Suzdržite se od nepromišljenog skakanja u vodu

I ovog je ljeta jedno od vodećih pitanja: kako se rashladiti? I, naravno, tu uglavnom mislimo na more, ali nikome ne smeta rashlađivanje u rijekama, jezerima ili bazenima. Nažalost, postoji i nekoliko onih „ali“…

Prvi je „ali“ da je potrebno pri ulasku u bilo koju vodu na otvorenom koristiti vodootpornu kremu za sunčanje jer se može izgorjeti i dok ste u vodi. S jedne strane, to je zato što voda propušta UV zrake, a s druge zato što se UV zrake odbijaju od površine vode te tako dvostruko djeluju na našu kožu.

Drugi „ali“ je kontakt sa životinjama u moru. Budući da to nije glavna tema ovog članka, samo mala napomena: kod kontakta s meduzama ili ribama iz mora, na zahvaćeno mjesto se stavljaju oblozi koji su najtopliji mogući, a da pritom ne izazovu opekline. To se preporučuje jer su otrovi koje sadrže meduze i ribe termolabilni.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Prva dva „ali“ su ipak sitnice u odnosu na treći i najopasniji: skakanje u vodu. Skakanje u vodu može dovesti do niza ozljeda, a najopasnija je ozljeda vratne kralježnice, pa i smrt.

O čemu treba misliti prije skoka?

Bez obzira na to gdje skačete, mislite o tome postoje li u blizini tog mjesta drugi plivači. Naime, skok na njih može vas oboje ozlijediti. Najvažnije i najosnovnije pravilo odnosi se na dubinu vode u koju skačete, a treba voditi računa i o vrsti vode – bazen, more, jezero, rijeka…? O oceanima da i ne govorimo.

Ako već nema nikoga u bazenu i ako je dozvoljeno skakanje, prije skoka provjerite oznaku dubine bazena. Naime, nisu svi jednako duboki, a čak nisu iste dubine na cijeloj svojoj površini – neki bazeni imaju blagi pad od plićeg u dublji dio.

Jezera i bare mogu skrivati potopljene stijene, grane drveća ili nagle padove.

Plaže su podložne stalnom pomicanju pješčanih sprudova i plime – područja koja u jednom trenutku mogu biti duboka, u sljedećem mogu biti plićaci od tek nekoliko centimetara.

Rijeke se mogu činiti mirnima na površini, ali skrivaju prepreke ili brzo promjenjive struje. Ovi uvjeti su posebno rizični kada je vidljivost slaba ili kad ste po prvi put na toj rijeci i ne znate njezine zamke.

Plivačko iskustvo je vrlo bitno

Također, nije svejedno koliko imate plivačkog staža pri skakanju u vodu. Tako postoje savjeti u koju dubinu vode i kako skakati:

• Oni u ranoj fazi učenja plivanja trebaju vježbati skakanje samo na minimalnu dubinu od jednog metra i to na noge.
• Oni koji su već sigurni u nešto dubljoj vodi (između 1 do 1,5 m), obično djeca u dobi od 8 do 12 godina ili odrasli u ranoj fazi učenja plivanja, trebaju učiti skakati u vodu do dubine od 1,5 metara.
• Osobe starije od 12 godina ili one koje su sigurne u dubokoj vodi, trebaju učiti skakanje u vodu dubine od najmanje 1,5 metara.

Visina i vrsta skoka: pazite pri skoku na glavu

Visina s koje se skače i vrsta skoka su vrlo bitni. Tako je najsigurnije s visine do 15 metara skakati na noge, a na glavu (i, naravno, ruke ispred glave) s manjih visina, do osam metara.

Skakanje na glavu je najopasniji način ulaska u vodu jer pri skoku u nedovoljno duboku vodu dolazi do ozljede vratne kralježnice. Skakanje na glavu je tehnika koja se mora dobro proučiti jer nepravilan skok dovodi do udara trbuha o površinu vode („pasti na dasku“) što može biti vrlo bolno i ne baš bezopasno. Kod većine osoba koje su iskusile udarac trbuha o vodu, pojavit će se modrice. Nažalost, postoji i mogućnost da dođe do tupe traume trbuha; unutarnji organi, poput crijeva, jetre i bubrega, mogu pretrpjeti ozbiljna oštećenja koja mogu zahtijevati liječenje.

Dodajmo tu i malo znanstvenih činjenica vezano uz skokove u vodu. Brzina skakanja u vodu s nekih visina (s kojih ljudi obično skaču) znatno je veća od brzine kojom prosječna osoba može trčati. Procjenjuje se da će skok u vodu s visine od samo šest metara, rezultirati udarom u vodu brzinom od 40 kilometara na sat.

Obiteljsko zdravlje

Spriječimo utapanja: provjerite znate li sva pravila sigurnosti i pružanja pomoći

Odgovorno ponašanje u vodi, poznavanje pravila sigurnosti i pružanje pomoći može spriječiti utapanja i spasiti živote.

Važne informacije i mjere opreza

I na kraju, ne manje važno, ne skačite u vodu ako ste bili dugo na suncu. Naime, tijekom boravka na suncu dolazi do širenja krvnih žila, a voda bilo koje vrste je 10 i više stupnjeva niža od temperature zraka. Dakle, pri skoku u vodu u ovakvim uvjetima dolazi do naglog sužavanja krvnih žila, što ekstremno opterećuje srce te može rezultirati smrću.

Ipak, skokovi u vodu su vrlo zabavna aktivnost koja može biti sigurna ako se pridržavamo nekoliko pravila:

• dobro procijenimo svoje sposobnosti,
• provjerimo dubinu vode u koju skačemo,
• vodimo računa o dodatnim opasnostima u rijekama,
• ne skačemo s velikih visina,
• ne skačemo u vodu nakon duljeg boravka na suncu.

PODIJELI