Obiteljsko zdravlje - 30. studenoga 2020.
AUTOR ČLANKA - Ivana Vodogažec

Ljekovitost glazbe: smiruje i uravnotežuje tijelo i duh

Dok pandemijske vijesti već svima izlaze na uši, ne zaboravimo da postoji i melem za uši – glazba. Upravo nam glazba može olakšati da se oslobodimo tjeskobe kojom nas pritišće korona-kriza

Ljekovitost glazba smiruje tjeskoba

Mnogo je znanstvenih dokaza o ljekovitosti glazbe. Utvrđeno je, primjerice, da slušanje glazbe pridonosi uravnoteženju krvnog tlaka, otkucaja srca i ritma disanja, te da potiče opuštanje mišića, ublažava bol, poboljšava kvalitetu spavanja… Glazba, naime, toliko duboko utječe na povezanost biokemijskih procesa u organizmu s našim mislima i osjećajima, da može pospješiti lučenje „hormona sreće“ poput serotonina, dopamina i oksitocina, a smanjiti lučenje „stresnih hormona“ poput kortizola. Slikovito rečeno, glazba pomaže da se resetiramo i napunimo baterije. 

Kultura iz naslonjača: Što sve možete pratiti online dok ste u izolaciji

Klasici i piano medicina

Prema znanstvenim spoznajama, najviše opušta glazba polaganijeg tempa (otprilike 60 udaraca u minuti) s harmoničnom i jednostavnom melodijom bez teksta. U tom smislu ponajprije se preporučuju klasici, pa se na „play listama“ za opuštanje često nalaze odabrana djela Mozarta, Beethovena, Chopina, Vivaldija, Straussa…

Općenito se smatra poželjnijom instrumentalna glazba bez riječi jer one lako mogu uzburkati emocije i pobuditi razne asocijacije što ometa proces opuštanja. Pritom je sve popularnija i suvremena instrumentalna glazba usklađena na frekvenciju od 432 Hz što se smatra „zdravom frekvencijom“ idealnom za postizanje duševnog (a time i tjelesnog) sklada. Predvodnik je takvog izričaja hrvatsko-austrijski pijanist Josip Meixner koji svoje stvaralaštvo naziva piano medicinom. Autor je knjige „Glazba kao lijek“ koja sadrži CD s njegovim kompozicijama nastalim u skladu sa znanstvenim spoznajama o zdravstvenim dobrobitima glazbe.

Umirujući zvukovi iz prirode

Pri izboru glazbe za opuštanje treba, dakako, uzeti u obzir i to da smo različiti, pa preporuke što (ne) bismo trebali slušati ne treba shvaćati kao pravila, nego kao korisne smjernice. Svatko u sebi najbolje osjeća kakva mu glazba poboljšava raspoloženje i donosi osjećaj da je na „pravoj valnoj duljini“.

Poželjno je glazbu slušati u mirnom okruženju i pritom duboko disati, meditirati… Za to je izvrsna i takozvana soundscape kombinacija instrumentalne glazbe sa zvukovima iz prirode poput, primjerice, ptičjeg pjeva, šuma kiše, zapljuskivanja valova…

Ništa mi neće ovaj dan pokvarit…!

No, često je dovoljno već i to da „odvrnemo“ svoj omiljeni glazbeni hit i zapjevamo, zaplešemo, prepustimo se. Ponekad su nam potrebni baš neki poticajni i duhoviti stihovi, poput TBF-ova „Ništa mi neće ovaj dan pokvarit, vapšuvarivari, nikakvi crnjaci ni ružne stvari“…

Svjetski dan glazbe: Evo kako primjena glazbene terapije pomaže u medicini

Evo kako primjena glazbene terapije pomaže u medicini

Blagotvoran utjecaj glazbe na psihofizičko stanje pacijenata istražen je u brojnim znanstvenim studijama koje su dokazale njezin pozitivan učinak

SAZNAJTE VIŠE

Dok uživate u svojoj omiljenoj glazbi, ne zaboravite da ona nije omiljena cijelome svijetu, pa je ne moraju slušati vaši susjedi, suputnici u automobilu ili javnom prijevozu, kolege na poslu i ostali. Ne namećite svoje glazbene izbore drugima – i time ćete pridonijeti harmoniji.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button