Srce i krvne žile - 23. srpnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine

Crvena krvna zrnca: eritrociti izvan „normale“

Krvna slika puno govori o našem zdravlju, a vrijednosti crvenih krvnih tjelešaca najčešće se promatraju zbog njihove uloge u opskrbi stanica kisikom

krv krvna zrnca krvna slika

Eritrociti ili crvena krvna tjelašca jedna su od nekoliko vrsta stanica koje kolaju našim krvnim žilama. Zadaća eritrocita dostava je kisika svim stanicama organizma (ne samo kod čovjeka, već i drugih sisavaca). Uz to, druga zadaća je odnošenje ugljičnog dioksida. Eritrociti su stanice koje nemaju jezgru, ali sadrže hemoglobin koji je u stvari taj koji prenosi kisik. On veže na sebe ugljični dioksid te tako opskrbljuje i „čisti“ stanice.

Krv: jedini lijek kojeg proizvodi sam čovjek

Za stvaranje hemoglobina neophodno je, pored nekih drugih tvari, željezo. Proces stvaranja eritrocita iz matičnih stanica odvija se u koštanoj srži. Stanice prolaze kroz više faza zrelosti. Kada stanica sazre do stadija retikulocita, jedan dio se otpušta u krv gdje cirkulira oko jedan dan do sazrijevanja, a dio se otpušta u krv tek u stadiju eritrocita. Dakle, da bi se mogli proizvoditi eritrociti i mjera u kojoj će se proizvoditi, ovisi o stanju koštane srži, unosu i resorpciji (odnosno količini) željeza dostupnog za sintezu hemoglobina, zdravim bubrezima (u kojima se proizvodi eritropoetin koji potiče proizvodnju eritrocita) te potrebama organizma.

Normalne vrijednosti eritrocita

Normalne vrijednosti broja eritrocita u krvi su različite kod muškaraca i žena te iznose 5×1012 kod muškaraca. U litri krvi žene iznose oko 4,5×1012.  Sam broj eritrocita nije nam dovoljan da bismo usmjerili dalje našu dijagnostiku, kao ni razina željeza, koja je među pacijentima jedna od najtraženijih.

Kod određivanja poremećaja eritrocita, pored broja, gledamo i koncentraciju hemoglobina u eritrocitima te vrijednosti hematokrita (postotak krvi koji otpada na eritrocite). Normalne vrijednosti hemoglobina za muškarce su unutar 140 do 180 grama po litri (g/l). Za žene od 120 do 160 g/l. Normalne vrijednosti hematokrita, odnosno volumena eritrocita u jedinici pune krvi, kreću se kod muškaraca od 0,40 do 0,50 L/l, a kod žena od 0,35 do 0,48 L/l. Iz volumena eritrocita MCV se može s velikom sigurnošću ustanoviti nedostatak vitamina B12 ili bolest jetre ili želuca.

Što sve treba uzeti u obzir?

Naravno da nisu samo laboratorijski nalazi ti koji su bitni kod smanjenog ili povećanog broja eritrocita.

  • Isto tako je bitna dob – žene u reproduktivnoj dobi češće imaju anemiju.
  • Ako se kod muškaraca javi anemija, onda se odmah mora tražiti uzrok tomu, kao i kod žena koje su u menopauzi.
  • Dojenčad također vrlo često može imati anemiju.
  • Ako je netko sportaš ili je dugo boravio na visinama ili ako je strastveni pušač s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, velike su šanse da ima povišene vrijednosti hemoglobina, ali i broja eritrocita.
  • Postoje i bolesti kod kojih, zbog nenormalnog pojačanog rada koštane srži, dolazi do povećanja broja eritrocita, tolikog da je potrebna intervencija hematologa.

Anemija: najčešći poremećaj proizvodnje eritrocita

Postoje različiti poremećaji proizvodnje eritrocita, a najčešći je anemija (slabokrvnost). Najčešći pak oblik anemije je zbog nedostatka željeza, pa ju zovemo sideropenična anemija.  Takva anemija se bez problema liječi u pedijatrijskim ili ambulantama obiteljske medicine. Uglavnom je potrebno davanje željeza u obliku tableta tijekom tri mjeseca zajedno s C vitaminom koji pomaže resorpciju željeza. Sideropenična anemija uglavnom nastaje ili zbog smanjenog unosa željeza ili pojačanog krvarenja (menstrualna krvarenja, kao i kod akutnih krvarenja uslijed ozljede).

Anemija vrlo često prati i kronične bolesti kao što su reumatoidni artritis, kronična bubrežna insuficijencija, bolesti jetre i štitnjače te maligne bolesti. Inače, tijekom neke akutne infekcije se ne preporučuje kontrola crvene krvne slike s ciljem dijagnostike eventualne anemije. U tim situacijama, naime, ponekad dolazi do pada hemoglobina koji se vrlo brzo vraća na normalne vrijednosti nakon izlječenja akutne infektivne bolesti.

Postoje i nasljedne anemije kao što su talasemija gdje se, kod blagog oblika, nađu smanjeni eritrociti. Kod težeg oblika se mogu naći i povećani eritrociti. Takve anemije se uglavnom prate ako nema velikog pada koncentracije hemoglobina koji otežava normalno funkcioniranje.

Inače, kada dođe do polaganog pada broja eritrocita i koncentracije hemoglobina, potrebno je dosta vremena da se shvati da je u pitanju slabokrvnost (najčešći simptomi su umor, pospanost, promjena kvalitete kose i noktiju, u težim slučajevima zaduha). Kod akutnog gubitka krvi, a samim time i eritrocita, simptomi se pojavljuju naglo.

svjetski dan darivatelja krvi darivanje krvi hrvatski crveni kriz

Darujte krv, očuvajte život!

Povodom Svjetskog dana darivatelja krvi, Središnji ured Hrvatskog Crvenog križa organizira akciju darivanja krvi u svom Edukacijskom centru

SAZNAJTE VIŠE

Crvena krvna tjelešca ili eritrociti su moćne stanice bez kojih ne možemo živjeti. Njihova proizvodnja, broj, veličina, vijek trajanja složeni je proces. Unatoč toj složenosti, dobar liječnik obiteljske medicine može već na osnovu nekoliko parametara ustanoviti radi li se o poremećaju koji može sam bez problema riješiti ili se mora konzultirati s bolničkim specijalistima.

 

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button