Znate li kako se cijepe lisice i što učiniti ako pronađete mamac s cjepivom?

Svake se godine 28. rujna obilježava svjetski dan borbe protiv bjesnoće. Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s 59.000 slučajeva u ljudi godišnje.

Prisutnost bjesnoće u Republici Hrvatskoj

Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti, pri čemu su  oboljelu  populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće.

U domaćih se životinja bjesnoća javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih činile su mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija)  te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).

Posljednji slučaj bjesnoće životinja u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je, zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas, Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće. 

Bjesnoća i čovjek

Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti  o značaju i opasnosti bjesnoće. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom.

Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti te, ako je potrebno, i primanja postekspozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno.

Vjerojatnost ekspozicije čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama, urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).

Kontrola bjesnoće: oralna vakcinacija lisica

Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica.

U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a s ciljem iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede sustavno, od 2011. godine, provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava i sufinancira hrvatske programe oralne vakcinacije lisica tako da 75% sredstava podmiruje EK, a 25% troškova plaća se iz Državnog proračuna.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

Izbacivanje vakcinalnih mamaca iz zrakoplova

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće 21. rujna započela je jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica. Jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica će u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta trajati ukupno sedam dana tijekom kojih će se mamci distribuirati po području Hrvatske, s iznimkom jadranskih otoka.

Distribucija mamaca započinje s dvije lokacije, aerodroma Brač i aerodroma Osijek, a zatim se premješta na aerodrom Rijeka i aerodrom Čakovec čime se osigurava distribucija cjepiva u najkraćem mogućem roku i pokrivenost cjelokupnog teritorija Hrvatske.

U Hrvatskoj se, naime, mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaca. Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamac na sljedeći način:

• na jednom kilometru kvadratnom zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m,
• 25 mamaca polažu se na površini od jednog kilometra kvadratnog, čime se osigurava udaljenost između dva mamca od 80 metara.

Tijekom 2022. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području  Republike Hrvatske,  izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaca tj. 2.665.850 godišnje.

Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju s ciljem utvrđivanja stečenog imuniteta te isključivanja bjesnoće.

Karakteristike cjepiva

Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj bit će korišteno cjepivo naziva Rabadrop (Bioveta) koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.

Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. Mamac je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić;  specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje.

Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

Ako pronađete mamac…

• Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili na rub šume samo ako se može izbjeći izravan dodir kože s mamcem.
• Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je zaštiti ruke (npr. rukavicama). Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.
• Ako je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se takav mamac, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.
• U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir s kožom ili sluznicama, potrebno je odmah se obratiti liječniku. 

• Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.

Ne zaboravite!

U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje, postoji rizik za infekciju s virusom bjesnoće. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito oprati ranu s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici (zdravstvena jedinica za suzbijanje bjesnoće, odnosno rabijesa što je drugi naziv za bjesnoću, na određenome području) kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane