Sindrom računalnog vida: oči opterećene gledanjem u ekrane

Možda je i vama poznat osjećaj nelagode u očima te imate probleme s vidom kada dulje vrijeme gledate u digitalne zaslone. Čini se da se razina nelagode povećava s količinom korištenja digitalnog zaslona.

Prosječni američki zaposlenik provede sedam sati dnevno za računalom, bilo u uredu ili radeći od kuće, upozorava Američka asocijacija za optometriju (American Optometric Association). Kako biste ublažili naprezanje očiju povezano s digitalnim uređajima, trebalo bi svakako slijediti pravilo 20-20-20; svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi kako biste gledali u nešto udaljeno 20 stopa (otprilike šest metara).

Uzroci i čimbenici rizika

Gledanje u računalo ili digitalni zaslon često otežava rad očiju. Kao rezultat toga, jedinstvene karakteristike i visoki vizualni zahtjevi gledanja u zaslone čine mnoge osobe osjetljivima na razvoj simptoma povezanih s vidom. Ako se ti problemi s vidom ne korigiraju, mogu povećati ozbiljnost takozvanog sindroma računalnog vida (CVS) ili simptoma naprezanja očiju izazvanog digitalnim uređajima.

Gledanje u zaslon računala ili druge ekrane razlikuje se od čitanja teksta na papiru. Slova na ekranima često nisu tako jasna ili oštro definirana, razina kontrasta slova u odnosu na pozadinu je smanjena, a prisutnost refleksije na ekranu može otežati gledanje.

Udaljenosti i kutovi gledanja također se često razlikuju od onih koji se obično koriste za čitanje ili pisanje na papiru. Kao rezultat toga, zahtjevi za fokusiranje oka i pokrete oka za gledanje digitalnog zaslona mogu postaviti dodatne zahtjeve pred naš vizualni sustav. Osim toga, prisutnost čak i manjih problema s vidom često može značajno utjecati na udobnost i performanse za računalom ili tijekom korištenja drugih uređaja s digitalnim zaslonom. Nekorigirani ili nedovoljno ispravljeni problemi s vidom mogu biti glavni čimbenici koji doprinose naprezanju očiju povezanom s računalom.

Čak i ljudi koji imaju naočale ili kontaktne leće mogu otkriti da one nisu prikladne za određene udaljenosti gledanja u zaslon njihova računala. Neki ljudi naginju glavu pod čudnim kutovima jer im naočale nisu dizajnirane za gledanje u računalo ili se saginju prema ekranu kako bi ga jasno vidjeli. Njihov položaj glave i tijela može rezultirati grčenjem mišića ili bolovima u vratu, ramenu ili leđima.

Simptomi sindroma računalnog vida

Najčešći simptomi povezani sa sindromom računalnog vida ili naprezanjem očiju povezanim s digitalnim uređajima su:

• naprezanje oka,
• glavobolje,
• zamagljen vid,
• suho oko,
• bol u vratu i ramenima.

Ovi simptomi mogu biti uzrokovani:

• lošim osvjetljenjem,
• odsjajem na digitalnom ekranu,
• neodgovarajućom udaljenošću od ekrana,
• lošim položajem tijela dok sjedimo,
• nekorigiranim problemima s vidom,
• kombinacijom ovih navedenih čimbenika.

Razmjer u kojem pojedinci doživljavaju simptome, često ovisi o razini njihovih vizualnih sposobnosti i vremenu provedenom gledajući u ekrane. Nekorigirani problemi s vidom poput dalekovidnosti i astigmatizma, neodgovarajuće sposobnosti fokusiranja oka ili koordinacije oka te starenje očiju (npr. prezbiopija), mogu doprinijeti razvoju simptoma.

Mnogi vizualni simptomi koje iskuse korisnici računala i digitalnih uređaja samo su privremeni i smanjit će se nakon što se udaljimo od ekrana. Međutim, neke osobe mogu doživjeti kontinuirano smanjene vizualne sposobnosti, kao što je zamućen vid na daljinu. Ako se ništa ne poduzme kako bi se riješio uzrok problema, simptomi će se nastaviti ponavljati i možda će se s vremenom pogoršati.

Što se može učiniti?

Kako bi se postavila dijagnoza, odnosno provjerilo stanje očiju i vida, svakako bi se trebalo javiti oftalmologu na pregled, a koji će provesti potrebna testiranja.

