Neurologija - 13. veljače 2018.
AUTOR ČLANKA - prof.dr.sc. Ivan Bielen

Pročitajte ove savjete i doznajte kako pomoći osobi s epileptičkim napadajem

U povodu Ljubičastog dana (Purple Day), donosimo vam upute kako na ispravan način pomoći osobi s epileptičkim napadajem

Epilepsija

Epilepsija je bolest koju karakterizira trajna predispozicija za izbijanje epileptičkih napadaja pa je zbog toga potrebno liječenje čiji je cilj njihovo suzbijanje.

Postoji mnogo vrsta napadaja, no najvažnije je poznavati sljedeće:

  • Generalizirani toničko-klonički napadaji. Često ih se još naziva grandmal napadajima (skraćeno GM) ili velikim napadajima. Takav napadaj karakterizira gubitak svijesti i grčenje mišića cijeloga tijela, a često je praćen i ozljedom jezika. Obično traje minutu do dvije, a nakon toga osoba može biti još neko vrijeme zbunjena i dezorijentirana.
  • Žarišni ili parcijalni napadaji. Ovi nazivi upućuju na to da epileptički poremećaj obuhvaća samo jedan dio kore mozga. Simptomi žarišnih napadaja vrlo su različiti. Primjerice, ako je epileptički poremećaj lokaliziran u dijelu mozga koji upravlja pokretima ruke, osoba će imati nehotične trzajeve mišića u ruci, a ako je riječ o poremećaju dijela mozga koji je važan za govorne funkcije, javit će se prolazni poremećaj govora. Ti napadaji mogu se javljati pri punoj svijesti, no često su praćeni većim ili manjim zamućenjem svijesti i tada se takva stanja nazivaju parcijalni kompleksni napadaji.
  • Žarišni (parcijalni) napadaj sa sekundarnom generalizacijom. To su napadaji koji počinju kao žarišni (parcijalni), a zatim poprimaju značajke opisane kod grandmal napadaja.
  • Apsansi. Najčešće se javljaju kod djece, a očevici ih opisuju kao „zagledavanje“, pri čemu dolazi do kratkog prekida svijesti bez trzajeva mišića tijela.
  • Miokloni napadaji. Jedan ili nekoliko brzih mišićnih trzajeva u jednom ili više mišića.

>> Pročitajte više: Korak po korak do stote – kako zadržati vitalnost i zdravo starjeti? Klikom na link saznajte 6 vrijednih savjeta kako si kvalitetno produljiti života. << 

Poznati i nepoznati uzroci

Epilepsija je bolest koja se može dobiti u svakoj životnoj dobi, od ranog djetinjstva do visoke starosti, i to zato što vrlo različita oštećenja mozga mogu dovesti do epilepsije. Neka se mogu dogoditi još prije rođenja ili pri teškom porođaju, a neka se mogu dogoditi u bilo kojoj dobi, poput traume mozga ili tumora. U trećoj životnoj dobi epilepsija ponekad može biti posljedica moždanog udara. U svim tim slučajevima postoji neko oštećenje mozga koje dovodi do epileptičkih napadaja pa se takve epilepsije nazivaju simptomatskim.

Veliki napadaji su uvijek dramatični, no važno je da se baš u tim situacijama sačuva prisebnost te da se učini sve što je potrebno da se na najbolji mogući način pomogne osobi koja ima napadaj

No u mnogim se slučajevima pojava epilepsije ne može povezati s nekim jasno definiranim uzrokom. Takva epilepsija naziva se idiopatskom. Kod te vrste epilepsije ni najsuvremenijim neuroslikovnim metodama, kao što je, primjerice, magnetska rezonancija (MR) visoke rezolucije, na mozgu se ne mogu naći nikakva vidljiva oštećenja pa se dijagnoza zasniva samo na pojavi napadaja i karakterističnim promjenama u elektroencefalografiji (EEG).

Pravila pomoći

Vrlo je važno znati kako ispravno postupiti i pomoći osobi koja ima napadaj. Mnogo će ovisiti o konkretnim okolnostima, primjerice je li do napadaja došlo u kući ili negdje na javnome mjestu, je li riječ o osobi za koju znamo da ima epilepsiju ili je možda riječ o prvom napadaju. Uvažavajući brojne razlike, treba se pridržavati sljedećih pravila:

Ne dopustite da vas uhvati panika

Veliki napadaji su uvijek dramatični, no važno je da se baš u tim situacijama sačuva prisebnost te da se učini sve što je potrebno da se na najbolji mogući način pomogne osobi koja ima napadaj. Čim napadaj počne, treba pogledati na sat i mjeriti njegovo trajanje. Većina napadaja završi za dvije do tri minute i tada nije uvijek potrebno odmah zvati liječnika. No ako je riječ o duljem napadaju, nužna je hitna liječnička intervencija. Bez točnoga gledanja na sat vrlo je teško procijeniti duljinu napadaja jer u tim situacijama vrijeme prolazi sporije. Ako nemamo saznanja da osoba s napadajem ima epilepsiju, uvijek treba pozvati liječnika. Pogrešno je vjerovanje da se stavljanjem predmeta u usta može spriječiti ozljeda jezika. Iskustvo pokazuje da takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika, zubi ili obraza

Spriječite tjelesne ozljede, osobito glave

To se najbolje može postići tako da se pod glavu stavi jastuk. No ako to nije moguće, pod glavu se može staviti bilo kakav mekani predmet, poput zamotanog dijela odjeće.

Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj

Ako je riječ o snažnim mišićnim kontrakcijama, to neće uvijek biti lako. No položaj na boku povoljniji je od položaja na leđima jer se u tom položaju bolje može održati prohodnost dišnih putova i znatno je manja opasnost da nešto od sadržaja usne šupljine (primjerice, slina) dospije do larinksa ili dublje prema plućima.

Ne pokušavajte ništa stavljati u usta!

Pogrešno je vjerovanje da se stavljanjem predmeta u usta može spriječiti ozljeda jezika. Iskustvo pokazuje da takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika, zubi ili obraza, a ne treba zanemariti ni mogućnost da strano tijelo ugrozi prohodnost dišnih putova. Ne treba ni pokušavati stavljati prste u usta jer takvi pokušaji neće biti od pomoći, a može doći i do ozljede prstiju.

Ne pokušavajte napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija

Tako napadaj nije moguće prekinuti, a u slučaju neopreznosti može doći i do dodatnih ozljeda.

Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć

Ako do napadaja dođe u nekom javnom prostoru gdje ima više ljudi, objasnite im da je riječ o epileptičkom napadaju koji će brzo proći i zamolite ih da ne budu u neposrednoj blizini. Za osobu koja dolazi k svijesti nakon napadaja zbunjujuće je ako oko sebe vidi mnogo nepoznatih lica. 

Tijekom napadaja i nakon njega neka vaše djelovanje i način govora budu umirujući

To je osobito važno za osobu nakon što je napadaj prestao i kada postupno dolazi k svijesti prolazeći fazu dezorijentacije i zbunjenosti.

Doznajte više

Najvažnije informacije o epilepsiji i različite aktualnosti vezane uz nju možete naći na internetskoj stranici Hrvatske udruge za epilepsiju, kao i na Facebooku.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama