Začepljenje krvnih žila u nogama i mogućnosti liječenja

Arterije nogu su krajnji ogranci aorte. Te arterije svojim daljnjim grananjem dovode kisik i hranjive tvari svim stanicama u nogama. Noge su i pod posebnim opterećenjem jer nose težinu cijelog tijela. Njihova je anatomija tome prilagođena, no sve ima svoje granice, pa i težina koju noge mogu nositi.

Mišići odnose najviše arterijske krvi u nogama jer je njihova masa najveća. Tople noge i očuvana dlakavost prstiju na nogama već na prvi dodir i pogled govore da je očuvan dobar arterijski protok sve do nožnih prstiju.

A kada je riječ o okluziji (začepljenju) arterije u nogama, ono može biti akutno ili kronično.

Akutna okluzija arterije nogu

Akutna okluzija arterije nogu nastaje iznenada, a najčešći joj je uzrok otkinuti tromb (ugrušak) iz srca koji je ondje nastao zbog poremećaja srčanog ritma poznatog kao fibrilacija atrija. U tom slučaju ugrušak nastaje u lijevoj pretklijetki, a kada se otrgne, struja krvi ga odnese u lijevu klijetku, odatle u aortu, a iz aorte može otići u bilo koju arteriju koja iz aorte izlazi. Arterije nogu su kalibrom i količinom krvnog protoka među najvećima i zato ugrušak često završi u arteriji bilo koje noge.

Isto tako, nakon infarkta srčanog mišića, krvni ugrušak može nastati na unutrašnjoj stijenci odumrlog srčanog mišića, a kad se zbog srčanih kontrakcija otrgne, struja krvi ga odnese u aortu te može završiti u bilo kojem ogranku aorte, pa tako i u arteriji noge.

I na dugotrajno prisutnom aterosklerotskom plaku arterije noge može nastati akutna tromboza sa stvaranjem tromba na mjestu nestabilnog plaka. Naime, nestabilni plak ima tanku kapu i ispod nje želatinoznu masu koja može iscuriti u lumen arterije i svojim jakim trombotskim potencijalom izazvati trombozu.

Simptomi, dijagnoza i liječenje akutne okluzije arterije noge

Glavni i markantni simptomi akutne okluzije arterije noge su:

• naglo nastala bol u nozi,
• bljedilo i hladnoća kože,
• gubitak pulsa i
• mišićna slabost do paralize.

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze (bol u nozi) i kliničkog pregleda, odnosno već ranije spomenute hladnoće noge poput mramora (dok je druga noga normalno topla), blijede je kože, kao i pulsa kojeg se ne može osjetiti na mjestima na kojima se uobičajeno dobro palpira.

Liječenje se sastoji u hitnom odstranjenju zaglavljenog tromba, najčešće kirurškim putem, a ako bolesnik ima fibrilaciju atrija, neophodno je uvođenje trajne antikoagulantne terapije (lijeka protiv zgrušavanja krvi).

Kronična obliterirajuća bolest perifernih arterija

Ova je kronična bolest poznata i kao obliterirajuća ateroskleroza. Bolest karakterizira postupno sužavanje lumena arterije aterosklerotskim plakom sa posljedičnim smanjenjem prokrvljenosti dijela tijela koji ta arterija opskrbljuje. To se klinički manifestira arterijskom insuficijencijom različitog stupnja. Bolest je kroničnog tijeka s mogućnošću akutnog pogoršanja naglo nastalim ugruškom.

Muškarci češće obolijevaju od te bolesti. Smatra se da nakon 65. godine 30% muškaraca boluje od nje. Rizični čimbenici za nastanak obliterirajuće ateroskleroze su: pušenje, slabo regulirana šećerna bolest, inzulinska rezistencija, povećane masnoće u krvi, debljina, sjedilački način života, nasljedna sklonost i starija životna dob.

Stupnjevi bolesti

Postoji nekoliko stupnjeva obliterirajuće ateroskleroze, a najpoznatija je klasifikacija prema Fontaineu:

1. stupanj – asimptomatska ateroskleroza.

2. stupanj – intermitentna klaudikacija (nakon određene hodne pruge bolesnik mora stati jer ga zaboli noga, a poznata je i kao „bolest gledanja izloga“; pacijenti često zastajkuju pred izlozima zbog bolova. Bolesnik mora stati, a stajanje nastoji učiniti opravdanim za okolinu.

• 2 a stupanj, hodna pruga veća od 100 m
• 2 b stupanj, hodna pruga manja od 100 m

3. stupanj – bol u mirovanju (kritična ishemija koja zahtijeva hitnu intervenciju vaskularnog kirurga).

4. stupanj – nekroza, gangrena stopala, potkoljenice ili cijele noge (kada se više ne spašava noga, već glava)

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza se postavlja na temelju dobro uzete anamneze i kliničkog pregleda. Pogleda se boja noge (usporedi s drugom), a gornjom stranom dlana se ocjeni toplina noge (i naš dlan ponekad zna biti hladan, pa će nas prevariti u ocjeni). Auskultacija stetoskopom, kao i palpacija arterijskog pulsa na tipičnim mjestima nam mogu otkriti mjesto suženja ili začepljenja arterije. Doplerom se može odlično potvrditi naš klinički nalaz.

U okviru liječenja danas se najčešće radi perkutana transluminalna angioplastika (PTA) sa postavljanjem stenta na mjestu sužene arterije (isto kao i u koronarnu arteriju u slučaju angine pektoris). Ako to nije moguće prekriti stentovima, izvodi se kirurško premoštenje suženog dijela arterije.

Okluzija vena

Po pitanju venskog začepljenja, tromboza površinske vene na nozi zahtjeva primjenu elastičnog zavoja, bez obaveznog mirovanja.

Duboka venska tromboza često nastaje nakon operacija u zdjelici i dužeg ležanja. Cijela noga natekne (kao balvan) pa da bi se spriječila plućna embolija, a time i životna ugroza, potrebno je bolesnika hospitalizirati. Tu je neophodna primjena antikoagulantne terapije (terapije protiv zgrušavanja krvi), u početku injekcijama, a nakon toga u obliku tableta još nekoliko mjeseci.