Obiteljsko zdravlje - 11. travnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Rijetke bolesti: mjesec svjesnosti o Fabryjevoj bolesti 

Travanj je mjesec posvećen podizanju svijesti o rijetkoj nasljednoj metaboličkoj bolesti s ciljem pravovremenog prepoznavanja simptoma i početka liječenja koje može spriječiti teške komplikacije

Fabryjeva bolest

Godine 1898. dvojica liječnika su, neovisno jedan o drugome, opisali kliničku sliku svojih pacijenata, odnosno bolest za koju će se tek pedesetak godina kasnije otkriti da se razvija zbog abnormalnog nakupljanja lipida. Njemački dermatolog Johannes Fabry opisao je dermatološke značajke bolesti u 13-godišnjeg dječaka, dok je britanski kirurg William Anderson pratio njezino napredovanje kod 39-godišnjeg muškarca. Stoga se u stručnoj literaturi ova rijetka bolest može naći pod dva imena – Frabyjeva ili Anderson-Fabryjeva bolest.

Što o rijetkim bolestima moramo znati

Nasljedna metabolička bolest

Za nju nema pojednostavljenog objašnjenja, niti jedinstvene kliničke slike. Riječ je o nasljednoj metaboličkoj bolesti koja se nalazi u skupini takozvanih lizosomskih bolesti nakupljanja, a koja utječe na brojne dijelove tijela, uključujući bubrege, srce i kožu. Lizosomski enzimi razgrađuju makromolekule, ili iz same stanice (npr. kad se obnavljaju građevni elementi stanice) ili one nastale izvan stanice. Nasljedni poremećaji ili manjak lizosomskih enzima (ili drugih sastavnica lizosoma) mogu izazvati nakupljanje nerazgrađenih metabolita. U slučaju Fabryjeve bolesti, zbog mutacija gena GLA smanjena je aktivnost enzima α-galaktozidaze A što dovodi do nakupljanja njegovih supstrata, glikosfingolipida, u endotelu i mišićnim stanicama krvnih žila i tkivima raznih organa.

Klinička slika se jako razlikuje jer ovisi, ponajviše, o vrsti mutacije, dobi i spolu, a kod žena i o inaktivaciji X-kromosoma. No, vrlo je važno bolest dijagnosticirati na vrijeme jer ishod liječenja izrazito ovisi o stupnju razvoja u kojem se bolest prepozna.

Tko češće obolijeva – muškarci ili žene?

GLA gen, čija mutacija uzrokuje Anderson-Fabryjevu bolest, nalazi se na X-kromosomu, jednom od dva kromosoma koji određuju kojeg ćemo spola biti. Naime, kombinacija X i Y kromosoma odlučit će hoće li se roditi dječak ili djevojčica. Majke prenose na djecu samo X-kromosome, dok očevi mogu prenijeti X ili Y kromosomom – djevojčice će imati dva X-kromosoma (XX), a dječaci će imati jedan X i jedan Y-kromosom (XY). Tako kod žena drugi normalan X-kromosom može pružiti određenu zaštitu od razvoja poremećaja, odnosno bolesti, dok kod dječaka te zaštite nema. Stoga od Anderson-Fabryeve bolesti češće obolijevaju muškarci.

Pa ipak, treba reći i to da nije svejedno od koga nasljeđujemo X-kromosom. Ako majka nosi mutirani GLA gen u X-kromosomu, i sinovi i kćeri imat će 50% šanse da ga od nje naslijede. No, ako je otac nositelj ovog gena, djevojčice će naslijediti ovaj gen (jer se od oca prenosi X-kromosom), a dječaci ga neće imati jer dobivaju od oca Y-kromosom. Žene koje naslijede takav defektan X-kromosom mogu prenijeti genetsku mutaciju na svoju mušku djecu.

Simptomi bolesti

Kao što je već rečeno, klinička slika Fabryjeve bolesti se jako razlikuje od osobe do osobe. Znakovi i simptomi mogu uključivati:

  • epizode boli i osjećaja peckanja u rukama i stopalima (akroparestezije) koje mogu biti potaknute vježbanjem, stresom, umorom, temperaturom ili promjenama vremena,
  • male, tamnocrvene mrlje na koži (angiokeratomi), uglavnom u skupinama od pupka do koljena,
  • smanjenu sposobnost znojenja,
  • zamućenost prednjeg dijela oka,
  • probleme s gastrointestinalnim sustavom,
  • zujanje u ušima (tinitus),
  • gubitak sluha,
  • prolaps mitralne valvule (mitralnog srčanog zaliska),
  • nelagodu u trbuhu,
  • često pražnjenje crijeva nakon jela,
  • bol u zglobovima,
  • bol u leđima u području bubrega.

Komplikacije Fabryjeve bolesti uključuju oštećenje bubrega, bolesti srca i srčani udar te moždani udar.

U djece je obilježuju (u različitim kombinacijama) angiokeratomi, poremećaji znojenja, smanjen osjet topline i/ili hladnoće, promjene na očima (cornea verticillata, katarakta, promjene žila konjunktive i retine), gastrointestinalne tegobe koje su često prvi simptom, umor, akroparestezije i neuropatski bolovi u udovima koji su ujedno i najčešći simptom u djece.

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza Anderson-Fabryjeve bolesti u muškaraca je klinička, temeljena na izgledu tipičnih kožnih promjena (angiokeratoma) na donjem dijelu trupa i karakterističnim osobinama periferne neuropatije (koja izaziva opetovano pečenje u ekstremitetima), zamućenjima rožnice i napadima vrućice koji se ponavljaju. Do smrti dolazi uslijed zatajenja bubrega te srčanih ili moždanih komplikacija u vidu hipertenzije ili drugih bolesti žila. Heterozigotne žene su obično bez simptoma, no mogu imati ublaženi oblik bolesti često obilježen zamućenjima rožnice.

Život po uputama iz vaše DNK

Baš kao računalni programi, možemo reći da je kodirano i naše tijelo – složeni program zapisan je u molekuli...

SAZNAJTE VIŠE

Dijagnoza se postavlja pretragom aktivnosti galaktozidaze—prenatalno (prije rođenja) u amniocitima ili korionskim resicama, a postnatalno u serumu ili leukocitima.

Bolest se liječi nadoknadom enzima rekombinantnom α–galaktozidazom A (agalzidaza beta) u kombinaciji s ublažavanjem vrućice i boli. Zatajenje bubrega se liječi presađivanjem.

Pravovremeno postavljanje dijagnoze izrazito je važno kako bi se na vrijeme spriječile opasne komplikacije. Stoga djecu svakako treba uputiti na daljnje pretrage u slučaju pojave nerazjašnjenih simptoma koji bi mogli ukazivati na ovu rijetku bolest.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button