Nije uvijek karcinom: ranice, mrlje i izrasline u ustima
Promjene u usnoj šupljini nisu uvijek znak karcinoma; većina ranica, mrlja i izraslina je dobroćudna. No, svaka promjena koja ne zacjeljuje dulje od dva tjedna zahtijeva liječničku provjeru
Usna šupljina je početak dišnog i probavnog sustava; sudjeluje u žvakanju, gutanju, disanju i nastanku glasa, a čine ju usnice, zubi, jezik te tvrdo i meko nepce. Iako je to vrlo malen dio ljudskoga tijela, ima veliku funkcionalnu i estetsku važnost.
Izrasline u usnoj šupljini najčešće su dobroćudne. Mogu biti dio lokalne bolesti ili prezentacija neke sistemske bolesti. Izrasline se najčešće prezentiraju kao manje ili veće ranice te kao bijele, crvene ili pigmentirane promjene sluznice.
Dobroćudne ranice u ustima
Ranice u ustima najčešće su posljedica ozljede ili imunološkog poremećaja, a mogu biti uzrokovane virusnom, bakterijskom ili gljivičnom upalom. Najvažnija karakteristika „dobroćudne ranice“ u ustima jest da će u roku od desetak dana početi zacjeljivati i nestajati.
Višestruka uloga nepca: „vrata“ između usne i nosne šupljine
Ranica koja traje dulje od dva tjedna, ne smanjuje se ili se čak povećava, svakako traži pažnju te bi se pacijent trebao javiti svom liječniku obiteljske medicine ili doktoru dentalne medicine, a po potrebi i otorinolaringologu ili maksilofacijalnom kirurgu.
Najčešće su ranice traumatske; posljedica ugriza, ali i posljedica opekline ili utjecaja zračenja i liječenja (npr. pacijenti koji idu na radioterapiju i kemoterapiju imaju, nažalost, vrlo često bolne ranice u ustima).
Afte
Aftozni stomatitis karakterizira pojava bolnih ranica (afti) u ustima. Smatra se da je uzrokovan imunološkim poremećajem organizma. Ranice mogu biti:
- male (minor), prolaze za pet do deset dana i zacjeljuju bez ožiljka ili
- velike (major) koje su bolne, traju do šest tjedana i mogu zacjeljivati većim ili manjim ožiljcima.
S obzirom na trajanje i izgled ponekad ih je teško razlikovati od karcinoma.
Manjak B vitamina, folne kiseline i željeza u krvi mogu također uzrokovati slične promjene pa bi ih trebalo uključiti u rutinsku laboratorijsku obradu afti.
Rana primjena steroida (unutar 24 sata) u obliku masti lokalno nekoliko puta dnevno nakon jela može skratiti trajanje bolesti i smanjiti težinu simptoma.
Geografski jezik
Geografski jezik je stanje koje vrlo često dovodi pacijente liječniku. Kao što mu ime kaže, riječ je o površini jezika koja izgledom podsjeća na geografsku kartu – pojedina područja jezika su atrofična, udubljena, okružena bjelkastim uzdignutim dijelovima, dajući izgled kontinenata okruženih vodom. Izgled se može promijeniti nakon nekoliko dana ili tjedana.
Stanje je potpuno bezopasno, pacijenti nemaju simptoma osim što kod nekih može uzrokovati zabrinutost. Liječenje nije potrebno, najvažnije je pacijenta uvjeriti i objasniti prirodu ovog dobroćudnog poremećaja.
Izrasline nakon ugriza
Bijele izrasline mogu nastati na ugriznim plohama, najčešće u području obraza, donje usnice i postraničnim dijelovima jezika, a mogu imati i otiske zuba. Dobroćudne su, bezopasne, ali budući da trajna trauma može potencijalno biti i opasna, takvo stanje trebalo bi se tretirati kod doktora dentalne medicine i ortodonta.
Gljivične infekcije
Gljivične infekcije usne šupljine (oralna kandidijaza) češće se javljaju u osoba koje loše održavaju higijenu usne šupljine, koje koriste zubne proteze, imaju suhoću usta, u ljudi koji boluju od šećerne bolesti, koriste inhalacijske steroide (pumpice za astmu) te kod osoba na radio i kemoterapiji.
Higijena usne šupljine je osnova u liječenju ove bolesti, daju se i lijekovi protiv gljivica u obliku gela ili, rjeđe, kao sistemska terapija.
Oralni lihen planus
Oralni lihen planus je bolest nepoznatog uzroka, zahvaća oko 2% populacije. Najčešće se prezentira u obliku bijelih linija koje tvore mrežu, a mogu se pojaviti i ranice. Bolest je najčešće bez simptoma i nije potrebno liječenje. Nekada je potrebno učiniti biopsiju, osobito ako su prisutne ranice koje dugo ne cijele.
Leukoplakija i eritroplakija
Leukoplakija je opisni pojam koji se koristi za opisivanje bijelih naslaga u usnoj šupljini, mogu biti potpuno dobroćudne, a mogu imati i određeni stupanj displazije, tj. mogu u malom postotku biti i prekanceroze, preteče karcinoma.
Eritroplakija je pak pojam kojim opisujemo područja sluznice u usnoj šupljini koja su crvene boje. Za razliku od leukoplakije koje su najčešće dobroćudne, smatra se da će do 90 % eritroplakija prijeći u karcinom, stoga se takve crvene mrlje i naslage u usnoj šupljini moraju bioptirati.
Ukratko o oralnom karcinomu
Oralni karcinom najčešće je rezultat štetnog djelovanja pušenja i konzumacije alkohola. Najčešće izgleda poput manje ili veće ranice koja ne cijeli. U početku je bezbolan, a kasnije se javljaju krvarenje i bol. Može zahvatiti i dublje strukture ispod sluznice, mišiće, pa i kosti.
Liječenje karcinoma usne šupljine je kirurško, odstranjenje bolesnog tkiva. Poslije operacije se nekada primjenjuje i zračenje.
Zaključno
Dakle, većina izraslina u usnoj šupljini je potpuno bezopasna, dobroćudna i asimptomatska. Međutim, izrasline, osobito ranice koje nemaju sklonost zacjeljivanju nakon dva tjedna, zahtijevaju posebnu pozornost i pregled liječnika.