Obiteljsko zdravlje - 14. srpnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Trebam doktora na ljetovanju! 

Hrvatska, kao turistička zemlja, još uvijek se bori s organizacijom zdravstvenog sustava tijekom turističke sezone. Ljeto, nažalost, ne protekne svima bez zdravstvenih tegoba, pa treba znati gdje se i kome javiti, a posebno je dobro ponoviti pravila pružanja prve pomoći

doktor na ljetovanju

Alergijske reakcije, teže opekline od sunca, srčane tegobe, infekcije mokraćnih putova, proljevi, upale uha, grla i prijelomi, neki su od najčešćih razloga zbog kojih se traži pomoć liječnika na ljetovanju. Iako većinom neće biti potrebna hitna pomoć, vrlo vjerojatno ćete se morati javiti liječniku kako bi vas se liječilo i propisala vam se odgovarajuća terapija. A ako u blizini nema ambulante obiteljske medicine koja ima potpisan ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a niste spremni platiti privatnog liječnika ili usluge u eventualnoj obližnjoj turističkoj ambulanti, nema vam druge nego javiti se na hitni prijem u najbližu bolnicu.

Što je opravdano, a što nije: kada se zove hitna pomoć?

Za početak treba spomenuti koja su vaša prava koja proizlaze iz obveznog zdravstvenog osiguranja te razjasniti neke osnove pojmove. Naravno, ove upute vrijede za domaće turiste, kao i za one koji dolaze iz zemalja Europske unije te posjeduju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja.

Kronične bolesti

Prvo što treba znati jest razlika između akutnih stanja i kroničnih bolesti jer o terapiji vezanoj uz kronične bolesti morate misliti prije odlaska na putovanje. Dakle, liječnici u ambulantama izvan vašeg mjesta stanovanja, neovisno o tome što imaju potpisan ugovor s HZZO-om, vam ne mogu pustiti u sustav recept za neki lijek kojeg redovito uzimate. To može učiniti samo vaš liječnik. Stoga na put uvijek ponesite potrebne lijekove u dovoljnoj količini, već ovisno o tome koliko će dugo vaš put trajati. To je posebno važno ako putujete izvan Hrvatske. U Hrvatskoj se, po potrebi, možete javiti vašem liječniku da vam pusti recept, a vi ćete ga podići u ljekarni u mjestu boravka. No i te situacije bi trebalo izbjegavati jer se može dogoditi da vama najbliža ili čak jedina ljekarna u nekom manjem mjestu u kojem se trenutno nalazite, nije dovoljno opskrbljena, pa lijek morate čekati.

U slučaju da dođe do naglog i neočekivanog pogoršanja vaše kronične bolesti, tada se svakako javite ugovornom liječniku ili u hitnu službu najbliže bolnice kako bi vam se ordinirala odgovarajuća terapija, odnosno pružila pomoć. Zbog takvih situacija koje bi se mogle dogoditi bi bilo poželjno ponijeti na putovanje i medicinsku dokumentaciju.

Akutna stanja

U slučaju akutnog stanja poput alergijske reakcije, proljeva ili, primjerice, upale uha, potražite pomoć u lokalnoj ambulanti liječnika opće prakse/obiteljske medicine, a koja je ugovorna ambulanta HZZO-a. Ugovorni doktori izvan mjesta prebivališta mogu po potrebi propisati potreban lijek za to akutno stanje (izdati recept) te vas uputiti na laboratorijsku pretragu.

Isto vrijedi i za ostale ugovorne ordinacije primarne zdravstvene zaštite: zdravstvena zaštita žena, pedijatrija i dentalna zdravstvena zaštita. Drugim riječima, ako vašem djetetu treba liječenje zbog nekog akutnog stanja poput upale uha, možete se javiti u ordinaciju pedijatra koji ima potpisan ugovor s HZZO-om, a za upalu jajnika potražit ćete pomoć u ugovornoj ginekološkoj ambulanti.

Hitna pomoć

Situacije u kojima je ugrožen život te je potrebna hitna pomoć, rješavaju se pozivom na brojeve 194 ili 112. Ako vas i dalje zbunjuje koji broj i kada nazvati, treba znati da je 194 pozivni broj za hitnu medicinsku pomoć u Hrvatskoj, a broj 112  je jedinstveni broj EU-a za sve hitne slučajeve, bilo da vam treba hitna medicinska pomoć, vatrogasci ili policija. Isti broj možete nazvati u bilo kojoj zemlji Europske unije u kojoj se nalazite, a upotrebljava se i u trećim zemljama svijeta.

Dakle, ako se dogodi da vam pomoć treba dok ste na planini u divljini, nazvat ćete broj 112 koji će kontaktirati gorsku službu spašavanja. Isto se odnosi za nesreće na moru dok ste na jahti i slično.

