Provjerite svoj rizik od bolesti srca i krvnih žila

Svake godine u svijetu od kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila) i njihovih posljedica umire 17,3 milijuna ljudi, što odgovara broju stanovnika jedne Nizozemske. Ove bolesti i dalje spadaju u vodeće uzroke onesposobljenosti i smrti u većini zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Srčani i moždani udar su najčešći pojavni oblici bolesti srca i krvnih žila te često završavaju smrtnim ishodom, prije pružanja neodgodive medicinske pomoći. Važno je stoga poznavati rizične čimbenike kako bismo znali na vrijeme zaštititi vlastito zdravlje. S prevencijom treba započeti već u mladosti!

Rizične čimbenike za razvoj srčanog i moždanog udara dijelimo na promjenjive, odnosno one koje možemo mijenjati i kontrolirati te na zadane, a koje ne možemo mijenjati.

Promjenjivi rizični čimbenici

• Povišeni krvni tlak – najvažniji rizični čimbenik za razvoj moždanog udara i glavni uzročnik u otprilike polovice svih bolesti srca.
• Prehrana – pretjerani unos soli, masnoća, šećera, suhomesnatih i proizvoda od crvenog mesa, a premalen unos povrća i voća, bijelog mesa i ribe, odgovorni su za nastanak preko 20 % kardiovaskularnih bolesti u svijetu.
• Povišeni kolesterol – uzrokuje trećinu svih bolesti srca i moždanih udara u svijetu. Čine ga HDL („dobri“) i LDL („loš“) kolesterol te povišene vrijednosti triglicerida, još jedne od masnoća iz naše krvi, koja je povezana s razvojem ovih bolesti. Njemu smo izloženi neodgovarajućim unosom masnoća prehranom.
• Povišena vrijednost šećera u krvi – osobe oboljele od šećerne bolesti dvostruko više su izložene riziku razvoja kardiovaskularnih bolesti od osoba koje nemaju šećernu bolest.
• Povećana tjelesna težina/pretilost – povećava rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i začepljenja krvnih žila. Ako indeks tjelesne mase (ITM, odnosno BMI), iznosi od 18,5 – 24,9 osoba ima prosječnu razinu zdravstvenog rizika za razvoj pretilosti. Sve vrijednosti od 25,0 i više svrstavaju osobe u razinu povećanog, prema izrazito povećanom zdravstvenom riziku za razvoj pretilosti. Uz povećanu tjelesnu težinu i trbušna pretilost predstavlja još čimbenik rizika, a mjeri se opsegom struka. Vrijednosti preko 94 cm za muškarce i 80 cm za žene su zdravstveni rizik za osobu, a vrijednosti preko 102 cm za muškarce i 88 cm za žene predstavljaju vrlo veliki rizik.
• Nedostatak tjelesne aktivnosti – povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 150 %!
• Pušenje – pušači imaju dvostruko veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od nepušača. Prestankom pušenja nakon prve godine taj se rizik dvostruko smanjuje, a za 15 godina se vraća na razinu osoba koje nisu pušile.
• Izloženost stresu – stresne životne situacije dovode do usvajanja prehrambenih navika i ponašanja koje nepovoljno djeluju na kardiovaskularno zdravlje. Dugotrajne stresne situacije djeluju na rad organskih sustava (krvožilni, živčani, imunosni itd.) i mijenjaju ih. U stresu dolazi do smanjenja protoka krvi kroz srce, zbog čega ono može nepravilno raditi, čime se povećava sklonost nastanka krvnih ugrušaka.

Zadani rizični čimbenici

• Dob – nakon 55. godine života svakih deset godina se rizik udvostručuje ako su osobe izložene gore navedenim čimbenicima.
• Pozitivna obiteljska povijest bolesti – ako je član obitelji (roditelj ili braća) imao koronarni srčani događaj ili moždani udar prije 55. godine života (muškarci) i prije 65. godine (žene) rizik od obolijevanja se povećava.
• Spol – muškarci su pod većim rizikom od žena koje još nisu ušle u prijelazno razdoblje (menopauza). Nakon ulaska u menopauzu taj rizik je jednak i u oba spola. Rizik za razvoj moždanog udara podjednak je u oba spola.

Kako smanjiti rizične čimbenike?

Pokušajte izbjeći stres. Odaberite što možete promijeniti i na što možete utjecati u svom životu, ne uzrujavajte se olako oko stvari koje ne možete mijenjati!

Budite tjelesno aktivniji; krećite se ili se bavite nekom tjelesnom aktivnošću u skladu s vašim mogućnostima, 30 do 60 minuta svakodnevno. Dokazano je da ona utječe na smanjenje povišenog krvnog tlaka, glavnog rizičnog čimbenika za nastanak srčanog i moždanog udara.

Hranite se zdravo. U obroke dnevno uvrstite voće i povrće, smanjite unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, jedite proizvode od žitarica, dva do tri puta tjedno ribu, bijelo pileće i pureće meso, jelo začinite maslinovim uljem, pijte dovoljnu količinu vode i smanjite unos alkohola. Koristite pritom manje soli. Ograničite uporabu soli na 5 g dnevno (1 čajna žličica).

Nemojte pušiti. S prestankom pušenja smanjujete rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i bolesti dišnog sustava, a svoju okolinu činite zdravom.

Održavajte poželjnu tjelesnu težinu; uz odgovarajuću prehranu i svakodnevnu tjelesnu aktivnost, krvni tlak ćete držati pod kontrolom, a osjećat ćete se bolje. Također odlazite na redovite kontrolne preglede. Ako bolujete od povišenog krvnog tlaka, redovito ga kontrolirajte i koristite odgovarajuću terapiju uz stručni nadzor.

Izvor: ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije