Zašto je bebi začepljen nosić i kako joj pomoći?

Ponukan razgovorom s jednom djevojčicom koju muči dugotrajno curenje nosa, pokušat ćemo odgovoriti na njezino pitanje: „Čemu služi nos, samo mi smeta?“ 

Funkcija nosa i nosne sluznice 

Neobičan je značaj nosa u funkcioniranju dišnih organa. On je prvi dio dišnog sustava, glavni put zraka u i iz pluća. Nosna šupljina je prekrivena zaštitnom membranom koja se naziva nosna sluznica. Nos filtrira, zagrijava/hladi i vlaži zrak prije nego prođe prema donjim dišnim putevima, sinusima i ušima. 

O značaju funkcije nosa govori i podatak da kroz nos prolazi oko 10.000 kubičnih metara zraka. Procjenjuje se da je ukupna površina sluznice nosa oko 180 kvadratnih centimetara (usporedivo s površinom otvorene šake). 

Dodatno, gotovo jednaka površina sluznice se nalazi u brojnim šupljinama (sinusima) koje okružuju nosnu šupljinu. Osim navedenog, nos je organ njuha, a pridonosi i zvuku glasa te osjetu okusa. 

Sluznica nosa je neobično dobro prokrvljena, procjenjuje se da ima značajno više kapilara u usporedbi s mišićima i jetrom. Razumljivo, s obzirom na količinu zraka koju treba vlažiti i grijati/hladiti. 

Što se događa s lijekovima koje se unosi u nos? 

Riječ je o iznimno propusnim kapilarama što omogućava visoku učinkovitost u izvršavanju zadaće. No treba imati na umu da zbog navedenih obilježja, svi lijekovi koje se unosi u nos (u obliku kapi ili praha) iznimno brzo ulaze u krvotok i šire se po cijelom organizmu. 

Dio sluznice gdje iz lubanjske jame dolaze njušni živci (površina oko 10 cm²) omogućava izravni prodor navedenih lijekova u moždanu tekućinu i mozak, zaobilazeći tzv. krvno moždanu barijeru koja značajno priječi prolaz lijekova iz krvotoka u mozak. 

Dekongestivi nosne sluznice (kolokvijalno nazvane kapima za odštopavanje nosa) snažno djeluju na krvne žile čime se postiže poželjan učinak smanjenja otoka sluznice i smanjenja sekrecije (povećavaju prohodnost), no nije poznato imaju li kakvog utjecaja na krvne žile mozga. Kapi koje sadrže dodatak antibiotika i kortikosteroida stoga treba izbjegavati, naročito u ranom djetinjstvu. 

Čudesne trepetljike u nosu 

Sluznica dišnih puteva ima trepetljike koje su uronjene u sluz. U sluzi se nalaze sluznička protutijela koja trenutno inaktiviraju veliki broj bakterija, virusa i gljivica. Trepetljike u koordiniranim valovima „metu“ sluz prema stražnjem dijelu nosa i ona sklizne niz grlo gdje se proguta, radije nego da se udahne u pluća. Potom želučana kiselina razara sve štetne nečistoće. 

Trepetljike u nosu pulsiraju 400 do 800 puta svake minute. U nekim uvjetima one se sporije kreću i manje učinkovito čiste sluznicu. Uzrok može biti infekcija, niska ili visoka temperatura zraka, zagađenost zraka (npr. dim cigareta), neki lijekovi (npr. antihistaminici, odnosno lijekovi protiv alergije), pretjerana suhoća zraka ili prirođena bolest trepetljika zbog koje se značajnoj sporije kreću ili su u potpunosti paralizirane. 

Uzroci začepljenja nosa 

Kod začepljenja nosa uzrokovanog otokom sluznice povećava se gustoća sluzi. Uobičajeno dolazi do prijelaza na disanje na usta čime slabi normalna zaštitna funkcija nosa, remeti se ventilacija sinusa što pogoduje razvoju infekcije i njezinom širenju u sinuse, uši i donje dišne puteve. 

Najčešći uzroci začepljenja nosa u dojenačkoj dobi su:  

• infekcije (virusne i bakterijske) i  
• želučani refluks (povrat hrane iz želuca prema grlu i nosu).  

Naime, u prvim mjesecima života, naročito u djece koja imaju dojenačke kolike, tlak u trbuhu uslijed plinova i plakanja uzrokuje bljuckanje, a nerijetko i izviranje mlijeka iz nosnica. U oba slučaja može se zamijetiti otežano disanje na nos, mogu se čuti vlažni hroptaji kod disanja, kao i povremeno vlažno zakašljavanje.  

U dojenačkoj dobi je disanje na nos neobično važno. Neka novorođenčad jednostavno ne zna disati na usta te se javljaju znaci nedostatka zraka. Osim toga, dojenčad kojima je nos neprohodan imaju poteškoće kod hranjenja (sisanja). 

Dok sjedimo ili stojimo, tlak tjelesnih tekućina je najviši u donjem dijelu tijela (nogama). Ako legnemo u vodoravni položaj, tlak tjelesnih tekućina se povećava u gornjim dišnim putevima, sluznica naotiče i prohodnost nosa bude još manja.  

Boravak u pregrijanom prostoru i suhoća zraka zgušnjavaju sluz, otežavaju prirodne procese uklanjanja sluzi sa sluznice i sekret se pojačano nakuplja u nosu čime je dodatno smanjena njegova prohodnost.  

I još jedan detalj: u području gdje nos prelazi u ždrijelo se otvaraju kanali (Eustahijeve tube) koje imaju zadaću dovoditi svježi zrak iz nosa u srednje uho. Uslijed otoka sluznice i nakupljenog sekreta može se javiti bol i upala uha. 

Poboljšanje prohodnosti nosa 

• Prije svega, prostor u kojem dijete boravi treba biti prohladan i zrak dostatno vlažan (oko 50% vlažnosti).  
• Nadalje, ako je dijete dobrog općeg stanja i nema povišenu tjelesnu temperaturu, treba redovito izlaziti na svježi zrak, pogotovo zimi.  
• Od iznimne je važnosti čišćenje nosa. Najučinkovitiji put je vlaženje sluznice nosa, razvodnjavanje nakupljenog sekreta i njegovo izvlačenje putem aspiratora. Prednost treba dati hipertoničnim otopinama morske soli (2,3%) koje, u usporedbi s fiziološkom otopinom (0,9% NaCl), učinkovitije razvodnjavaju sluz, smanjuju otok sluznice nosa i imaju antibakterijski učinak. Čišćenje je potrebno provoditi prije podoja kako bi se osiguralo neometano disanje tijekom podoja. Budući da površina nosne sluznice odgovara površini dlana, par kapi ove otopine neće biti dovoljno, potrebno je obilato zalijevanje.  
• Nadalje, važno je povisiti uzglavlje kako bi glava bila na višem položaju od ostatka tijela. Nakon ispiranja nosa korisno je primijeniti i inhalaciju hipertoničnom otopinom. 

Kada se javiti liječniku? 

Najčešće problem neprohodnosti nosa bude dugotrajan i nije popraćen nekim drugim znacima bolesti.  

Pregled kod pedijatra treba obaviti u slučaju: 

• povišenja tjelesne temperature,  
• intenzivnog kašlja,  
• odbijanja hrane,  
• bolnog plača ili  
• općenito ako dijete ima izgled težeg bolesnika.  

U prvim mjesecima života znaci težih infekcija mogu biti odsutni, ne mora se javiti povišena temperatura. Mirnoća, otežano disanje, jaki kašalj, bljedilo ili bolni plač; pa čak ako je riječ samo o roditeljskom strahu, opravdan su razlog za pregled.