Bolne točke: helikopteri, brodice i turističke ambulante

Treba spomenuti da u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljen sustav helikopterske hitne medicinske službe, bolnice nemaju ni heliodrome u blizini ili na krovovima, niti je dovršeno šest brzih brodica za hitnu pomoć. Za sada u takvim akcijama sudjeluju druge institucije, ponajprije Hrvatska vojska i MUP, no njihovi helikopteri i plovila nemaju odgovarajuću opremu. Riječ je o gorućoj temi na koju se već godinama upozorava zbog unapređenja pružanja hitne pomoći na otocima, moru i teško dostupnim mjestima.

Kada je riječ o pružanju medicinske skrbi tijekom ljeta, još jedan trn u oku su turističke ambulante koje od 2013. godine nisu na popisu ugovornih ustanova HZZO-a te ih od tada otvaraju županijski domovi zdravlja na svoju inicijativu, a financijski ih pokrivaju naplatom usluga. Za vas kao pacijenta to konkretno znači da u njima možete potražiti pomoć za neko akutno stanje, ali pregled/konzultacije s liječnikom, pretrage i lijekove ćete morati platiti. Isto vrijedi i za turiste koji posjeduju EU zdravstvenu karticu.

U kampovima i na sličnim lokacijama također ćete nerijetko naići na turističke ambulante ili dežurne liječnike čija se usluga uglavnom plaća. No, svakako se, prije putovanja, informirajte o liječniku u kampu ili blizini kampa te naplati usluga.

Europska kartica zdravstvenog osiguranja i putno osiguranje

Osigurane osobe HZZO-a ostvaruju pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja – skraćeni naziv EKZO ili, na engleskom jeziku European Health Insurance Card – te skraćeni naziv EHIC.

Temeljem EKZO, piše na stranicama HZZO-a gdje možete doznati i sve informacije o njezinom izdavanju, osigurana osoba HZZO-a, koja se za vrijeme svog privremenog boravka na području druge države članice EU iznenada razboli, ozlijedi ili doživi nesreću, ima pravo koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do njezinog planiranog povratka u Hrvatsku, a na teret sredstava HZZO-a. Drugim riječima, u slučaju akutnih i hitnih stanja nećete trebati dodatno plaćati liječenje.

Razne osiguravajuće kuće nude i police putnog osiguranja ili pak putnog zdravstvenog osiguranja, koje nude različit opseg usluga pod različitim uvjetima, pa svakako odaberite ono koje je vama najprikladnije. No nemojte riskirati, pa putovati bez da mislite i o svom zdravstvenom osiguranju jer su cijene medicinskih usluga u nekim državama teško dostupne našim vrlo ograničenim budžetima.

Pružanje prve pomoći i spasonosna mreža AVD uređaja

Svi koji smo polagali vozački ispit, morali smo položiti i ispit iz prve pomoći. Nije na odmet ponoviti neka pravila i biti spreman za situacije „zlu ne trebalo“ ili pak završiti tečaj prve pomoći poput onih koje organiziraju društva Crvenog križa u Hrvatskoj.

Pri spomenu pružanja prve pomoći, većini će pasti na pamet masaža srca. I doista, poznavanje vještine vanjske masaže srca i umjetnog disanja te upotrebe automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) je iznimno važno. Naime, iznenadni srčani zastoj pripada skupini bolesti cirkulacijskog sustava koje su vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, piše Hrvatski zavod za hitnu medicinu, od iznenadnog srčanog zastoja u Hrvatskoj godišnje umire 9000 ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata. Pritom je iznimno važno naglasiti da se brzom intervencijom očevidaca u slučaju iznenadne srčani smrti, stopa mortaliteta može značajno smanjiti. Pomoć mogu pružiti i laici bez medicinskog znanja te tako unesrećenoj osobi spasiti život u minutama do dolaska hitne medicinske službe, a koje se mogu posebno oduljiti tijekom ljetnih gužvi ili u udaljenim ljetovalištima. Treba znati da u Hrvatskoj postoji mreža AVD uređaja (automatski vanjski defibrilatori) koji su jednostavni za rukovanje – uređaj sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje (isporučiti ili ne električni šok). Mreža AVD uređaja uspostavljena je i razvija se od 2013. godine kada je Ministarstvo zdravstva pokrenulo Nacionalni program javno dostupne rane defibrilacije „Pokreni srce – spasi život“.

kako pruziti prvu pomoc COVID-19 ozivljavanje srcani zastoj udar bolesti srca i krvnih zila

Pravila oživljavanja osobe koja je doživjela srčani zastoj

Svatko od nas može spasiti život. Bolesti srca i krvnih žila i dalje uzimaju danak te se možemo naći...

SAZNAJTE VIŠE

Želite li doznati postoji li AVD uređaj u blizini vašeg ljetovališta, pretražite mapu na stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Svakako savjetujemo da pogledate i ovaj edukativni video u kojem možete naučiti kako pružiti pomoć osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj te kako koristiti AVD uređaj.

I za kraj, svakako prije putovanja provjerite gdje se nalaze bolnice, domovi zdravlja, turističke ambulante i ljekarne te kakvo im je radno vrijeme. Uz dozu opreza i dobre informacije, sigurni smo da ćete provesti mirno i zdravo ljeto.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button