Obiteljsko zdravlje - 9. listopada 2022.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine

Dr. House u stvarnosti: prvi pregled i razgovor s liječnikom mogu otkriti niz bolesti

Koliko god vam djelovalo čudno, jako puno bolesti se može dijagnosticirati već pri prvom promatranju pacijenta u čekaonici te u razgovoru s liječnikom. Komplicirane pretrage ponekad nisu ni potrebne

uzimanje anamneze

Svi koji ste gledali popularnu seriju Dr. House vjerojatno ste bili impresionirani dijagnostičkim postupcima koje su on i njegov tim radili. I onda, na kraju, dolazi dr. House, razgovara s pacijentom i dolazimo do dijagnoze.

Razgovor s pacijentom i pregled su najvažniji alati u cilju postizanja što preciznije i brže dijagnoze. Pored toga, potrebno je veliko znanje iz medicine uz povećanu sposobnost povezivanja činjenica koje su predočene.

Što je zdravstveni sustav: Mali vodič kroz složen sustav zdravstvene zaštite

Pripadam generaciji liječnika koji su na početku svog radnog vijeka imali vrlo ograničene dijagnostičke mogućnosti u odnosu na današnje kolege te smo gotovo u potpunosti bili upućeni na fizikalni pregled pacijenta i razgovor s njim. Tako sam za vrijeme stažiranja u bolnici provodila oko sat vremena uz krevet pacijenta uzimajući anamnezu i status (razgovor s pacijentom i pregled pacijenta). Naravno da je, na primjer, u ambulantama obiteljske medicine nemoguće provoditi toliko vremena s pacijentom, ali mi već od prije poznajemo svoje pacijente, tako da u stvari razgovaramo samo o novonastalim stanjima i pratimo postojeće bolesti.

Doba iPacijenata

„British Medical Journal“ je još davne 2009. godine objavio članak autora Abrahama Verghese i Ralpha Horwitza s jednog od najboljih medicinskih fakulteta na svijetu, Stanford, a koji počinje ulomkom:

„Kada bi vanzemaljski antropolog posjetio modernu nastavnu bolnicu, mogao bi zaključiti da se, sudeći po tome gdje liječnici provode najviše vremena, posao liječnika interne medicine odvija oko računalnih terminala. Vanzemaljac bi mogao pretpostaviti da je virtualna struktura pacijenta ili “iPacijenta”, važnija od ljudskog bića od krvi i mesa koje zauzima krevet“. Dr. Verghese je promovirao pojam „iPacijent“ aludirajući na to da se najprije određuju pretrage, rezultati proučavaju na kompjutoru i tek se onda odlazi do pacijenta u cilju detaljnijeg razgovora. 

Bolesti koje se vide „na prvu“

Koliko god vam se činilo čudno, jako puno bolesti može se vidjeti već pri prvom promatranju pacijenta „s vrata“. Stoga je važno da pacijenta proziva liječnik jer se od početka vidi kako se pacijent ustaje sa stolca te kako hoda. Time se može odmah vidjeti koliko je jaka bol kod lumbaga ili postoji li neki drugi poremećaj mišićno koštanog sustava. Isto tako, može se vidjeti ima li pacijent poremećaj hoda zbog vrtoglavice.

Pri razgovoru se može, uz ostale podatke, odmah posumnjati na gnojnu anginu ili teži poremećaj disanja. Naime, pacijenti koji imaju izrazito pogoršanje astme ili kronične opstruktivne bolesti pluća vrlo teško mogu izgovoriti rečenicu do kraja.

Pacijent koji ima teško popuštanje srca hoda vrlo sporo, koža može biti hladno oznojena, a kad ga polegnemo za pregled, dolazi do pogoršanja disanja.

Moždani udar je bolest koja se odmah prepoznaje, ne samo od strane medicinskog osoblja, nego bi trebala i od strane laika: nemogućnost pokretanja ruke i noge na jednoj strani tijela te spušten usni kut. S druge strane, ako pacijent ima spušten samo usni kut i ne može zatvoriti oko, odmah posumnjamo na Bellovu paralizu (paralizu facijalnog živca). 

Promjene na koži mogu ukazati na niz bolesti ili stanja koje treba dalje proučavati:

  • Izrazito bljedilo s umaranjem može upućivati na anemiju.
  • Žuta koža ukazuje na poremećaj bilirubina, za to postoji niz uzroka. Dobrim razgovorom s pacijentom vezano uz boju stolice i mokraće, (ne)postojanje bolova u trbuhu te pregledom, može se doći do osnova radne dijagnoze i bolje usmjeriti dijagnostičke pretrage te time što prije doći do dijagnoze.
  • Hladna i oznojena koža ukazuje na stanje šoka te iziskuje brzu reakciju za stabilizaciju pacijenta i bolničko liječenje.
  • Dugotrajno „mrljasto“ crvenilo dlanova može ukazivati na bolest jetre.
  • Pacijenti kojima koža postane tamnija, mogu bolovati od kronične bubrežne insuficijencije, završnog stadija bolesti jetre ili teškog dugotrajnog zatajenja srca. Ovim pacijentima je već postavljena dijagnoza, ali ako takvog pacijenta liječnik vidi po prvi put, može postaviti odgovarajuća pitanja i pomoći ranije, osobito u hitnim stanjima.
  • Crvene „kvrge“ (erythema nodosum) na potkoljenicama ukazuju na mogućnost postojanja tuberkuloze, sarkoidoze, streptokokne infekcije ili neke druge infekcije ili imunološkog poremećaja.

Ovo su samo neki od primjera kako se „s vrata“ može postaviti radna dijagnoza i odmah krenuti u pravom smjeru. Naravno da nakon toga treba slijediti detaljan razgovor ili pregled, ali neka vas ne začudi kad vam liječnik postavi dijagnozu ili ispravnu radnu dijagnozu samo temeljem razgovora i pregleda bez ijedne dijagnostičke pretrage.

Primjer iz prakse

Kao jedan od dokaza da razgovor i pregled mogu dovesti do konačne ili radne dijagnoze, jest primjer iz moje prakse. Došla mi je jednom prilikom zabrinuta mlada kolegica i zamolila me za pomoć jer je napipala tvorbu u trbuhu gospođe od 60 godina. Dolazim kod nje u ambulantu, vidim pretilu ženu, pipam tvorbu u trbuhu koja nije bolna te pitam gospođu kad je zadnji put bila kod ginekologa. Odgovorila je da je to bilo prije desetak godina. Odmah sam „umirila“ kolegicu da se vjerojatno radi o miomu te da odmah uputi pacijenticu ginekologu. Radna dijagnoza je bila ispravna i pacijentici je odstranjen miom.

liječnica, doktorica, ordinacija

Vjerujte im: Liječnici obiteljske medicine mogu procijeniti rizik od infarkta

Već je godinama poznato da zajednice koje imaju dobre programe edukacije laika za oživljavanje imaju i veću stopu preživljavanja...

SAZNAJTE VIŠE

Kako sam došla do tog zaključka: pacijentica je sama došla, nije imala izrazito jake bolove u trbuhu, nije smršavila (jer da se radilo o nekom zloćudnom tumoru koji se može opipati prilikom pregleda, ona bi bila u daleko lošijem stanju s velikim gubitkom tjelesne mase). Podatak da desetak godina nije bila kod ginekologa je ukazivao na to da je taj miom imao dovoljno vremena da naraste i počne stvarati tegobe.

Stoga budite strpljivi i iskreni kad vas liječnik pita o nizu detalja vezano za vaše tegobe jer uz dobar pregled mogu se ubrzati dijagnostički postupci i ubrzati liječenje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button