HMPV: što treba znati o virusu koji je izazvao nepotrebnu paniku
Epidemija HMPV-a u Kini izazvala je zabrinutost, iako stručnjaci naglašavaju da je riječ o uobičajenom sezonskom virusu sličnom prehladi, čiji simptomi često prolaze neprimijećeno. Što je HMPV i koje su rizične skupine kod kojih je oprez svakako potreban?
Članci o epidemiji humanog metapneumovirusa (HMPV) u Kini ilustrirani fotografijama prenapučenih čekaonica, djelovali su doista dramatično te izazvali paniku diljem svijeta čiji su stanovnici, nakon pandemije koronavirusa, vrlo osjetljivi (slobodno možemo reći i preosjetljivi) na teme o virusima, posebno o onima koji su navodno „iz Kine“. Unatoč brzim reakcijama stručnjaka koji su objasnili da je riječ o dobro poznatom virusu koji se sezonski (u razdoblju od kasne zime do ranog proljeća) pojavljuje u raznim zemljama sjeverne hemisfere i čiji je pandemijski potencijal nizak, nije bilo jednostavno smiriti situaciju.
Najčešće ni ne znamo da ga imamo
Stoga ovaj virus svakako zaslužuje da ga se predstavi, odnosno da otkrijemo čitateljima uzročnika respiratorne infekcije slične prehladi, a kojem ste i vi, vrlo lako moguće, bili domaćinom barem jednom u životu.
Naime, velika većina infekcija HMPV-om prođe nezapaženo jer će virus najčešće izazvati blage simptome, karakteristične za sve respiratorne infekcije, a nećete znati što ih je točno uzrokovalo jer se niste testirali. Tako možda malo teža „prehlada“ koju ste imali neće imati ime, odnosno neće se znati koji je virus glavni krivac. Pa i kineski stručnjaci su izjavili da se nedavni porast slučajeva HMPV-a može pripisati poboljšanim metodama detekcije, a ne nužno stvarnom povećanju broja infekcija. No budući da virus može imati teške komplikacije u određenim skupinama (slično gripi ili RSV-u), mora ga se držati na oku.
Prisutan desetljećima i vrlo raširen
Dakle, humani metapneumovirus vrsta je uobičajenog respiratornog virusa. Pripada obitelji virusa zvanoj Pneumoviridae, istoj grupi kojoj pripada i respiratorni sincicijski virus (RSV). HMPV nije nov i vrlo je raširen. Možemo oboljeti u bilo kojoj dobi, a moguće je i više puta se inficirati jer ne ostavlja trajni imunitet.
Iako su ga nizozemski znanstvenici otkrili tek 2001. godine, istraživanja su pokazala da kruži već desetljećima, a da se većina djece (barem u SAD-u gdje je virus dobro istražen) zarazi prije pete godine života; točnije, HMPV čini jednu od 10 svih respiratornih infekcija u djece.
Genetske evolucijske studije sugeriraju da je nastao od ptičjeg virusa prije 200 do 400 godina, objasnio je John Williams, pedijatar i profesor infektivnih bolesti na Sveučilištu Wisconsin-Madison za Scientific American. HMPV uzrokuje redovne sezonske epidemije, slično kao i virusi gripe te RSV. Tipična sezona HMPV-a obuhvaća razdoblje od kasne zime do ranog proljeća, pa tako epidemija u Kini i nije neočekivana, objasnio je Williams.
Simptomi HMPV-a
Većina simptoma HMPV-a je blaga i uključuje:
- kašljanje,
- začepljen nos,
- curenje nosa,
- povišenu temperaturu,
- upalu grla,
- mučninu,
- povraćanje,
- proljev.
Simptomi obično traju dva do pet dana, ali u nekim se slučajevima mogu pogoršati te uzrokovati ozbiljnije zdravstvene probleme. Kod odraslih s drugim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunitetom može se razviti teža infekcija srednjeg uha. Ako simptomi traju dulje od dva tjedna ili postanu ozbiljni, svakako se treba javiti liječniku.
Rizične skupine
Iako bilo tko može dobiti HMPV, rizik je veći kod:
- novorođenčadi,
- djece mlađe od 5 godina,
- osoba starijih od 65 godina,
- osoba s astmom koje koriste steroide,
- osoba s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB),
- osoba s oslabljenim imunitetom zbog stanja poput raka ili HIV-a ili nakon transplantacije organa.
Dakle, manji broj ljudi može razviti ozbiljnije simptome, odnosno težu kliničku sliku koja može uključivati otežano disanje, piskanje pri disanju te pogoršanje astme, kratkoću daha, umor, bronhitis, kao i teški bronhiolitis te upalu pluća.
Bebe mlađe od godinu dana mogu imati poteškoća s hranjenjem. Studije pokazuju da HMPV čini oko 5-10% hospitalizacija kod djece, a do 16% njih može razviti ozbiljne komplikacije poput upale pluća.
Kako se HMPV širi?
Virus se širi kapljičnim putem, uglavnom bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Tako se možete zaraziti udisanjem kapljica, bliskim kontaktom koji uključuje dodir, poput rukovanja, dodirivanjem površina na kojima je virus prisutan i slično. Kao što smo naučili 2020., respiratorni virus ćemo ili udahnuti ili ćemo ga prenijeti tako da neopranim rukama dodirujemo usta, nos ili oči.
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Blagi slučajevi HMPV-a najčešće neće biti dijagnosticirani, a detaljan fizički pregled uz laboratorijske pretrage uglavnom će se obaviti samo u slučajevima teže kliničke slike ili komplikacija.
Specifično liječenje ne postoji, barem ako govorimo o blagom obliku bez komplikacija. Većina simptoma proći će sami po sebi, a eventualno ih možemo ublažiti već dobro poznatim mjerama samoliječenja:
- za bolove i povišenu tjelesnu temperaturu se mogu koristiti analgetici i antipiretici (paracetamol, ibuprofen),
- pri začepljenosti nosa pomoći dekongestivi, a koristit će i otopine s morskom soli, ispiranje nosa, kao i inhalacije.
Gripa nije bezazlena: ključno je zaštititi malu djecu i trudnice
SAZNAJTE VIŠEMjere prevencije
Iako ne postoji cjepivo za HMPV, rizik se može smanjiti:
- izbjegavanjem bolesnih osoba,
- redovitim pranjem ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi,
- prekrivanjem usta pri kašljanju ili kihanju,
- redovitim prozračivanjem prostora,
- korištenjem dezinfekcijskih sredstava.
Zaključno
Humani metapneumovirus (HMPV) nije nov, dobro je istražen, vrlo raširen te uzrokuje respiratorne simptome slične prehladi. Iako je infekcija obično blaga, veći rizik od ozbiljne bolesti imaju bebe mlađe od 12 mjeseci, osobe starije od 65 godina te one s oslabljenim imunitetom. U njihovom slučaju posebno treba voditi računa o preventivnim mjerama, a svakako se treba javiti liječniku pri eventualnoj pojavi ozbiljnih simptoma bolesti.
Ne treba zaboraviti da su ove rizične skupine ugrožene i kada je riječ o virusnim infekcijama poput gripe ili RSV-a koje vrhunac sezone također dosežu u ovo doba godine na sjevernoj hemisferi, a među nama se je udomaćio i koronavirus. Iako razloga za paniku nema, moramo pripaziti na one koji su najviše izloženi riziku težem obliku bolesti.
Korišteni izvori: WebMD, Scientific American, CDC