Srce i krvne žile - 24. siječnja 2025.
AUTOR ČLANKA - Mr. sc. Ante Petrušić, dr. med., spec. internist, kardiolog, endokrinolog i dijabetolog

Aortna stenoza: najčešća bolest srčanih zalistaka

Aortna valvula ključna je struktura srca koja omogućuje pravilan protok krvi iz lijeve klijetke u aortu, najveću arteriju u tijelu. Promjene na ovom zalisku, poput aortne stenoze, mogu značajno narušiti srčanu funkciju

aorta stenoza srce zalistak valvula

Aortna valvula ili aortni zalistak nalazi se u srcu, na mjestu gdje završava izgonski trakt lijeve klijetke. A tu je upravo početak aorte, najveće arterije u tijelu, tako da aortna valvula dijeli srce od aorte. Zalistak ima čvrsti fibrozni prsten na koji se jednim krajem vežu tri tanka ali čvrsta polumjesečasta kuspisa (listića). Slobodni krajevi tih listića mogu otvoriti i zatvoriti aortno ušće.

Za vrijeme izgona krvi iz lijeve klijetke, mlaz i snaga krvi u protoku slijepi listiće aortne valvule sa stijenkom početne aorte, kako ne bi ometali protok krvi. Kada lijeva klijetka izbaci krv u aortu i počinje se širiti da primi novu krv iz lijeve pretklijetke, krv iz aorte se pokuša vratiti u lijevu klijetku, ali taj pokušaj vraćanja krvi vrati natrag listiće aortne valvule, zatvori aortnu valvulu te spriječi povratak krvi u lijevu klijetku. Kada je zalistak zatvoren, sva tri listića aortnog zaliska se poput trolista djeteline, međusobno dodiruju i u potpunosti onemoguće vraćanje krvi iz aorte u lijevu klijetku.

Po čemu je aorta toliko posebna da je zaslužila status organa?

Što je aortna stenoza?

Aortna stenoza jest fiksno suženje otvora aortne valvule (aortnog zaliska) zbog promijenjenih aortnih kuspisa (listića aortnog zaliska), s posljedičnom opstrukcijom protoka krvi kroz aortni zalistak tijekom sistole (izgona krvi iz lijeve klijetke u aortu).

Aortna valvula je na najvećem udaru zbog snage krvi u protoku i u pokušaju povratka krvi nazad u lijevu klijetku. Zato su promjene na aortnoj valvuli češće nego na drugim srčanim zaliscima.

Uzroci aortne stenoze

Mnoge bolesti mogu oštetiti aortni zalistak i dovesti do suženja njegovog otvora.

Reumatska groznica. Prije antibiotske ere reumatska groznica je bila najčešći uzrok promjene aortne valvule. Nekoliko tjedana nakon streptokokne infekcije grla, javili bi se migrirajući otoci velikih zglobova (koljeno, lakat, skočni zglob). Zglob je natečen, crven, bolan na aktivne i pasivne pokrete, a upala se selila sa zgloba na zglob (na jednom zglobu nestane upala, a pojavi se na drugom velikom zglobu). Ta bolest nije ostavljala posljedice na zglobovima, ali ako je došlo do upale srčanih struktura (karditisa), to je uz akutne znakove upale srčanih struktura s mogućim popuštanjem srca kao pumpe, poremećajima srčanog ritma i provođenja električnih impulsa u srcu, ostavljalo i trajne posljedice na srčanim zaliscima. Za jasne promjene na srčanim zaliscima najčešće je potrebno i desetljeće, pa i duže, ali kako bolest najčešće zahvaća djecu, tijekom života se razviju jasne promjene na srčanim zaliscima. Zato se kaže da reumatska groznica lizne zglobove, a ugrize za srce. Na sreću, uz antibiotike (prvenstveno penicilin) danas reumatsku groznicu rijetko viđamo.

Ateroskleroza. Danas je daleko češći razlog aortne stenoze aterosklerotska promjena na aortnom zalisku. Zbog rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti (povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljinu, šećernu bolest, sjedilački način života), a i zbog produženja životnog vijeka, dolazi do zadebljanja listića aortne valvule, pa kasnije i do odlaganja kalcija na oštećenim listićima aortne valvule, što im još dodatno smanji elastičnost. Zbog tih promjena listići aortne valvule često međusobno srastu i postaju manje pokretni, a otvor aortne valvule postaje uži. Uzak otvor aortne valvule stvara otpor izbacivanju krvi iz lijeve klijetke u aortu. Zbog otpora izbacivanju krvi napreže se lijeva klijetka i s vremenom njezin mišić zadeblja. Zadebljanje mišića ne prati vaskularna mreža, pa taj mišić bude slabije snabdijevan krvlju. Slabije snabdijevanje krvlju može dovesti do angine pektoris, pa i infarkta srčanog mišića. I naprezanje srčanog mišića ima svoju granicu, te će s vremenom doći do popuštanja srca kao pumpe, gdje će dominantan simptom biti otežano disanje.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza aortne stenoze se može postaviti i prije pojave simptoma. Ako u anamnezi imamo podatak o preboljeloj reumatskoj groznici u djetinjstvu, moramo pažljivo stetoskopom poslušati bolesnika. U slučaju aortne stenoze, bila ona uzrokovana reumatskom groznicom ili aterosklerotskim promjenama na aortnoj valvuli, sam klinički pregled će nam pobuditi sumnju na aortnu stenozu. Na prednjoj strani prsnog koša gdje se projicira aortni zalistak, čuje se grubi, hrapavi sistolički šum (javlja se u vrijeme sistole i zato se naziva sistolički, a to je vrijeme izbacivanja krvi iz lijeve klijetke u aortu). Lijeva klijetka mora u kratkom vremenu u aortu izbaciti svu pristiglu krv, a otvor aortne valvule je uzak zbog međusobno sraslih zalistaka. To se stetoskopom jasno čuje.

Ranije se je za potvrdu aortne stenoze koristila i rendgenska snimka srca i pluća, gdje zbog zadebljanja srčanog mišića lijeve klijetke, srce poprima izgled patke. Danas se za potvrdu aortne stenoze i za ocjenu težine bolesti koristi ultrazvuk srca. On nam daje mogućnost da vidimo veličinu srčanih šupljina, debljinu mišića pojedinih dijelova srca, da vidimo sve srčane zaliske pa i aortni zalistak. Vidimo izgled zaliska, širinu otvora u sistoli, brzinu protoka krvi, izmjerimo gradijent tlaka s jedne i druge strane zaliska. Izmjereni parametri nam daju jasnu ocjenu težine bolesti i terapijski smjer u kojem trebamo ići.

začepljene vratne žile i muškarac koji se drži za bolni vrat

Začepljene vratne krvne žile: uzroci, simptomi i liječenje

Začepljene vratne žile najčešće uzrokuje ateroskleroza, a problemi ovise o stupnju suženja žile, odnosno je li riječ o stenozi...

SAZNAJTE VIŠE

Liječenje

Kada je potrebno i ocijeni se da je za to pravo vrijeme, zamjena aortne valvule je najbolje rješenje. Mlađim osobama se ugrađuje mehanička valvula jer ima dug vijek trajanja, no ona zahtijeva trajno uzimanje antikoagulantne terapije (terapije protiv zgrušavanja krvi). Starijim osobama se ugrađuju biološke valvule koje doduše imaju kraći životni vijek (desetak godina), no ne zahtijevaju antikoagulantnu terapiju. Isto tako se mlađim ženama ugrađuju biološke valvule zbog planiranih trudnoća i, u takvim okolnostima, nemogućnosti primjene antikoagulantne terapije. Bolesnicima kojima zbog njihovog zdravstvenog stanja ili dobi nije moguća zamjena zaliska, a srce kao pumpa popušta, primjenjuje se medikamentozna terapija.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button