Oči - 04. ožujka 2020.
AUTOR ČLANKA - mr. sc. Vesna Augustinović, dr. med., spec. oftalmolog, ravnateljica Očne poliklinike, Salmoiraghi & Vigano, Zagreb, Rijeka, Split, Sisak

Gledanje u ekrane: Što činiti kada imamo računalni zamor očiju

Dugo gledanje u ekran računala može poremetiti kvalitetu suznog filma pa nas mogu mučiti suhe i umorne oči te drugi problemi s vidom

Suhe i umorne oci racunalni zamor ociju

Može li računalo uzrokovati probleme s vidom? Izlaganje računalu ne uzrokuje nikakvu dokazanu organsku štetu na oku, a razina radijacije koju emitira ekran daleko je ispod razine opasnosti. Pa ipak korisnici računala gotovo u pravilu navode neugodne simptome kao što su suhe i umorne oči.

Najčešći simptomi koje navode korisnici računala su dakle nadražene i umorne oči, zamagljen i nestabilan vid, osjetljivost na svjetlost i glavobolja. Iako se ovi simptomi mogu javiti kod čitanja tiskanog teksta, ipak su karakteristični za rad pred računalom.

Ekran je naporniji od papira

Koja je razlika u percepciji tiskanih materijala i znakova sa zaslona kompjutora? Znakovi su na zaslonu od centra prema periferiji sve nejasniji pa oko cijelo vrijeme upotrebljava akomodaciju kako bismo percipirali jasnu sliku. Taj dodatni napor iscrpljuje mišiće i ostale dijelove oka koji sudjeluju u akomodaciji pa to uzrokuje umor.

K tome, isčitavamo li tiskani tekst, on je obično na fiksnoj udaljenosti ispred nas. Nasuprot tome radeći za kompjutorom stalno balansiramo u rasponu od 30 do 75 cm. Pri tome oko stalno mijenja jačinu potrebne akomodacije kako bi izoštrilo sliku. Čas fokusiramo tekst na stolu, čas tipkovnicu, čas ekran. Taj skok na sadržaje različitih udaljenosti izaziva brze ritmične pokrete oka slične trzajima koji se javljaju kada kroz prozor vlaka pokušavamo u kontinuitetu pratiti okolinu. Ti su pokreti zamorni za oko i moguće ih je kompenzirati samo kraće vrijeme, a zatim dolazi do zamora.

Vidna percepcija

Za dobru je vidnu percepciju bitna koordinirana suradnja očiju ili stručnim jezikom binokulski vid. Na mrežnicama se stvaraju dvije slike koje se objedinjuju u mozgu. Čak i kada ova suradnja nije idealna, u stvarnom je životu kompenziramo iskustvenim vidnim spoznajama. Znamo da su manje stvari dalje, veće bliže, tamnije udaljenije, a svjetlije bliže. Poznajemo zakon perspektive, znamo kako pada sjena predmeta itd.

To ne vrijedi za sliku na zaslonu ekrana. Ona je imaginarna, nema niti dubine, niti perspektive. Njezina percepcija razbija bionokulsku suradnju, tj. fuziju. Pri svakom raspadu fuzije prvobitno se kompenzacijskim mehanizmima uspostavlja ravnoteža, ali s vremenom ovaj mehanizam slabi. Dolazi do zamora, pojave dvoslika te subjektivnog osjećaja pretrpanosti sadržajem na ekranu.

Ovo je naročito izraženo kod ljudi koji su se u djetinjstvu liječili zbog strabizma, slabovidnosti oka ili izrazito velike razlike u dioptriji između lijevog i desnog oka. Takvi će korisnici računala pokušati zauzeti takav položaj tijela i glave kako bi izbjegli dvostruku sliku ili gledali ekran s boljim okom. A to dodatno dovodi do umora zbog prinudnog položaja tijela.

Stvarni svijet vs slike na računalu

Dok promatramo pisani tekst ili realne slike okoliša, imamo vizualni dojam kontinuirane percepcije bez obzira na to što se kod svakog prefokusiranja na trenutak “spušta zavjesa”, tj. slika nestaje. U svojoj tromosti oči taj mali skotom ne primjećuju. Ali se u uvjetima rada pred ekranom oči susreću s irealnom slikom koja titra i stanovitom se brzinom obnavlja. Rezultat: puno je veća vjerojatnost da se prirodni i “elektronički” skotom poklope te oči “osvijeste” realnu prazninu na slici.

