Oralno zdravlje - 29. studenoga 2023.
AUTOR ČLANKA - Filip Kolenko, dr. med. dent., spec. endodoncije i restaurativne stomatologije, Poliklinika IMED, ADIVA Plus sadržaj

Sve što treba znati o apikotomiji

Resekcija vrška korijena zuba je kirurški zahvat koji je potreban kada je konzervativni endodontski zahvat nedostatan ili neizvediv, a s ciljem sprječavanja vađenja zuba

apikotomija-resekcija vrška korijena zuba

Apikotomija, odnosno resekcija vrška korijena zuba, kirurški je zahvat u kojem se pristupa vršku korijena kroz kost i odstranjuje ga se zajedno s okolnim upalnim tkivom i uzročnicima upale.

Konzervativno endodontsko liječenje zuba generalno je uspješan zahvat, međutim, u 10 do 15% slučajeva, simptomi mogu perzistirati ili se ponovno pojaviti. Ponekad do pojave simptoma dolazi i nakon godinu dana od endodontskog zahvata, a situaciju dodatno komplicira ako je zub postendodontski opskrbljen intrakanalnim kolčićem, nadogradnjom i fiksnoprotetskim radom.

Budi ponosan na svoja usta: oralne tegobe mogu se spriječiti i pravovremeno liječiti

U situacijama kada je konzervativni endodontski zahvat nedostatan ili neizvediv, s ciljem sprječavanja vađenja zuba, doktor dentalne medicine odlučuje se za apikotomiju zuba.

Kada i zašto je potrebno kirurško rješenje

Korijenski kanal najčešće ima najslabije brtvljenje na vršku korijena zuba gdje je povećan broj ogranaka dodatnih kanala i račvišta. Oni zbog teškog pristupa mogu biti izvor bakterija i uzrok ustrajnih infekcija nakon konzervativnog endodontskog liječenja. Mikroorganizmi koji koloniziraju korijenske kanale igraju ključnu ulogu u nastanku periapikalnog procesa i uzrok su neuspjeha u više od 80% slučajeva.

Uz uklanjanje potencijalnog izvora bakterija, resekcijom se stvara prostor za instrumentiranje i retrogradno punjenje. Vršak korijena u završna tri milimetra sadrži oko 98% račvanja kanala, zbog čega se taj iznos uzima kao smjernica pri resekciji korijena.

Svim patološkim, upalno promijenjenim tvorbama u području vrška korijena zuba, primarno se pristupa konzervativno, a tek nakon eventualnog neuspjeha terapije poseže se za kirurškim zahvatom resekcije vrška korijena. Ustrajanje ili ponovno pojavljivanje simptoma nakon završetka endodontskog zahvata ili revizije zuba ukazuje na moguću potrebu kirurškog pristupa rješavanja problema.

Postavljanje dijagnoze

Radiološke pretrage od iznimne su važnosti u dijagnostici periapikalnih procesa. Najčešće su korištene periapikalna snimka, ortopantomogram i CBCT snimka.

Dvodimenzionalni prikaz dovodi do superponiranja struktura što može navesti kliničare na lažno pozitivnu ili, češće, lažno negativnu dijagnozu periapikalne lezije. Zbog navedenog, sve je više u upotrebi CT, i to inačica prilagođena snimanju područja glave i vrata – CBCT. CBCT omogućuje trodimenzionalni prikaz, pa je samim time dijagnostički precizniji od dvodimenzionalnih RTG snimki u prikazu patoloških tvorbi i okolnih anatomskih struktura.

Preoperativni nalaz velikih koštanih defekata, opsežnih resorpcija, horizontalne frakture korijena, kratkih korjenova i sličnog, mogu nakon apikotomije dovesti do destabilizacije zuba i neuspjeha terapije.

Kako se odvija zahvat?

Apikotomija se odrađuje u nekoliko faza.

  • Pacijent se anestezira lokalnim anestetikom nakon čega se zareže i odiže zubno meso. Napravi se otvor na kosti rotirajućim instrumentom kako bi se došlo do vrška korijena zuba.
  • Odstranjuje se vršni dio korijena zuba, a kiretažom defekta uklanja se upalno i inficirano tkivo (granulom ili cista).
  • Korijen se zatvara retrogradnim punjenjem koje je od velike važnosti jer sprječava prodor bakterija iz kanala u periapikalni prostor i obrnuto. Godinama je u te svrhe korišten amalgam, a danas su njegovo mjesto preuzeli brojni bioaktivni materijali koji zadovoljavaju visoke zahtjeve retrogradnog punila.
  • Zubno meso se vraća na kost i šiva se na području reza.

Pacijentu je potrebno dati detaljne upute i informirati ga o nuspojavama.

Oporavak nakon zahvata

Pacijent može očekivati oticanje, bol, nelagodu, pojavu podljeva i sukrvavi ispljuvak nekoliko dana nakon operacije. Prva tri dana trebalo bi jesti kašastu hranu koja se lako ispire. Potrebno je izbjegavati četkanje tog područja minimalno 24 sata nakon operacije.

karijes-prevencija karijesa

Kako se procjenjuje rizik za nastanak karijesa?

Osim što je bitno pravovremeno otkriti i liječiti karijes, važno je procijeniti koji su to čimbenici rizika kako bismo...

SAZNAJTE VIŠE

Pacijent bi se trebao suzdržati od pušenja nakon operacije koliko god je to moguće. Preporučuje se ispiranje klorheksidinom dvaput dnevno s ciljem smanjenja broja bakterija na operiranom području.

Prvih nekoliko dana, a posebno na dan operacije, preporučuje se korištenje hladnih obloga uz pritisak zbog smanjenja otekline i upale. Nakon zahvata se uzimaju analgetici u idućih nekoliko dana prema potrebi.

U slučaju pretjeranog oticanja i jakih bolova, potrebno je kontaktirati stomatologa. Skidanje šavova obavlja se sedam dana nakon zahvata.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button