policističnih jajnika i dalje predstavlja najčešći kriterij u postavljanju dijagnoze u svakodnevnoj praksi.

Relativno čest uzrok neplodnosti

Izostanak redovite dinamike menstrualnog ciklusa s izostancima duljim od 35, pa do 120 dana, sa ili bez popratnih kliničkih ili kozmetskih manifestacija, bilježi do 20% žena reproduktivne dobi. Policistični ovarijski sindrom najčešće je zastupljena endokrinopatija u suvremenom svijetu. Obuhvaća čitav kaskadni niz metaboličkih promjena unutar tijela koji su dijelom rezultat stila i načina života, niza interakcija temeljem djelovanja okolišnih čimbenika bazirano na epigenetskim promjenama i na genskoj nasljednoj komponenti. Uzrokom su neplodnosti kod pet do šest posto žena koje ne uspijevaju ostvariti trudnoću.

Ginekološke manifestacije (poremećaj dinamike ciklusa), uz one kozmetske (seboreja, akne, pojačana dlakavost, pretilost androgenog tipa), često su samo vrh ledene sante niza neregularnosti uz poremećaj funkcije rada jajnika.

Uslijed pojačanog stvaranja derivata muškog hormona androstendiona na svojoj osnovnoj bazi (a to je jajnik/odnosno jajna stanica) dolazi do neodgovarajućeg odgovora hipofize, odnosno do posljedičnog odstupanja u sazrijevanju jajnih stanica, ali i prijevremenog odumiranja primarnih jajnih stanica.

Pojačano stvaranje inzulina i posljedice

Uslijed povišenog cijelog niza metaboličkih odstupanja dolazi po pojačanog stvaranja inzulina koji ciljno djeluje na stanice našeg tijela. Izloženost inzulinu slijedi daljnji kaskadni slijed nepovoljnih zbivanja. Upravo zato žene s jasno definiranom kliničkom dijagnozom policističnih jajnika predstavljaju složeni medicinski problem. Pacijentice zahtijevaju uključenje brojnih dijagnostičkih metoda, cjeloživotni nadzor te osobnu zdravstvenu edukaciju s ciljem održavanja cjelovitog zdravlja.

Postoji izravna poveznica s inzulinskom rezistencijom, intolerancijom glukoze, s mogućnošću razvoja dijabetesa tijekom života, pretilošću, poremećajem rada štitnjače, povišenog tlaka, poremećaja u metabolizmu lipida, s mogućim posljedičnim promjenama u kardiovaskularnom sustavu. Dugotrajna izloženost estrogenskoj prevlasti (kao posljedica hormonske neravnoteže) može biti jedan od čimbenika u razvoju raka dojke i sluznice maternice (endometrija) nakon četrdesetih godina života.

Zašto je priprema za trudnoću važna

Tvrdokornost samog sindroma prilikom njegova liječenja isključivo ovisi o dubini poremećaja čitavog niza žlijezda s unutrašnjim lučenjem, zdravstvenom stanju žene, ali i njezinim reproduktivnim željama. Tijekom dugogodišnjeg proučavanja došlo je do spoznaja da izloženost stresu, pretilost, poremećaji u sintezi kateholamina i nasljeđivanje doprinose nastajanju ovog sindroma.

Raznolikost kliničke slike obilježava se u:

  • 55% slučajeva s poremećajem trajanja menstruacijskog ciklusa (amenorejom, odnosno oligomenorejama) uz izostanak ovulacije, što za posljedicu ima nemogućnost ostvarivanja trudnoće, odnosno neplodnost,
  • 28% s neregularnim krvarenjima,
  • 70% s pojačanom dlakavošću-hirzutizmom kao manifestacijom hiperandrogenizma,
  • 40% pretilošću.

Evaluacijom ovog sindroma došlo je do spoznaja da ove žene imaju ranu prvu menstruaciju (menarhu) s 12 godina, popraćenu ranim početkom menstrualnih neregularnosti (izostajanje menstruacije uz mogućnost dugotrajnog krvarenja) te manje ili više manifestiranu pojačanu dlakavost koja se uočava neposredno nakon nastupa prve menstruacije.

Temeljem svih spoznaja iznimno je važna priprema za ostvarivanje trudnoće koja se temelji na cijelom nizu jednostavnih i složenijih aktivnosti.

Smanjenje tjelesne težine

Redukcijom tjelesne težine uz tjelovježbu dolazi do eliminacije nepovoljnog učinka adipocita – masnih stanica. Naime, unutar masnih stanica dolazi do stvaranja androstendiona, derivata muškog spolnog hormona koji se konverzijom pretvara u estron, biološki manje aktivan estrogen. Time se doprinosi stvaranju nepovoljne endokrinološke ravnoteže i onemogućuje ovulacijski ciklus, pa tako i ostvarivanje trudnoće. Smanjenjem tjelesne težine ujedno dolazi i do promjene razine inzulina.