U svakodnevnom se životu ne orijentiramo samo prema centralnoj vidnoj oštrini. Mi slažemo kontinuiranu sliku sa svim vidnim odlikama koje uključuju širinu vidnog polja, oblik, pokret, boju, poredak u prostoru, brzinu kretanja i sl. Pred kompjutorom nema ovih kvalitativnih podataka pa se čini da nam cijelo vrijeme nedostaju kamenčići mozaika na ekranu. Uz to, čitljivost niti na jednoj udaljenosti nije dobra što stvara dodatnu konfuziju.

Sindrom suhog oka

Osim ovih “stručnih”, s vremenom su se iskristalizirale i neke “banalnije” stvari vezane za subjektivne smetnje rada pred zaslonom kompjutora: sindrom suhog oka – jedna od najčešćih dijagnoza u oftalmološkim ambulantama i jedna od najkontroverznijih simptomatologija u oftalmologiji uopće. Oči pretjerano suze, a pojava se dijagnosticira kao nedostatan suzni film.

Objašnjenje je sljedeće: koncentriran na sadržaj zaslona kompjutora, čovjek 5 puta rjeđe trepne nego u svakodnevnom životu. Pomnožimo li to s brojem sati pred ekranom, s brojem radnih dana u godini te lošom uredskom kvalitetom zraka, dobivamo visoki postotak vjerojatnosti da će se poremetiti kvaliteta suznog filma. On prestaje biti dovoljno viskozan, pa se prelijeva preko ruba vjeđa, na površini rožnice mrljasto nestaje pa ne vlaži dovoljno strukture koje zbog toga gube prozirnost; mijenja se ne samo kemijski, nego i biološki potencijal suza koje sa svojim proteinskim dijelom predstavljaju imunološku zaštitu oka i specifični su za svaku osobu, pa se tako niti ne mogu nadomjestiti umjetnim suzama.

Zbog toga slijede alergijske i druge upalne reakcije te subjektivni osjećaj peckanja, pijeska u oku i kontinuirano naglašenog crteža krvnih žila koje odaju izgled neispavanosti i umora.

Oči na udaru: Glaukom – tihi kradljivac vida

Glaukom je progresivna bolest očnog živca koja se dugo može razvijati bez simptoma. U svijetu je zbog glaukoma slijepo...

SAZNAJTE VIŠE

Spriječite računalni zamor očiju

Kako bi se prevenirale ili ublažile tegobe računalnog zamora očiju preporučuje se sljedeće:

  • Oftalmološki pregled – najvažniji je korak u prevenciji i liječenju tegoba nastalih dugim izloženostima kompjutoru. Preglede treba ponavljati jednom godišnje, ovisno o dobi pacijenta i tegobama koje navodi.
  • Nosite zaštitne naočale tijekom rada pred kompjutorom, a ako je potrebno ugradite u njih i preporučenu dioptriju koju vam je preporučio specijalist oftalmolog. Antirefleksni sloj u zaštitnim naočalima smanjit će refleksiju od ekrana, čime ćete s manje napora percipirati sadržaj ekrana.
  • Kod prvih znakova dobne dalekovidnosti, preporučuje se nositi uredske naočalne leće koje omogućuju jasniju sliku u rasponu cijelog radnog stola, drugim riječima obične jednojakosne naočale za blizinu nisu dovoljne.
  • Češće trepćite kako biste svako toliko nanijeli novi sloj suznog filma koji štiti vašu rožnicu i održava ovaj medij prozirnim, a subjektivni osjećaj boljim. Pri tome ne zaboravite održavati prihvatljive mikroklimatske uvjete u prostoriji stalnim provjetravanjem i vlaženjem zraka.
  • Osigurajte odgovarajuću rasvjetu u prostoriji. Pri upotrebi računala prostorija neka bude upola manje osvijetljena od standarda, a dnevno svjetlo neka dolazi sa strane, a ne direktno na zaslon ekrana.
  • Svakih sat vremena napravite 5-minutnu stanku i pogledajte u daljinu (više od 60 m) ili zažmirite. To će biti dovoljno da se sve strukture oka oslobode akomodacijskog grča u kojemu su tijekom prinudne fiksacije ekrana.
  • Osvijestite s vremena na vrijeme prinudni položaj tijela koje zahtijeva rad pred računalom i nastojte ga korigirati posebno se osvrćući na vrat, ramena i leđa.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama