Rastući problem kratkovidnosti: Važnost boravka na otvorenom

Do miopije najčešće dolazi zato što je očna jabučica preduga, pa se svjetlosne zrake fokusiraju ispred mrežnice, a ne točno na nju. Iako se može lako ispraviti naočalama ili kontaktnim lećama, neliječena kratkovidnost narušava funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima i povećava rizik od ozbiljnijih očnih bolesti u odrasloj dobi.

U posljednjim desetljećima bilježi se snažan porast učestalosti miopije u svijetu. Procjene pokazuju da bi do polovice 21. stoljeća gotovo polovica svjetskog stanovništva mogla biti kratkovidna. Budući da miopija najčešće počinje u djetinjstvu, upravo rano prepoznavanje i prevencija imaju najveći učinak.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Uzroci porasta kratkovidnosti

Kratkovidnost je rezultat kombinacije nasljednih i okolišnih čimbenika. Djeca čiji su roditelji kratkovidni imaju veće izglede da će i sama razviti miopiju. Rizik je veći ako je jedan roditelj kratkovidan, a još veći ako su oba roditelja zahvaćena. No istraživanja pokazuju da genetika sama po sebi ne objašnjava nagli porast slučajeva, već promjene u životnim navikama djece i mladih imaju ključnu ulogu.

Pretjerano gledanje na blizinu

Djeca provode mnogo vremena u aktivnostima koje zahtijevaju fokusiranje na vrlo blizak objekt: ekrani mobitela i tableta te računala. Ovakav „bliski rad” opterećuje oko i potiče produljenje očne jabučice, što je glavni mehanizam nastanka miopije. Meta-analize pokazuju da djeca koja provode više sati pred ekranima imaju dvostruko veće izglede za razvoj kratkovidnosti u odnosu na vršnjake koji koriste ekrane minimalno.

Nedostatak boravka na dnevnom svjetlu

Istraživanja pokazuju da djeca koja provode malo vremena vani imaju veći rizik razvoja kratkovidnosti. Dnevno svjetlo potiče lučenje dopamina u mrežnici oka, a taj proces pomaže u reguliranju pravilnog rasta oka. U zatvorenim prostorima svjetlosna razina mnogo je niža nego na otvorenom, čak i po oblačnom danu.

 

Promjene u stilu života

Dječja igra sve se češće odvija u zatvorenom prostoru. Djeca se manje kreću, a više vremena provode uz digitalne uređaje. Paralelno, školske obveze često zahtijevaju sve duže periode čitanja i pisanja. Kombinacija tih faktora čini miopiju sve učestalijom.

Pouzdane strategije za zdraviji vid

U nastavku su navedene najbolje potvrđene mjere koje mogu pomoći u prevenciji nastanka ili usporavanju napredovanja kratkovidnosti.

1. Osigurati 1-2 sata dnevno boravka na otvorenom

Najvažnija i najjednostavnija mjera je redovito vrijeme provedeno na dnevnom svjetlu. Cilj je barem jedan, idealno dva sata dnevno. To može uključivati igru, sport, šetnju ili jednostavno boravak vani tijekom velikog odmora. Ova navika smanjuje rizik razvoja miopije, osobito kod djece predškolske i rane školske dobi.

2. Uvesti pravilo 20-20-2

Radi se o jednostavnom načinu za rasterećenje očiju:

• svakih 20 minuta rada na blizinu,
• pogledati 20 sekundi u nešto udaljeno najmanje 6 metara,
• osigurati 2 sata boravka na otvorenom dnevno.

Ovaj pristup pomaže očima da se opuste i smanjuje naprezanje.

3. Razumno ograničiti vrijeme pred ekranima

Preporučuje se ograničavanje rekreativnog korištenja ekrana, osobito u večernjim satima, te zamjena dijela vremena igrom ili sportom vani. Za najmlađu djecu preporučuje se potpuno izbjegavanje ekrana. U dobi do pet godina maksimalno sat vremena dnevno, a za djecu do dvanaest godina najviše dva sata. Važno je poticati druge aktivnosti koje omogućuju odmicanje pogleda i veću tjelesnu aktivnost.

4. Poticati škole na aktivnosti na otvorenom

Škole mogu imati ključnu ulogu u sprječavanju porasta kratkovidnosti. Uvođenje dužih odmora, sportskih aktivnosti na otvorenom ili povremenih nastavnih sati vani može imati mjerljiv pozitivni učinak na zdravlje vida učenika.

5. Osigurati pravilne uvjete za čitanje i pisanje

Djeca bi trebala čitati i pisati uz dobro osvjetljenje te držati knjige i bilježnice na udaljenosti od oko 30-40 cm. Također, potrebno je izbjegavati dugotrajno čitanje u krevetu ili u pokretu (npr. u autu), jer to dodatno opterećuje vid.

6. Redoviti pregledi kod oftalmologa

Rano prepoznavanje miopije ključno je za usporavanje njezina napredovanja. Pregledi vida važni su u dječjoj dobi i trebaju se obavljati redovito. Ako roditelji primijete da dijete žmirka, približava se ekranu ili ne vidi ploču u školi, pregled bi trebalo obaviti što prije.

7. Ispravna i dosljedna korekcija vida

Ako su djetetu propisane naočale ili leće, važno je da ih nosi prema uputama. Nedovoljna korekcija može pogoršati stanje jer oko tada dodatno napreže vid. Djeca s miopijom trebaju redovito kontrolirati dioptriju kako bi osigurala da korekcijska pomagala pravilno odgovaraju njihovim potrebama.

Oči

Vid u dječjoj dobi: kako otkriti da dijete ima teškoće s vidom?

Naslutite li da vaše dijete ima teškoća s vidom, brzi pregled možete obaviti i sami. Važno je potražiti stručno...

Jednostavne navike s velikim učinkom

Kratkovidnost postaje globalni izazov, ali dobra je vijest da postoji jasna i jednostavna mjera koja se pokazala učinkovitom, a to je više boravka na otvorenom. Djeca koja provode dovoljno vremena na dnevnom svjetlu imaju manji rizik od razvoja miopije, a kod djece koja je već imaju, boravak vani može pomoći u njezinu usporavanju. Uz to, kontrolirano korištenje ekrana i pravilni uvjeti učenja dodatno čuvaju zdravo funkcioniranje očiju. Roditelji, škole i zajednica zajedno mogu učiniti mnogo kako bi se očuvalo zdravlje vida budućih generacija. Ponekad je dovoljno samo izvesti djecu van.

Izvori: PubMed, Frontiers, Nature.com

PODIJELI