Koronavirus - 25. travnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Dr. Andrija Štampar: otac Svjetske zdravstvene organizacije

Istaknuti hrvatski liječnik iz prve polovice 20. stoljeća ostavio je dubok trag na području prevencije i javnog zdravstva. Njegova učenja dolaze do izražaja i ovih tjedana u uspješnom obuzdavanju epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj

andrija-stampar-javno-zdravstvo-zdravlje-koronavirus-epidemija-szo

„Kada sam se upisala na medicinu bila sam izgubljena poput svih ostalih brucoša. Lutala sam hodnicima i tražila dvoranu u kojoj je trebalo biti moje prvo predavanje. Prišao mi je ljubazni gospodin s naočalama i brkovima te me je s osmijehom na licu pitao što tražim, a potom me je i otpratio do ulaznih vrata dvorane. Kolega i prijatelj koji me je vidio da s njime razgovaram, uzbuđeno me je pitao od kuda ga poznajem. „Koga? Domara? Pokazao mi je gdje moram ići.“ Na tu moju primjedbu moj se je prijatelj počeo smijati. „Ma kakvog domara? Pa znaš li ti tko je on?! To je dr. Andrija Štampar!“

Simpatičnu anegdotu o susretu s dr. Štamparom i o tome kako je tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu zamijenila s domarom, dr. Ana Mayer je često prepričavala svojoj djeci s velikim simpatijama. Pritom nije propuštala spomenuti da je dr. Štampar bio ne samo velikan svog vremena, već i omiljeni profesor studenata što su potvrdili mnogi koji su ga imali čast poznavati te od njega učiti. Priča doktorice Mayer samo je jedna u moru sličnih jer je takav čovjek bio prof. Štampar – susretljiv i uvijek pristupačan studentima, spreman pružiti im pomoć, podučiti ih te odgovoriti na brojna pitanja. „Liječnik mora biti učitelj“, isticao je uz misao da narod treba proučavati i podučavati.

Štamparov doprinos borbi protiv koronavirusa

Osim u srcima studenata, dr. Andrija Štampar ostavio je dubok trag u medicini kao jedan od najvećih autoriteta na području epidemiologije i preventivne medicine. I ugledni znanstvenici današnjice poštuju i slijede njegova učenja. Tako je na počecima epidemije novog koronavirusa u Hrvatskoj, prof. Ivan Đikić, govoreći o dobrom odnosu Hrvatske prema situaciji, istaknuo za Dnevnik.hr:

„Mislim da je Hrvatska dobar primjer onoga što imamo već dugi niz godina, a to je škola javnog zdravstva koju je još prije 80 godina utemeljio profesor Andrija Štampar. On je bio jedan od svjetskih autoriteta i danas vidimo u Hrvatskoj da su naši stručnjaci odlični u svom poslu. Ono što je on rekao prije 80 godina i danas vrijedi – morate se dobro pripremiti za infekcije, epidemiju i znati s kakvim se neprijateljem borite“, istaknuo je Đikić.

Djelovanje na prostoru bivše Jugoslavije

Dr. Andrija Štampar rođen je 1. rujna 1888. godine u Brodskom Drenovcu, a preminuo je u Zagrebu, 26. lipnja 1958.godine. Kao što doznajemo na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koji s ponosom nosi njegovo ime, Medicinu je diplomirao u Beču 1911. g. nakon čega je radio kao općinski liječnik u Novoj Gradiški, a potom kao zdravstveni savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb Narodnoga vijeća u Zagrebu. Tu je dužnost obnašao vrlo kratko, tek jednu godinu.

Godine 1919., piše na stranicama Medicinskog fakulteta, došao je u Beograd kod istaknutog higijeničara dr. Milana Jovanovića Batuta. Osvojio ga je svojim zrelim razmišljanjima te zanimanjem za higijenu i socijalnu medicinu koji su proizlazili iz dubokog uvjerenja o vrijednosti zdravlja za ljudsku zajednicu. Stoga je dobio posao u Ministarstvu narodnog zdravlja kao pomoćnik ministra, odnosno načelnika Odjela za rasnu, javnu i socijalnu higijenu.

Samo u prvih pet godina Štamparova djelovanja na toj funkciji u teškim uvjetima (u razdoblju do 1924.) osnovano je čak 250 socijalno-medicinskih ustanova: epidemioloških zavoda, domova narodnog zdravlja i zdravstvenih stanica, bakterioloških i antimalaričnih stanica, dispanzera za tuberkulozu, ambulanti za spolne bolesti, školskih poliklinika, ustanova za dojenčad i malu djecu. Osposobljeni su brojni liječnici-higijeničari, osnovane su škole za medicinske sestre u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Skoplju.
Bio je to početak Štamparove bogate karijere o kojoj su do danas napisani brojni znanstveni radovi i knjige.

Spomenimo i to da je 4. rujna 1926. godine dr. Andrija Štampar utemeljio i Školu narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć Rockefellerove fundacije.

Uloga u stvaranju Svjetske zdravstvene organizacije

No njegovo djelovanje na području zdravstvenih službi, odnosno javnog zdravstva nije bilo ograničeno samo na prostorima bivše Jugoslavije. Tako je djelovao kao stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u europskim zemljama te SAD-u.  Od 1933. do 1936. godine boravio je u Kini, gdje je reorganizirao javnu zdravstvenu službu. To razdoblje opisano je, među ostalim, i u njegovom objavljenom „Dnevniku s putovanja 1931. – 1938.

Godine 1946. bio je izabran za prvog potpredsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a te za predsjednika Privremene (Interimne) komisije, koja je do ratifikacije ustava Svjetske zdravstvene organizacije obavljala dužnost te organizacije.
Predsjedao je prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi 1948. godine, nakon čega je kao izaslanik SZO-a proučavao javno zdravstvo i medicinsko školstvo u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji.

Što je zdravstveni sustav: Mali vodič kroz složen sustav zdravstvene zaštite

Opća bolnica, ambulanta, dom zdravlja, privatna poliklinika... Znate li koje sve organizacije čine naš zdravstveni sustav?

SAZNAJTE VIŠE

Štampar: onaj koji je stvarao događaje…

Njegova načela i ideje žive i danas, podučavajući nas i inspirirajući. Po njemu je nazvan i nedavno predstavljeni prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa u Hrvatskoj na WhatsAppu, a koji slijedi prvi od 10 principa dr. Štampara na kojima se i danas temelje javno zdravstvo i socijalna medicina: „Važnije je obavještavanje naroda od zakona“.
„Ljudi se mogu dijeliti na dvije vrste: one koji stvaraju događaje i one koji se prema događajima udešavaju… Samo se po sebi razumije da je ovim zadnjima uvijek bolje, ali kad bi svi ljudi bili takvi, ne bi bilo ni napretka, ni promjena.“, rekao je dr. Štampar kojeg ćemo pamtiti upravo po napretku i promjenama.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama