Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiGubitak sluha u starijoj dobi: Emocionalni izazovi i kako obitelj može pomoći?
Komunikacija govorom jedno je od osnovnih obilježja čovjeka i temelj naših međuljudskih odnosa. Njome izražavamo misli, emocije i stavove, a ona nam omogućava suradnju, rad i svakodnevno funkcioniranje. No, preduvjet svake uspješne komunikacije jest - dobar sluh. On nam omogućava razumijevanje onoga što drugi govore, prepoznavanje nijansi u govoru i sudjelovanje u razgovoru.
Staračka nagluhost – prezbiakuzija
U starijoj dobi sluh se pogoršava na tipičan način, a to se stanje naziva prezbiakuzija – staračka nagluhost. Riječ je o vrlo učestaloj pojavi koja se razvija postepeno: već oko 75. godine života svaka druga osoba osjeća njezine posljedice, a u dobi od 90 godina gotovo svi stariji imaju određeni stupanj oštećenja sluha.
Uobičajene karakteristike prezbiakuzije uključuju:
- postupan gubitak sluha u visokim frekvencijama, što otežava razumijevanje govora, iako osoba još uvijek čuje zvukove,
- slušnu preosjetljivost (rekritman) – osoba traži da joj se ponovi, ali je glasni tonovi istovremeno iritiraju,
- usporavanje slušne obrade – slušni put postaje „spor“, što otežava praćenje razgovora, osobito u bučnom okruženju.
Iako se prezbiakuzija često smatra prirodnim dijelom starenja, njezini učinci daleko nadilaze puko slabljenje sluha. Ona utječe na emocionalno stanje, samopouzdanje i društveni život pojedinca. Osobe s oštećenjem sluha često se povlače iz socijalnih kontakata, osjećaju usamljenost i frustraciju, a istraživanja sve češće povezuju gubitak sluha i s pogoršanjem kognitivnih funkcija u starijoj dobi.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kako prepoznati prve znakove?
Često su upravo članovi obitelji i bliski prijatelji prvi koji primijete da osoba slabije čuje. Nerijetko su oni ti koji potaknu odlazak liječniku, jer gubitak sluha u početku može biti suptilan i osoba ga sama ne uočava.
Komunikacija s osobom oštećena sluha zahtijeva strpljenje, prilagodbu i promjenu načina govora – jasniju artikulaciju, sporiji tempo i češće ponavljanje. To, međutim, može predstavljati napor i za okolinu, ali i za osobu koja gubi sluh. S vremenom, takva osoba može razviti osjećaj nesigurnosti, srama ili frustracije, osobito ako tegobe traju dulje i postupno se pogoršavaju.
Kako bi izbjegle neugodne situacije, mnoge se osobe odluče na povlačenje iz razgovora i društva. To odustajanje od komunikacije, iako kratkoročno olakšanje, dugoročno može dovesti do emocionalne izolacije, depresije i anksioznosti. Gubitak sluha tako ne utječe samo na pojedinca, već i na dinamiku odnosa unutar obitelji i društva.
Komunikacija u svakodnevnom životu
Komunikacija govornim putem posebno je izazovna u bučnim okruženjima, kada više ljudi govori istodobno ili kada se razgovor odvija u pozadini buke. Starije osobe tada često izbjegavaju društvena okupljanja, telefonske razgovore ili gledanje televizije u društvu, jer im situacije izazivaju nelagodu i sram. Stalno traženje da im se ponovi ono što je rečeno može izazvati osjećaj bespomoćnosti i uvjerenje da su „teret“ drugima.
U obiteljskim odnosima to često dovodi do nesporazuma – članovi obitelji mogu pogrešno protumačiti neodgovaranje kao nezainteresiranost, dok osoba sa slušnim oštećenjem osjeća nerazumijevanje i frustraciju zbog čestih komunikacijskih prepreka.
Kako obitelj može pomoći?
Emocionalna podrška osobama koje se suočavaju s gubitkom sluha iznimno je važna, ali jednako je bitno pružiti im i odgovarajuću medicinsku pomoć. Danas postoji niz tehnoloških i rehabilitacijskih rješenja za različite vrste oštećenja sluha. Važan prvi korak je potaknuti osobu da potraži stručnu pomoć, dogovoriti pregled kod otorinolaringologa i obaviti ispitivanje sluha.
Ako je potrebno, preporučuje se korištenje slušnog pomagala uz stručni nadzor. Neki pacijenti u početku odbijaju pomagalo, najčešće zbog neadekvatnog korištenja ili održavanja, odnosno zbog teškoća s prilagodbom. U tim situacijama mlađi članovi obitelji mogu odigrati veliku ulogu, pomažući u redovitom čišćenju i servisiranju uređaja te pružajući podršku i ohrabrenje. Slušno pomagalo značajno poboljšava čujnost, no ponekad i dalje mogu biti prisutne smetnje u razumijevanju govora koje su povezane s dodatnim centralnim neurološkim teškoćama.
Zato je važno da članovi obitelji i sugovornici pokažu razumijevanje – neka govore polako, razgovjetno i pritom usmjere pogled prema osobi s oštećenjem sluha, kako bi joj olakšali praćenje razgovora i čitanje s usana. Treba izbjegavati razgovor iz druge prostorije. Strpljenje i empatija ključni su za očuvanje toplih odnosa i osjećaja uključenosti osobe s oštećenjem sluha.
Očuvanje kvalitete života
Važno je da se osobe sa slušnim oštećenjem aktivno uključuju u obiteljske razgovore i svakodnevne aktivnosti. Prilagodba okoline, poput smanjenja pozadinske buke, dobre rasvjete i održavanja izravnog kontakta očima, može uvelike olakšati komunikaciju i razumijevanje.
Uz to, potrebno je poticati i podržavati starije osobe da sudjeluju u društvenim aktivnostima, hobijima i međugeneracijskim druženjima. Takve aktivnosti pozitivno djeluju na mentalno zdravlje, emocionalno zadovoljstvo i osjećaj pripadnosti.
Pravodobno prepoznavanje problema, pružanje emocionalne podrške te uključivanje obitelji u proces prilagodbe ključni su za očuvanje kvalitete života starijih osoba s oštećenjem sluha.
Na kraju, empatija, strpljenje i razumijevanje najbolji su načini da se ublaže emocionalne posljedice gubitka sluha i da osoba ostane aktivni, ravnopravni član obitelji i zajednice.