Kako nagle promjene vremena utječu na zdravlje?

Svi smo u djetinjstvu učili da je godina podijeljena na četiri, po trajanju jednako duga godišnja doba. No klimatske promjene polako ali sigurno nameću novu lekciju o dugom i vrućem ljetu, a kraćim ostalim godišnjim dobima. Mnogima se čini da proljeće i jesen gotovo prestaju postojati, pa da naglo ulijećemo iz vrućeg u hladno doba godine.

Svakako je činjenica da svjedočimo sve naglijim promjenama u vremenu, skokovima s vrućeg na hladno i obrnuto u nekoliko dana ili čak sati. I ovih se dana najavljuje naglo zahladnjenje, u nekim dijelovima Hrvatske i do 20 stupnjeva, pa čak i mogućnost prvog snijega u najvišim područjima Dinare i Velebita.

Takvi vremenski ekstremi ne podnose se jednostavno, neovisno o tome jeste li meteoropat ili niste. Naime, nagla promjena temperature zraka s vrućeg na hladno vrijeme (kao i obrnuto, s hladnog na vruće), može značajno utjecati na naše tijelo i zdravlje jer tijelo mora brzo prilagoditi fiziološke procese što ne prolazi bez posljedica.

Brojne posljedice naglih promjena vremena

Tako nagli prelazak s toplog na hladno može iritirati dišne puteve te uzrokovati probleme poput kašlja, bronhitisa ili čak biti okidač za astmatične napade kod oboljelih osoba. Hladni zrak može suziti dišne puteve i otežati disanje.

Kada se tijelo iznenada izloži hladnijem vremenu, može doći i do privremenog slabljenja imunosnog sustava, što povećava sklonost infekcijama poput prehlade i gripe. Često je za ovo odgovorna nagla promjena u cirkulaciji, što može oslabiti tjelesnu obranu. Tijekom hladnih dana više boravimo u zatvorenim prostorima s puno ljudi, a time se dodatno povećava rizik infekcija.

Nagle promjene temperature predstavljaju stres i za kardiovaskularni sustav. Hladan zrak sužava krvne žile, što može povećati krvni tlak te izazvati opterećenje srca. To može biti posebno opasno za osobe s hipertenzijom ili srčanim bolestima.

Promjene temperature mogu utjecati na pogoršanje bolova kod osoba s artritisom ili reumatskim bolestima. Hladnije vrijeme može, naime, pojačati ukočenost i bolove u zglobovima i mišićima.

Često se spominju i glavobolje i migrene koje su izazvane promjenama tlaka zraka koje često prate nagle promjene temperature. Posebno su problematične za ljude koji su skloni migrenama jer promjene u vanjskom tlaku mogu utjecati na protok krvi u mozgu.

Tu su i umor te smanjenje koncentracije uslijed poremećaja ritma spavanja koji nije rijetkost kod naglih promjena vremena kojima se ne stignemo prilagoditi.

Čak i koža trpi, može postati suha i nadražena zbog promjena u vlazi i temperaturi. U hladnijim uvjetima koža gubi više vlage, što može dovesti do isušivanja i oštećenja, osobito ako osoba ne koristi odgovarajuću zaštitu.

Savjeti za kraj

Postupna prilagodba temperaturama, slojevito oblačenje, hidratacija, pravilna prehrana i dovoljno sna, mogu pomoći tijelu da se lakše nosi s promjenama vremena. Također, važno je izbjegavati nagle prelaze iz toplih prostora na hladnoću.

• U slučaju većih padova temperature, može se očekivati da će se početi s grijanjem prostora. Budući da grijanje isušuje zrak, razmislite o korištenju ovlaživača, odnosno uređajima koji vlaže i pročišćavaju zrak. U malim prostorijama korisni su i difuzori koji raspršuju mirise eteričnih ulja, a izbor mogu biti ulja koja su poznata kao saveznici u borbi protiv virusnih bolesti poput eukaliptusa, čajevca, ružmarina i drugih.
• Mislite o higijeni nosa korištenjem sprejeva te izotoničnih otopina za ispiranje, čime se osigurava vlažnost nosne sluznice, a time i jača njezina zaštitna uloga kao prve linije obrane od virusa, ali i prašine te drugih alergena.
• Tijekom hladnih dana nemojte se ustručavati pokriti usta i nos šalom ako je potrebno. Čak i ako pomislite da kalendarski još nije vrijeme za nošenje šala, neka o tome odlučuju vremenski uvjeti. Udisanje hladnog zraka može iritirati dišne puteve, pa posebno mislite o tome ako ste osjetljivi.
• Utoplite tijelo, posebice ako bolujete od artritisa i drugih reumatskih bolesti. Slojevito oblačenje pomoći će vam u prijelazima s toplog na hladno i obrnuto.
• Mislite o unosu tekućine – iako nas vrući dani napuštaju, voda je neophodna za normalno funkcioniranje našeg organizma te održanje dobrog zdravlja. Također, u ovim uvjetima vrijedi naglasiti i njezinu ulogu u održanju vlažnosti kože koja se isušuje.
• Obogatite prehranu namirnicama koje doprinose jačanju imuniteta – jedite čim više voća i povrća, hrane bogate vitaminima, mineralima i vlaknima, obogatite jelovnik mesnim i pilećim juhama, pijte čajeve, voćne napitke i sokove (naglasak je na prirodnim sokovima, bez dodatka šećera). U čaj dodajte med poznat po svojim blagodatima za zdravlje.
• Uložite čim više u higijenu sna jer kod promjena vremena san teško dolazi na oči. Nastojte odlaziti na spavanje i ustajati u isto vrijeme, spavati potreban broj sati, neka vam je spavaća soba ugodna za počinak (nemojte je pregrijati čak i ako ste zimogrozni), izbacite elektroničke uređaje i ne nosite mobitel u krevet.

• U ovo je doba godine i očekivan „jesenski“ umor, tijelo se bori s prilagodbama čak i kada nema ekstremnih temperatura. Vitamini poput vitamina C i B te minerali poput željeza i magnezija mogu biti vrijedna pomoć u prevladavanju pospanosti, a tako i poboljšanju koncentracije. U izboru najboljeg dodatka prehrani vam može pomoći vaš ljekarnik.
• I ne zaboravite vježbati – aktivna tjelovježba važna je u očuvanju dobrog zdravlja tijekom cijele godine.

I za kraj, važna napomena – bolujete li od astme, bolesti srca i krvnih žila ili drugih kroničnih bolesti, imate li oslabljen imunitet ili uzimate imunosupresive, svakako tražite savjet vašeg liječnika i pridržavajte se preporuka koje će vam pomoći da u ovim turbulentnim vremenskim prilikama izbjegnete pogoršanja bolesti, izbjegnete komplikacije te očuvate svoje zdravlje.

Korišteni izvori: Piedmont Health, Cleveland Clinic, Global News