Aneurizma: Što je to, kako nastaje i što nam je činiti?

Aneurizme su ograničena proširenja krvne žile, posebno aorte ili arterija na periferiji. Nastaju zbog slabljenja određenog dijela žilnog zida.

Može postojati obiteljska sklonost, no specifični uzroci su arterioskleroza, gljivične infekcije, infekcije sifilisom, aortitis (upala aortne stijenke) ili trauma.

Aneurizma aorte

Najznačajnija je aneurizma aorte, koja može nastati u bilo kojem dijelu, no 3/4 se javljaju u trbušnom dijelu aorte. Arterioskleroza je bolest koja je najčešće udružena s aortnim aneurizmama. Ona oslabljuje stijenku aorte, zbog čega se stijenka proširuje, a povišeni krvni tlak i pušenje tome doprinose.

Pregled ultrazvukom (UZV) je najučinkovitija pretraga i često se može jasno odrediti veličina i proširenost aneurizme. Veličina i karakteristike aneurizme mogu se definirati i CT-om (kompjutorska tomografija), posebno ako se primjeni intravenski kontrast.

Abdominalnom aortografijom može se odrediti veličina aneurizme i prikazati zahvaćenost drugih velikih krvnih žila. Aortografija je potrebna i opravdana kad se sumnja na proširenje aneurizme iznad bubrežnih arterija.

Većina bolesnika s aneurizmom trbušne aorte ima generaliziranu arteriosklerozu, pa je stoga prije operacije potrebno provjeriti kardiovaskularni status pacijenta.

Tijek bolesti ovisi o veličini aneurizme. Ruptura (puknuće) rijetko nastaje ako je širina aneurizme manja od 5 cm, no učestalost se značajno povećava ako je širina aneurizme veća od 6 cm.

Kod svih takvih aneurizmi se stoga preporučuje kirurški zahvat, osim ako nema kontraindikacija za operaciju. Korekcija se sastoji u zamjeni dijela krvožilne stijenke zahvaćene aneurizmom sa sintetskim umetkom.

Na puknuće trbušne aneurizme aorte može se posumnjati kod pojave jake boli u donjem dijelu trbuha i leđima. Ovisno o jačini krvarenja, mogu uslijediti hipovolemijski šok (šok uslijed gubitka krvi) te smrt.

Ruptura ili prijeteća ruptura stoga se ubrajaju u hitna kirurška stanja. Rizik kod operacije rupturirane aneurizme je oko 50%, a ako dođe do zatajivanja bubrega nakon operacije, prognoza je izrazito loša.

Aneurizme u mozgu ili trbuhu

Aneurizme u mozgu ili trbuhu često ne uzrokuju nikakve simptome. Ipak, velika aneurizma u mozgu može pritiskati različite moždane strukture i posljedično tome uzrokovati gubitak vida na jedno oko, zamućenje vida, dvoslike, jake glavobolje praćene mučninom i povraćanjem, vrtoglavicu, omaglicu ili šum u ušima.

Bolesnik s aneurizmom trbušne aorte često ima osjećaj da mu nešto pulsira u trbuhu. Aneurizma može izazvati bol, obično duboku, koja se uglavnom širi u leđa. Bol može biti izrazito jaka i obično je trajnog karaktera, ali može prestati promjenom položaja tijela.

Kako nastaje?

Do nastanka aneurizme dolazi zbog ateroskleroze krvnih žila, odnosno zadebljanja i ukrućenja žila, kao i zbog različitih drugih defekata krvnih žila.

Može nastati i zbog povišenog krvnog tlaka, kao i kolesterola, dok i pušenje može povećati rizik za razvoj aneurizme aorte i arterije. Ipak, povišeni krvni tlak je najčešći uzrok nastanka aneurizme.

U slučaju da aneurizma pukne, odnosno ako dođe do rupture ili prsnuća, pojavljuje se bol, dolazi do pada krvnog tlaka, kao i porasta frekvencije srca i gubitka svijesti. Prsnuće najčešće dovodi do pogubnih posljedica.

Kako se liječi aneurizma?

Liječenje se određuje prema stadiju u kojem se aneurizma nalazi, a najčešće je potrebno samo redovito pregledavati kako bi se utvrdilo povećava li se.

Kod aneurizme aorte, operativnim se zahvatom želi pojačati stijenka krvne žile, kako bi se umanjili simptomi, kao i spriječila ruptura aneurizme.

Kao preventivne mjere važno je kontrolirati krvni tlak, održavati kolesterol u normalnim granicama, kao i zdravo se hraniti i redovito vježbati. Osobito se savjetuje prestanak pušenja, pogotovo osobama koje već imaju kardiovaskularnih problema.