Provjerite svoj rizik od bolesti srca i krvnih žila

Svake godine u svijetu od kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila) i njihovih posljedica umire 17,3 milijuna ljudi, što odgovara broju stanovnika jedne Nizozemske. Ove bolesti i dalje spadaju u vodeće uzroke onesposobljenosti i smrti u većini zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Srčani i moždani udar su najčešći pojavni oblici bolesti srca i krvnih žila te često završavaju smrtnim ishodom, prije pružanja neodgodive medicinske pomoći. Važno je stoga poznavati rizične čimbenike kako bismo znali na vrijeme zaštititi vlastito zdravlje. S prevencijom treba započeti već u mladosti!

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Rizične čimbenike za razvoj srčanog i moždanog udara dijelimo na promjenjive, odnosno one koje možemo mijenjati i kontrolirati te na zadane, a koje ne možemo mijenjati.

Promjenjivi rizični čimbenici

• Povišeni krvni tlak – najvažniji rizični čimbenik za razvoj moždanog udara i glavni uzročnik u otprilike polovice svih bolesti srca.
• Prehrana – pretjerani unos soli, masnoća, šećera, suhomesnatih i proizvoda od crvenog mesa, a premalen unos povrća i voća, bijelog mesa i ribe, odgovorni su za nastanak preko 20 % kardiovaskularnih bolesti u svijetu.
• Povišeni kolesterol – uzrokuje trećinu svih bolesti srca i moždanih udara u svijetu. Čine ga HDL („dobri“) i LDL („loš“) kolesterol te povišene vrijednosti triglicerida, još jedne od masnoća iz naše krvi, koja je povezana s razvojem ovih bolesti. Njemu smo izloženi neodgovarajućim unosom masnoća prehranom.
• Povišena vrijednost šećera u krvi – osobe oboljele od šećerne bolesti dvostruko više su izložene riziku razvoja kardiovaskularnih bolesti od osoba koje nemaju šećernu bolest.
• Povećana tjelesna težina/pretilost – povećava rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i začepljenja krvnih žila. Ako indeks tjelesne mase (ITM, odnosno BMI), iznosi od 18,5 – 24,9 osoba ima prosječnu razinu zdravstvenog rizika za razvoj pretilosti. Sve vrijednosti od 25,0 i više svrstavaju osobe u razinu povećanog, prema izrazito povećanom zdravstvenom riziku za razvoj pretilosti. Uz povećanu tjelesnu težinu i trbušna pretilost predstavlja još čimbenik rizika, a mjeri se opsegom struka. Vrijednosti preko 94 cm za muškarce i 80 cm za žene su zdravstveni rizik za osobu, a vrijednosti preko 102 cm za muškarce i 88 cm za žene predstavljaju vrlo veliki rizik.
• Nedostatak tjelesne aktivnosti – povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 150 %!
• Pušenje – pušači imaju dvostruko veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od nepušača. Prestankom pušenja nakon prve godine taj se rizik dvostruko smanjuje, a za 15 godina se vraća na razinu osoba koje nisu pušile.
• Izloženost stresu – stresne životne situacije dovode do usvajanja prehrambenih navika i ponašanja koje nepovoljno djeluju na kardiovaskularno zdravlje. Dugotrajne stresne situacije djeluju na rad organskih sustava (krvožilni, živčani, imunosni itd.) i mijenjaju ih. U stresu dolazi do smanjenja protoka krvi kroz srce, zbog čega ono može nepravilno raditi, čime se povećava sklonost nastanka krvnih ugrušaka.

Zadani rizični čimbenici

• Dob – nakon 55. godine života svakih deset godina se rizik udvostručuje ako su osobe izložene gore navedenim čimbenicima.
• Pozitivna obiteljska povijest bolesti – ako je član obitelji (roditelj ili braća) imao koronarni srčani događaj ili moždani udar prije 55. godine života (muškarci) i prije 65. godine (žene) rizik od obolijevanja se povećava.
• Spol – muškarci su pod većim rizikom od žena koje još nisu ušle u prijelazno razdoblje (menopauza). Nakon ulaska u menopauzu taj rizik je jednak i u oba spola. Rizik za razvoj moždanog udara podjednak je u oba spola.

Kako smanjiti rizične čimbenike?

Pokušajte izbjeći stres. Odaberite što možete promijeniti i na što možete utjecati u svom životu, ne uzrujavajte se olako oko stvari koje ne možete mijenjati!

Budite tjelesno aktivniji; krećite se ili se bavite nekom tjelesnom aktivnošću u skladu s vašim mogućnostima, 30 do 60 minuta svakodnevno. Dokazano je da ona utječe na smanjenje povišenog krvnog tlaka, glavnog rizičnog čimbenika za nastanak srčanog i moždanog udara.

Srce i krvne žile

Što možemo očekivati na sistematskom kardiološkom pregledu?

Bolje spriječiti nego liječiti. Uznapredovalu bolest, koja prijeti prestankom života, teže je obuzdati, nego spriječiti da do nje dođe

Hranite se zdravo. U obroke dnevno uvrstite voće i povrće, smanjite unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, jedite proizvode od žitarica, dva do tri puta tjedno ribu, bijelo pileće i pureće meso, jelo začinite maslinovim uljem, pijte dovoljnu količinu vode i smanjite unos alkohola. Koristite pritom manje soli. Ograničite uporabu soli na 5 g dnevno (1 čajna žličica).

Nemojte pušiti. S prestankom pušenja smanjujete rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i bolesti dišnog sustava, a svoju okolinu činite zdravom.

Održavajte poželjnu tjelesnu težinu; uz odgovarajuću prehranu i svakodnevnu tjelesnu aktivnost, krvni tlak ćete držati pod kontrolom, a osjećat ćete se bolje. Također odlazite na redovite kontrolne preglede. Ako bolujete od povišenog krvnog tlaka, redovito ga kontrolirajte i koristite odgovarajuću terapiju uz stručni nadzor.

Izvor: ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije

PODIJELI