Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiŽensko i muško srce u očima kardiologa
Nerijetko nailazimo na tekstove koji ističu razlike između ženskog i muškog srca. Istražili smo ima li u tome istine, kucaju li naša srca doista drugačije?
Žensko i muško srce imaju isti smještaj u prsnom košu, između dva plućna krila s lijeve i desne strane te otraga i sprijeda između kralježnice i prsne kosti. Između kralježnice i srca još se nalaze jednjak i silazni dio torakalne aorte. Istražimo, ukratko, postoje li razlike u građi i radu naših srdaca.
Anatomija srca
Srce omotava čvrsta vezivna ovojnica, poput zatvorene vreće, koja se naziva perikard. Između perikarda i samog srca nalazi se tek vrlo malo sluzave tekućine koja omogućuje da se srce kontrahira i opušta, a da pritom nema trenja između njega i perikarda.
Vanjska površina srca je glatka i naziva se epikard, dok je unutrašnja (endokard) hrapavo-glatka zbog raznih struktura koje strše u srčane šupljine. Između epikarda i endokarda nalazi se srčani mišić – miokard. Miokard je građen od specifične poprečnoprugaste muskulature gdje mišićna vlakna prelaze jedna u druge, što zbog same vrste mišića i njegove specifične građe taj mišić čini posebnim.
Srce ima dvije pretklijetke i dvije klijetke. Tok krvi unutar srca je sljedeći: iz pluća krv dolazi u lijevu pretklijetku, koja je kontrakcijom ubaci u lijevu klijetku, a potom je lijeva klijetka izbaci u aortu (najveću arteriju u tijelu). Između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke nalazi se mitralna valvula (mitralni zalistak), koja zbog sličnosti s biskupskom kapom (mitrom) nosi to ime. Mitralni zalistak ne dopušta vraćanje krvi natrag za vrijeme sistole klijetke (izgona krvi) u aortu. Da se istisnuta krv ne bi iz aorte vraćala u lijevu klijetku, služi aortna valvula (aortni zalistak).
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
S periferije se venama vraća venska krv u desnu pretklijetku, a ona je istisne u desnu klijetku. Da se krv za vrijeme kontrakcije desne klijetke ne vrati u pretklijetku, to sprječava trikuspidni zalistak između desne pretklijetke i desne klijetke. Da se izbačena krv iz desne klijetke u plućnu arteriju ne vraća, ušće zatvara pulmonalna (plućna) valvula sa svoja tri listića.
Treba još spomenuti da se u klijetkama nalaze papilarni mišići koje fini i čvrsti fibrozni tračci vežu na listiće mitralnog i trikuspidnog zaliska te, poput konopaca na jedru, ne dopuštaju da ih snaga istiskivane krvi izvrne i krv vrati odakle je došla.
Dakle, što se tiče građe srca, nema razlike između ženskog i muškog srca.
Električna aktivnost srca
I u žena i u muškaraca električni impuls nastaje u desnoj pretklijetki (u sinusnom čvoru) i s provodnim sustavom (poput kabela za struju) širi se po desnoj i lijevoj pretklijetki, gdje izaziva kontrakciju mišića pretklijetki i izgon krvi u klijetke.
Isti električni impuls koji je aktivirao pretklijetke bio je „na čekanju“ na ulazu u klijetke dok pretklijetke odrade svoj zadatak, a zatim taj električni impuls „jurne“ u obje klijetke i izazove njihovu kontrakciju te izgon krvi – iz lijeve u aortu, a iz desne u plućnu arteriju. Srčani mišić se na podražaj kontrahira po principu „sve ili ništa“, odnosno električni podražaj bilo gdje u srcu dovodi do kontrakcije cjelokupne muskulature srca.
Dakle, električna aktivnost i kontraktilnost srčanog mišića ista je kod žena i kod muškaraca.
Postoji li ikakva vidljiva razlika?
Veličina srca ovisi o konstituciji. Muškarci u prosjeku imaju veću tjelesnu masu (ne računajući patološku težinu zbog debljanja ni kod jednih ni kod drugih). Sukladno tome, muško srce je veće i teže.
Što se tiče bolesti srca i krvnih žila, najčešća je aterosklerotska bolest arterija srca (koronarna bolest) s posljedičnom anginom pektoris i infarktom srčanog mišića. U srednjoj životnoj dobi muškarci češće obolijevaju i od angine pektoris i od infarkta srčanog mišića, jer ženski spolni hormoni donekle štite žene od te bolesti. No, po ulasku žena u klimakterij, a osobito kod starijih žena, učestalost koronarne bolesti čak je i veća nego u muškaraca.
Druga najčešća bolest srca je dekompenzacija srca (popuštanje srca kao pumpe). Ovisno o komorbiditetima i rizičnim čimbenicima (povišen krvni tlak, šećerna bolest, debljina, pušenje, povećane masnoće u krvi i sjedilački način života), ona se javlja podjednako u oba spola.
Možda je vrijedno postaviti još jedno pitanje. Koje srce, žensko ili muško, može duže zadržati ljubav u sebi? Kada bismo pitali žene, to bi sigurno bilo žensko srce. A kada bismo pitali muškarce, to bi sigurno bilo muško srce. Ja pak mislim da je to individualno i neovisno o spolu. Mnoge žene su sretne zbog ljubavi, kao i mnogi muškarci, no ponegdje neka žena i pati, kao i poneki muškarac – sjetimo se samo Oliverove Cesarice.