Nije sve meteoropatija: kako vrijeme utječe na mentalno zdravlje

Možda je prehrabro reći da je atmosferski utjecaj na zdravlje oduvijek bilo u fokusu ljudske znatiželje, no već je antički liječnik, otac medicine Hipokrat iznio svoja razmatranja o utjecaju klime i lokalnih vjetrova na čovjekovo zdravlje.

Da vremenske prilike utječu na sposobnost odlučivanja, primijetili su i naši stari Dubrovčani, pa u posebnom propisu Dubrovačke Republike stoji da se za vrijeme južine ne smije vijećati, niti donositi zakone. Čak su i kazne za zločine počinjene za vrijeme južine bile blaže. A francuski filozof i književnik Voltaire imao je dojam da engleski kralj Karlo I. ne funkcionira dok puše istočnjački vjetar.

Tada su to bila samo zapažanja, no s vremenom takve teme postaju fokusom brojnih znanstvenih istraživanja, a od 80-ih godina prošlog stoljeća biometeorološka istraživanja postaju sustavni dio Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Po kredit u banku kad je sunčano?

Svjetska istraživanja projekata grupnog financiranja (crowdfunding) tako pokazuju da su investitori spremni uložiti više novaca za sunčanog vremena. Sunčano vrijeme povezalo se s dobrim raspoloženjem i većom sklonosti upuštanju u rizik, za razliku od oblačnog vremena kada su ljudi oprezniji u poslovanju. Bankari su za vrijeme lijepog vremena odobravali više rizičnih kredita, a kupci su za sunčanog vremena ili u dobro osvijetljenoj trgovini potrošili više novaca. Za razliku od političkih izbora gdje su ljudi tijekom lošijeg vremena bili skloniji glasati za kandidata koji nudi primarno stabilnost.

Ljudska vrsta oduvijek se razvijala u doticaju s prirodom, a priroda je putem vremenskih prilika i godišnjih doba utjecala na biološke ritmove i kemijske procese u ljudskom organizmu.

Godišnja doba i naše raspoloženje

Sezonska depresija (sezonski afektivni poremećaj) vrsta je depresije s obrascem sezonskog pojavljivanja, najmanje dvije sezone za redom.

U većini slučajeva simptomi se pojavljuju s dolaskom hladnijeg vremena (zimska depresija), a oblikom podsjećaju na „klasičnu depresiju“ s neraspoloženosti, umorom, pretjeranim spavanjem i socijalnom izolacijom –  nalik hibernaciji. Ljetna depresija češće je povezana s nesanicom, tjeskobom i iritabilnosti. 

Uzrok djelomično pronalazimo u neravnoteži stvaranja hormona melatonina i neurotransmitera serotonina, zaduženih za san i raspoloženje. Osobe koje od ranije boluju od bipolarnog afektivnog poremećaja pod povećanim su rizikom za razvoj sezonske depresije. 

Lučenje melatonina pod utjecajem je sunčeve svjetlosti, a isto vrijedi i za FSH (folikulostimulirajući hormon), što bi značilo da ga tijekom zime ima manje. Time su menstrualni ciklusi duži, a predmenstrualni simptomi teži. Estrogen također zimi ima sniženu aktivnost, što dovodi do smanjene razine serotonina i neraspoloženosti.

S druge strane, pokazalo se da postoje tipovi ljudi koji su uvijek bolje (ili lošije) volje u određeno godišnje doba. Opisane su tri takve reaktivne skupine:

• ljubitelji ljeta – bolje raspoloženje na suncu, pri višim temperaturama uz manje padalina,
• mrzitelji ljeta – lošije raspoloženi u prethodno navedenim uvjetima te
• mrzitelji kiše – loše raspoloženi za vrijeme višesatnih padalina.

Kako nas vremenske prilike „žuljaju“…

Osim sezonskih promjena, istraživanja su pokazala da i druge vremenske varijable kao što su niža dnevna temperatura, vjetar, nizak atmosferski tlak i relativna vlažnost zraka veća od 94% mogu potaknuti razvoj depresivnih simptoma.

Upravo se pad atmosferskog tlaka najčešće spominje kao glavni krivac za utjecaj južine, no biološki efekti promjena atmosferskog tlaka još uvijek se istražuju. Oscilacije atmosferskog tlaka normalna su pojava, a utjecaj na ljudsko zdravlje ovisi o intenzitetu i frekvenciji tih oscilacija. Naime, istraživanja na ljudima ukazuju da najveći utjecaj na mentalnu aktivnost imaju kaotične oscilacije u frekvenciji ispod 0.1 Hz s amplitudama od nekoliko desetaka do nekoliko stotina paskala – slične brzim perturbacijama atmosferskog zraka koje nalazimo u prirodi.

Nadalje, topli južni vjetrovi pozitivno su ionski nabijeni pa su postojale hipoteze o povezanosti pozitivnih iona u zraku s anksioznošću i iritabilnošću, no za sada nema dovoljno dokaza za takve teorije. Sličan rezultat dobiven je kod istraživanja utjecaja mjesečevih mijena na mentalno zdravlje.

Meteoropatija

Osobe koje osjećaju tegobe uzrokovane vremenskim pojavama nazivaju se meteoropati. Čak 30% stanovništva u umjerenom klimatskom pojasu osjetljivo je na promjene vremena.

To mogu biti zdravi ljudi koji tegobe trpe samo tijekom vremenskih promjena (primarna meteoropatija) ili kronični bolesnici kojima promjene pogoršavaju stanje (sekundarna meteoropatija). Među njima su, primjerice, oni koji pate od depresije, anksioznosti, migrene i artritisa.

Zaključak

Simptomi sezonskog poremećaja uglavnom se prirodno javljaju u prijelazu iz godišnjih doba, no na njih možemo djelovati i terapijskim metodama kao što su terapija svjetlom, antidepresivi i psihoterapija.

Ako ste osoba koja osjeća tegobe pri promjeni vremena, pratite biometeorološku prognozu; ako ste bolesni, redovno uzimajte propisane lijekove i budite u kontaktu s liječnikom.

A slušajući naše starije, možda ne bi bilo naodmet za vrijeme južine i odgoditi važne odluke…