Obiteljsko zdravlje - 28. srpnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Duje Tomašević, dr. med., spec. obiteljske medicine

Prva pomoć: spašava život, sprječava nastanak trajnih posljedica

O nesrećama i ozljedama ne želimo razmišljati, no ipak moramo biti spremni pružiti pomoć u slučaju da o nama ovisi nečiji život

prva pomoc hitna pomoc spasiti zivot ozivljavanje reanimacija

Prva pomoć je skup mjera kojim se pomaže unesrećenom do dolaska hitne medicinske pomoći ili definitivnog zbrinjavanja u medicinskoj ustanovi. Cilj je spasiti život, spriječiti nastanak trajnih posljedica i ubrzati oporavak. Pri pružanju prve pomoći jako je važno ne nanijeti dodatnu štetu ozlijeđenoj osobi ili onima koji pružaju pomoć, ne paničariti, ne poduzimati nepotrebne radnje.

Odmah nazvati hitnu pomoć

Po dolasku na mjesto nesreće najprije uvijek treba provjeriti postoji li još uvijek izvor opasnosti (mogućnost trovanja plinom, aktivni požar, nekontrolirani prirodni i atmosferski uvjeti, itd.). U slučaju prometne nesreće to znači postaviti signalizaciju na dovoljnoj udaljenosti, koristiti fluorescentni prsluk. Kod sumnje na strujni udar, prvo isključiti dovod struje na sigurnom mjestu, obzirom da unesrećena osoba može postati izvor ozljede za druge.

Odmah obavijestiti hitnu medicinsku pomoć te operateru dati jednostavne i jasne osobne podatke, informacije o mjestu nastanka nesreće, broju stradalih i težini ozljeda.

Osnovna pravila do dolaska medicinskog osoblja

• Do dolaska medicinskog osoblja bolesnika ili ozlijeđenog ne ostavljajte samog, pogotovo ako je bez svijesti.
• Ako ima više stradalih, brzim orijentacijskim pregledom utvrđuje se prioritet pružanja prve pomoći. Najprije se pomaže onima koji su bez svijesti, ne dišu i ne radi im srce (oživljavanje) ili jako krvare.
• Ako je unesrećena osoba pri svijesti i kontaktira, može se pitati što se dogodilo, što ju boli i gdje.
• Ovisno o odgovoru, treba potražiti ozljedu na površini tijela, vidljivi prijelomi, nagnječenja i slično.
• Zadržati prisebnost i pokušati smiriti ozlijeđenog. Imati na umu mogućnost ozljede bilo kojeg dijela kralježnice ili zdjelice. Nemogućnost pomicanja udova ili izostanak osjeta u nekom dijelu tijela, ozljeda na leđima, signaliziraju ozljedu kralježnice.

prva pomoc hitna pomoc spasiti zivot ozivljavanje reanimacija pruzanje prve pomoci

Ozljeda kralježnice

Pri sumnji na ozljedu kralježnice unesrećeni se ne smije pomicati, osim ako je životno ugrožen (izložen požaru, mogućnost eksplozije i slično). Pomicanje kod ozljede vratne kralježnice, radi položaja centara za rad srca i disanja može uzrokovati trenutnu smrt.

Ako je pomicanje nužno, potrebno je prvo imobilizirati vrat i kralježnicu, osigurati barem tri osobe, pridržavati vrat s dvije ruke u neutralnom položaju.

Slomljena ruka ili noga

Slomljenu ruku ili nogu potrebno je imobilizirati kako bi se spriječilo pomicanje ulomaka kosti i smanjila bol. Imobilizira se u zatečenom položaju, bez namještanja eventualnih iščašenja. Podložiti čvrstu ravnu udlagu koja bi trebala dosezati dva susjedna zgloba i zamotati zavojem, šalom, maramom.

Krvarenja

Krvarenje iz manjih površinskih rana zaustavlja se pritiskom na ranu preko komada gaze, zavoja, smotuljka tkanine i čvrsto zavije.

Povraćanje, pljuvanje ili iskašljavanje krvi budi sumnju na ozljede unutarnjih organa ili unutarnje krvarenje. Osoba koja gubi velike količine krvi je nemirna, blijeda, preznojena, žali se na hladnoću, diše ubrzano i plitko. Veliki gubitak krvi vodi prestanku rada srca i stanju šoka. Kod sumnje na unutrašnje krvarenje ne daje se ništa na usta, osigurava se čim brži prijevoz u bolnicu.

Reagirajte na vrijeme i spasite život: kako prepoznati i liječiti srčani udar

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i u svijetu i kod nas. Vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza. Ona...

SAZNAJTE VIŠE

Zahvaćenost plamenom

Osoba zahvaćena plamenom treba leći na zemlju. Zamotati je dekom da se zaustavi dovod zraka ili gasiti vodom ili protupožarnim aparatom na prah. Skida se odjeća natopljena kemikalijama ili vrućom tekućinom, ne trgaju se dijelovi zalijepljeni za kožu. Važno je skinuti nakit zbog kasnijeg oticanja.

Površinske opekline su jako bolne, koža je obično crvena ili s mjehurima. Opekline dubljih slojeva kože, radi ozljede živaca bole znatno manje, ulazno su mjesto za teške infekcije i prostor velikog gubitka tekućine. Nakon hlađenja pod mlazom vode, opekline se pokriju sterilnom gazom, labavo zamotaju zavojem, osoba se transportira u bolnicu.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button