Rješenja problema s vidom povezanih s digitalnim zaslonima su različita. Međutim, obično se mogu ublažiti redovitom njegom očiju i promjenama u načinu gledanja na ekran.

U nekim slučajevima, pojedinci koji uobičajeno ne trebaju koristiti naočale, mogu imati koristi od naočala namijenjenih radu za računalom. Osobe koje pak nose naočale, mogu otkriti da njihove trenutne naočale ne pružaju optimalan vid za gledanje u zaslone te će ih o izboru novih savjetovati oftalmolog.

Neki korisnici računala imaju probleme s fokusiranjem oka ili koordinacijom oka koji se ne mogu adekvatno ispraviti naočalama ili kontaktnim lećama. Za liječenje ovih specifičnih problema može biti potreban program terapije vida, odnosno vizualni trening (kakvih, nažalost, nema u Hrvatskoj). Vizualni trening je strukturirani program vizualnih aktivnosti za poboljšanje vizualnih sposobnosti. Njime se oči i mozak uvježbavaju za učinkovitiji zajednički rad. Vježbe za oči pomažu ispraviti nedostatke u pokretima očiju, fokusiranju i udruživanju očiju te jačaju vezu oko-mozak.

Prilagodite mjesto rada za računalom

Neki važni čimbenici u sprječavanju ili smanjenju simptoma sindroma računalnog vida povezani su s načinom na koji se računalo koristi. To uključuje uvjete osvjetljenja, udobnost stolice, mjesto na kojem držimo dokumente u koje također gledamo, položaj monitora i korištenje pauze za odmor.

• Položaj zaslona računala. Većini ljudi je ugodnije gledati zaslon kada su oči okrenute prema dolje. Optimalno, zaslon računala trebao bi biti 15 do 20 stupnjeva ispod razine očiju (oko 10 ili 13 cm) mjereno od središta ekrana i 50 do 70 centimetara udaljen od očiju.
• Materijali (papiri) koje koristimo dok radimo na računalu trebaju biti smješteni iznad tipkovnice i ispod monitora. Ako to nije moguće, bilo bi poželjno imati pored monitora držač dokumenata. Cilj je pozicionirati dokumente tako da glavu ne treba micati dok skrećemo pogled s dokumenta na ekran.
• Postavite zaslon računala tako da izbjegnete refleksiju, osobito od gornje rasvjete ili prozora. Koristite rolete ili zastore na prozorima i a na stolnim svjetiljkama koristite žarulje manje snage.
• Zaštitni filteri za ekran. Ako ne postoji način za minimiziranje odsjaja od izvora svjetlosti, razmislite o korištenju filtra za zaslon koji ga smanjuje. Filter smanjuje količinu svjetlosti koja se odbija od ekrana.
• Položaj sjedenja. Stolice trebaju biti udobne i prilagođene tijelu. Visinu stolice treba namjestiti tako da stopala leže ravno na podu. Ruke bi trebale biti podešene tako da su oslonjene tijekom tipkanja, a zapešća ne bi trebala počivati na tipkovnici tijekom tipkanja.
• Pauze za odmor. Kako biste spriječili naprezanje očiju, pokušajte ih odmoriti kada koristite računalo dulje vrijeme. Odmarajte oči 15 minuta nakon dva sata neprekidnog korištenja računala. Također, za svakih 20 minuta gledanja u zaslon, gledajte u daljinu 20 sekundi kako biste očima dali priliku da se ponovno fokusiraju.
• Trepćite. Kako biste smanjili mogućnost razvoja suhog oka tijekom korištenja računala, pokušajte često treptati. Treptanje održava prednju površinu oka vlažnom.

Važnost zdravih navika i pregleda

Redoviti pregledi očiju i pravilne navike gledanja mogu pomoći u sprječavanju ili smanjenju razvoja simptoma povezanih sa sindromom računalnog vida.

Dakle, prevencija ili smanjenje problema s vidom povezanih sa sindromom računalnog vida ili naprezanjem očiju tijekom korištenja digitalnih uređaja, uključuje kontrolu osvjetljenja i odsjaja na zaslonu uređaja, prilagodbu mjesta rada za računalom i položaja tijela te ispravljanje čak i malih problema s vidom.