Ublažavanje stresa

Tijekom dugogodišnjeg proučavanja došlo je do spoznaja da izloženost stresu uzrokuje poremećaj i u sintezi kateholamina i time doprinosi nastajanju PCO sindroma.

Inozitol u prehrani

Preporučuje se uvođenje u dnevni unos inozitola, kemijskog spoja šećernog alkohola koji se nalazi u voću, grahu, žitaricama i orašastim plodovima, kantarionu i naranči. Prema provedenim istraživanjima, inozitol doprinosi poboljšanju simptoma PCOS-a. On poboljšava otpornost na inzulin ciljnih jajnih stanica, a time utječe i na smanjenu produkciju derivata muškog spolnog hormona. To za posljedicu ima kumulativni pad androstendiona u cirkulaciji, promjene hormonskog statusa, postizanje ovulacijskog ciklusa i mogućnost zanošenja.

Vitamin D

Postoje naznake kako suplementacija vitaminom D smanjuje inzulinsku rezistenciju čime dovodi do pozitivne promjene u hormonskoj produkciji, do stabilizacije proizvodnje androstendiona, a time i povećanja šansi za ostvarivanje trudnoće.

Regulacija rada štitnjače

Regulacijom rada štitnjače, ocjena razine TSH , fT4 anti TPO, razine prolaktina (PRL) moguće uvesti hormonsku ravnotežnu i potaknuti ovulacijska zbivanja te time omogućiti mogućnost ostvarivanja trudnoće.

Propisivanje lijekova

Uvode se lijekovi za poticanje ovulacije. Odluka o odabiru preparata isključivo ovisi o rezultatima obrade koja uključuje prošireni hormonalni status uz ocjenu biokemijskih, ali i metaboličkih pokazatelja, ocjenu tjelesne mase BMI te cjelovit zdravstven i ginekološki status. Stoga je iznimno važan integralan i individualan pristup. Primjenom raznih lijekova utječe se na lučenje hormona te se stvaraju preduvjeti za ovulaciju, a time se otvaraju mogućnosti ostvarivanja trudnoće.

Uz redukciju tjelesne težine, primjena metformina smanjuje razinu šećera u krvi, a s time i razinu inzulina. Periferna inzulinska neosjetljivost smanjuje se sposobnošću lijeka da aktivira transport glukoze u mišićima i jetri. Dolazi do regulacije androgena unutar tkiva jajnika, na razini jajnih stanica, s posljedičnom normalizacijom cjelovitog hormonalnog statusa. Naravno, odabir lijeka ovisi o nizu čimbenika. Kao što je već spomenuto, odluka se temelji na ocjeni hormonskog statusa, biokemijskih i metaboličkih parametara, dobi pacijentice, njezinom BMI, ostalim bolestima, ostvarenim trudnoćama, ali i individualnim željama same pacijentice.

Operativni pristup

Operativni pristup, odnosno laparoskopski drilling jajnika, minimalno je invazivni oblik operativnog zahvata koji je utemeljen prije više desetljeća, s ciljem smanjivanja aktivnog tkiva jajnika. To dovodi do promjene hormonskog statusa s posljedičnim mijenjanjem endokrinoloških mehanizama unutar jajnika kojima se postiže poboljšanje u oko 50% pacijentica.

sindrom policističnih jajnika, cista na jajnicima, hormonski poremećaj

Sindrom policističnih jajnika ili cista na jajnicima – znate li razliku?

Sindrom policističnih jajnika najčešći je hormonski poremećaj u žena, no one se u bilo kojoj životnoj dobi mogu susresti...

SAZNAJTE VIŠE

Važno je zapamtiti

Rješenja postoje, no, nažalost, mnoga se moraju provoditi dugoročno s ciljem prevencije razvoja mogućih rizika u kasnijoj životnoj dobi, uključujući i socijalne odnose te stil i način života.

Važno je osvijestiti i potrebu za promjenom stila i načina života. Tjelovježbom i regulacijom prehrane posredno utječemo na razinu inzulina, regulacijom inzulina djelujemo na ciljne stanice, ali i na proizvodnu androgena te time prekidamo začarani krug.

Svijest o svome tijelu, ali i dinamici hormonskih zbivanja značajno doprinosi poboljšanju u terapijskom izboru. S obzirom na to da još ne znamo glavni uzrok sindroma, svrha terapije je uklanjanje njezinih posljedica koje, bez obzira na prividnu bezazlenost, mogu imati dalekosežne posljedice. Psihološka podrška u procesu liječenja također je iznimno važna.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button