Važnost pravovremenog prepoznavanja „guste krvi“ ili hiperkoagulabilnosti

Fiziološki mehanizam zgrušavanja krvi čine mnogobrojni faktori, kofaktori i enzimi koji usklađenim međudjelovanjem omogućuju održavanje hemostaze koja predstavlja jedan od osnovnih obrambenih mehanizama organizma. Hemostaza je pojam koji označava zaustavljanje krvarenja.

Opasnost od stvaranja tromba

Mnogi čimbenici kao što su upale, ozljede i tumorske stanice narušavaju ravnotežu te dovode do poremećaja zgrušavanja sa svim negativnim posljedicama.

Hiperkoagulabilnost, koju se u narodu često naziva „gusta krv“, se odnosi na abnormalno povećanu koagulabilnost krvi. Dakle, ako se krv previše zgrušava, to se naziva hiperkoagulirajućim stanjem ili trombofilijom.

Zbog poremećaja zgrušavanja krvi može doći do stvaranja krvnih ugrušaka koji uzrokuju začepljenje krvnih žila. Stvoreni krvni ugrušci putuju krvotokom i uzrokuju začepljenje krvnih žila. Stanje je povezano s tendencijom stvaranja tromba i smatra se jednim od glavnih čimbenika rizika za flebotrombozu (trombozu dubokih vena).

Genetska ili stečena hiperkoagulabilnost

Hiperkoagulabilna stanja obično su genetska (naslijeđena) ili stečena stanja.

• Genetski oblik ovog poremećaja znači da je osoba rođena s tendencijom stvaranja krvnih ugrušaka.
• Stečena stanja obično su posljedica operacije, traume, lijekova ili zdravstvenog stanja koje povećava rizik od hiperkoagulabilnih stanja. 

Zgrušavanje krvi prirodno je i dio je procesa oporavka kod porezotina i rana. Zahvaljujući toj sposobnosti organizma krvarenje će se zaustaviti ali može biti potencijalno jako problematično, pa i po život opasno. Pojačano zgrušavanje krvi, odnosno nastanak ugruška, važno je znati na vrijeme prepoznati.

Čimbenici rizika

Muškarci imaju veći ukupni rizik od tromboze od žena, ali ženama se rizik povećava zbog trudnoće, kontrole rađanja i hormonske terapije u postmenopauzi. Ti se rizici uglavnom pripisuju estrogenu, ključnom sastojku kontracepcijskih pilula te hormonskoj terapiji u postmenopauzi. Izbori koji se odnose na planiranje obitelji, trudnoću i liječenje simptoma menopauze mogu utjecati na ženski rizik od nastanka krvnog ugruška. To se dodatno povećava ako je žena prethodno imala krvni ugrušak, ima obiteljsku povijest krvnih ugrušaka ili joj je dijagnosticiran genetski ili stečeni poremećaj zgrušavanja.

Tromboza ili zgrušavanje krvi predstavlja jednu od komplikacija s kojima se susreću post COVID pacijenti. Uočeno je da tijekom bolesti COVID-19 postoji povećani rizik za nastanak arterijske i venske tromboze zbog upalne aktivacije koagulacije, hipoksije (pomanjkanja kisika u stanicama organizma), imobilizacije te se opisuju slučajevi plućne embolije, duboke venske tromboze, moždanog i srčanog udara kod bolesnika hospitaliziranih zbog COVID-a, posebno među bolesnicima u jedinicama za intenzivno liječenje.

Bolesnici oboljeli od zloćudne bolesti imaju veću sklonost zgrušavanju krvi i time tri do pet puta veći rizik od tromboembolijskih komplikacija.

Dijagnosticiranje trombofilije

Laboratorijska dijagnostika trombofilije opravdana je kod onih osoba koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, ponavljajuće tromboze, ako se je tromboza pojavila prije 50. godine života ili na neuobičajenim mjestima. Od laboratorijskih testova zgrušavanja krvi rade se rutinski PV (protrombinsko vrijeme), APTV (aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme), fibrinogen, D-dimeri i krvna slika.

Ako nema jasnog uzroka tromboembolijskih incidenata, preporučuje se u tim situacijama provesti testiranje za nasljednu trombofiliju, posebice ako je riječ o mlađim bolesnicima te ako bolesnik ima srodnika s dokazanom nasljednom trombofilijom. Genetska hiperkoagulabilnost je urođena i stoga se ne može spriječiti. U najboljem slučaju, stečenu hiperkoagulabilnost može se spriječiti ranim prepoznavanjem i terapijom osnovne bolesti.