Tenzijska glavobolja: Uzroci, simptomi i liječenje  

Što je tenzijska glavobolja?

Tenzijska glavobolja je vrsta primarne glavobolje, što znači da nije posljedica neke druge bolesti, već je sama po sebi glavni problem. Naziv potječe od osjećaja napetosti (tenzije) koji se javlja u mišićima glave i vrata.

Koji tipovi tenzijske glavobolje postoje?

Prema dužini trajanja dijeli se na epizodičku glavobolju (trajanja nekoliko sati do jednog tjedna) i kroničnu glavobolju (bol traje najmanje petnaest dana mjesečno u razdoblju od najmanje tri mjeseca). Prvi oblik glavobolje najčešće prolazi „ispod radara“, odnosno, oboljela osoba se ne javlja liječniku već se liječi sama uzimajući analgetike (lijekovi koje suzbijaju bol) dostupne u slobodnoj prodaji.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Koji je uzrok nastanka tenzijske glavobolje?

Spoznaja o razlogu nastanka ove česte glavobolje mijenjala se s vremenom. Dugo je prevladavalo mišljenje i stav da je za nastanak tenzijske glavobolje odgovorna dugotrajna kontrakcija (vratnih) mišića kao odgovor na stres. Razvojem medicine i istraživanja došlo se do spoznaje da to nije jedini razlog razvoja ove glavobolje. Pored ovog mehanizma nastanka, danas se smatra kako tenzijska glavobolja dijeli slične mehanizme nastanka kao i migrena. Preciznije, ona se javlja zbog složenih promjena unutar različitih dijelova mozga. Pri tome stres, nesanica, anksioznost, nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerno uzimanje kofeina mogu biti okidači napadaja.

Koji su tipični simptomi tenzijske glavobolje?

• osjećaj pritiska ili stezanja („kao obruč oko glave“)
• bol je obično „difuzna“, javlja se obostrano, „boli cijela glava“
• intenzitet glavobolje je blag ili umjeren
• ne pogoršava se kretanjem ili većom fizičkom aktivnošću
• može biti prisutna osjetljivost mišića vrata i vlasišta, razdražljivost, umor, teškoće koncentracije
• kod dugotrajne (kronične) tenzijske glavobolje može se javljati mučnina blažeg intenziteta (bez povraćanja), a oboljelu osobu može smetati jači svjetlosni i zvučni podražaji

Kako se postavlja dijagnoza tenzijske glavobolje?

Niti jedna danas dostupna sofisticirana pretraga (CT, MR mozga, EEG i sl.) nije nužna i nije specifična za postavljanje dijagnoza tenzijske glavobolje. Osnova za pravilno postavljenu dijagnozu su detaljno i precizno uzeti potrebni podatci od bolesnika (anamneza) i neurološki pregled. Tek se mali udio bolesnika mora uputiti na dodatnu dijagnostičku obradu radi isključenja sekundarnih glavobolja (glavobolje zbog tumora mozga, povišenog krvnog tlaka, upale moždanih ovojnica i sl.).

Kako se liječi?

Pravovremeno i ispravno liječenje tenzijske glavobolje može značajno smanjiti bol i spriječiti učestale epizode glavobolje. Postoji više pristupa:

1. Lijekovi

U akutnom napadaju tenzijske glavobolje primjenjuju se lijekovi za suzbijanje boli (analgetici) poput paracetamola, nesteroidnih analgetika (ibuprofen, deksketotoprofen, naproksen itd.), acetilsalicilne kiseline. Izuzetno je važno naglasiti bolesniku da lijek treba uzeti odmah, čim se jave prvi blagi simptomi glavobolje. Lijek treba uzeti u dovoljno visokoj dozi jer je za neuspjeh terapije vrlo često odgovorno predugo čekanje i / ili neadekvatna doza lijeka.

Ako oboljela osoba uzima svakodnevno veliku dozu analgetika dulje od tri mjeseca tada često dolazi od razvoja drugog, vrlo specifičnog oblika glavobolje; glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Kombinirani analgetici koji sadrže kofein i kodein najčešće dovode do te vrste. Iz tog razloga je kod kronične tenzijske glavobolje indicirana tzv. profilaktična terapija, što znači svakodnevno uzimanje određenog lijeka s ciljem smanjenja učestalosti i intenziteta glavobolje. Lijekovi izbora u profilaksi tenzijske glavobolje su tzv. dualni antidepresivi koji djeluju na noradrenergički i serotoninergički sustav. Ti su lijekovi, osim što se koriste u liječenju depresije, vrlo su učinkoviti u smanjivanju fizičke boli jer isti neurotransmiteri (molekule u mozgu) sudjeluju u prijenosu bolnih podražaja i razvoju depresije.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi, velik udio osoba s tenzijskom glavoboljom ima otpor i nije sklon uzimanju te skupine lijekova. Zato im je jako važno detaljno objasniti razlog zašto su propisani, kako djeluju te koje povoljne učinke ostvaruju ako se kontinuirano uzimaju. Također, važno je informirati bolesnika da lijek treba bez prekida uzimati najmanje nekoliko tjedana kako bi se pokazala njegova učinkovitost.

2. Promjena stila života

• Uravnotežena prehrana i smanjeno unošenje kofeina i alkohola
• Odlazak u krevet na vrijeme i dovoljno sati sna
• Redovita fizička aktivnost

3. Psihološki potpora

Kod osoba kod kojih je stres glavni okidač za glavobolju, psihološke tehnike i terapija mogu biti korisni. To može uključivati kognitivno – bihevioralnu tehniku, tehnike relaksacije, biofeedack, mindfulness i meditaciju.

Lijekovi i terapije

Glavobolja kao jedna od najčešćih nuspojava lijeka

Iako je na listi relativno čestih i blagih nuspojava mnogih lijekova, glavobolja nerijetko navodi pacijente na prestanak uzimanja terapije.

Zaključak

Tenzijska glavobolja je česta i neugodna bolest koja značajno narušava kvalitetu života oboljele osobe. Pravovremeno postavljanje dijagnoze i ispravno liječenje ima za cilj ne samo trenutačni prekid glavobolje već i progresiju bolesti u kronični oblik. Prevencija obuhvaća prepoznavanje okidača javljanja glavobolje te njihovo izbjegavanje. Redovita i pravilna prehrana, dovoljno sati sna, redovita fizička aktivnost i izbjegavanja stresa značajno doprinose smanjenju javljanja glavobolje. Ako glavobolje postaju sve češće, ako se pojave još neke druge neurološke smetnje, analgetici ne pomažu ili je potrebna sve veća doza lijeka, potrebno je zatražiti liječničku pomoć.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI