Očinski dopust je važan: tata je dobar i za bebu i za majku

Prvi dani djetetova života predstavljaju ključno razdoblje u kojem se gradi temelj za emocionalnu povezanost, sigurnost i optimalan razvoj. U ovom kritičnom vremenu, uloga oca postaje nezamjenjiva, dajući jedinstven doprinos koji obogaćuje iskustvo novorođenčeta, a pritom pružajući snažnu potporu majci.

Tim više dolazi do izražaja važnost korištenja očinskog dopusta koji osigurava mladim očevima da provedu barem prve dane djetetova života u krugu obitelji. Ipak, treba primijetiti da očinski dopust ni slučajno ne daje dovoljno vremena za sve blagodati koje bi se postigle kad bi očevi mogli ostajati kod kuće dulje od svega nekoliko dana.

I sitno je bitno…

U Hrvatskoj zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti očinski dopust u bilo kojem vremenu između dana rođenja djeteta do njegova šestog mjeseca. Očinski dopust može trajati, ovisno o broju rođene djece:

• 10 radnih dana za jedno dijete,
• 15 radnih dana u slučaju blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više dijete.

Zaposleni ili samozaposleni otac ovo pravo koristi u neprekinutom trajanju i pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Također, otac pravo koristi neovisno o radnopravnom statusu majke te neovisno o tome koristi li ona rodiljni dopust.

Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, a detaljnije o očinskom dopustu u Hrvatskoj možete pročitati na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Uloga oca u prvim danima života djeteta

Očevi imaju priliku od samog početka izgraditi snažnu emocionalnu vezu s novorođenčetom. Nježno držanje, umirujući glas i fizički kontakt stvaraju osjećaj sigurnosti i ljubavi. Ove rane interakcije postavljaju temelj za daljnji emocionalni razvoj djeteta. Njihova uloga je ključna i u poticanju ranog motoričkog razvoja djeteta. Kroz nježno podizanje, igru na podu i poticanje istraživanja prostora, očevi pomažu u razvijanju djetetovih motoričkih vještina.

Pritom mogu pružiti neprocjenjivu podršku majci u prvim danima nakon poroda, posebno u situacijama u kojima nije moguće koristiti prednosti „baka-servisa“. Pomaganjem u kućanskim obavezama, brigom za majku i dijete te stvaranjem atmosfere ljubavi i razumijevanja, očevi doprinose očuvanju obiteljske ravnoteže. Nimalo nevažna je i njihova podrška majkama koje doje. Svojom prisutnošću, sudjelovanjem u praktičnim zadacima oko dojenja (pa čak i onim naizgled banalnim poput dodavanja i namještanja jastuka) te ohrabrivanjem majke u ovom procesu, mogu učiniti puno u olakšanju ovog zadatka majci.

Aktivno uključivanje očeva u njegu novorođenčeta potiče i razvoj vlastitog očinskog identiteta. Ovaj period omogućuje ocu da izgradi povjerenje u vlastite roditeljske sposobnosti, stvarajući dugotrajnu povezanost s djetetom.

Očevi nerijetko imaju posebnu sposobnost umirivanja novorođenčeta. Njihovo prisustvo, miran glas i nježno ljuljanje mogu pridonijeti stvaranju sigurnog okruženja koje potiče opuštanje i udobnost djeteta.

Dakle, treba reći da u prvim danima djetetova života, uloga oca nije samo dopuna, već ključna sastavnica optimalnog razvoja i sreće djeteta. Njegova prisutnost, briga te podrška majci ne samo da obogaćuju trenutke s novorođenčetom, već postavljaju osnove za trajnu povezanost i zdrav odnos unutar obitelji.

Otac važan u svakoj dobi

• Sudjelovanje u ranom motoričkom razvoju djeteta – aktivnosti poput vožnje bicikla, zajedničkih šetnji ili jednostavne igre bacanja lopte, pridonose koordinaciji i ravnoteži djeteta.
• Poticanje na fizičku aktivnost – očevi igraju važnu ulogu u uvođenju djece u svijet sporta i tjelesne aktivnosti. Kroz zajedničko igranje nogometa ili košarke, jogging, vožnje bicikla ili plivanje, djeca ne samo da razvijaju spomenute motoričke vještine, već i uče o važnosti tjelesnog vježbanja za zdravlje te razvijaju zdrave navike.
• Poticanje na zdravu prehranu – iako su tradicionalno majke bile „glavne kuharice“ u obitelji, poznato je da se uloge posljednjih desetljeća mijenjaju, pa nije neobično vidjeti i oca za štednjakom. S druge strane, zajednički obroci pružaju djeci uvid u prehrambene navike obitelji, u ponašanje za stolom. Vide li djeca da oba roditelja uživaju u zdravoj hrani, a posebno kada i otac kuha i nudi zdrave obroke, daleko lakše će i sama usvojiti zdrave prehrambene izbore.

Savjeti iskusnog oca za mlade očeve

I za kraj, donosimo nekoliko jednostavnih zavjeta za povezivanje s djetetom, a koje je preporučio Jeremy G. Schneider, životni trener i otac blizanaca na blogu Parent Guide News:

• Nosite svoju bebu. Isprobajte „klokan-njegu“: prislonite bebu golim prsima uz gola prsa. Beba može čak i zaspati tako. Zapravo, možete i vi.
• Nahranite svoju bebu. Ako mama doji dijete, zamolite je da se svaki dan malo izdoji kako biste mogli hraniti bebu na bočicu. Vaše dijete treba znati da se možete pobrinuti za njegove ili njezine potrebe.
• Prošećite s bebom u nosiljci, slingu ili u kolicima.
• Čitajte, razgovarajte i pjevajte svojoj bebi. Vaše dijete treba čuti zvuk vašeg glasa.
• Podrežite bebi nokte. Nokti na rukama i nogama kod beba brzo rastu i bebe mogu ogrebati sebe, svoju braću, sestre i vas. Svima činite uslugu rezanjem bebinih noktiju, a ujedno taj čin koristite za zbližavanje.

Dodatni savjeti:

• Poslije posla se presvucite u odjeću “za kod kuće”. Ovo šalje poruku da ste sad u ulozi tate, a ne zaposlene osobe.
• Preuzmite dužnost kupanja. Igrajte se sa svojom djecom dok se kupaju. Zatim ih osušite i spremite djecu za spavanje.
• Kad ste kod kuće, vi preuzmite obavezu mijenjanja pelena.
• Nahranite svoju djecu. Ako više ne trebaju vašu pomoć pri jelu, stavite im tanjure, zatim sjednite s njima za stol, jedite i razgovarajte sa svojom djecom.
• Preuzmite na sebe „vrijeme za ušuškavanje“ pred spavanje koliko god noći možete. Razvijte posebne noćne rituale koji uključuju čitanje, pjevanje ili maženje.
• Budite vi taj koji će umiriti djecu kad se noću probude.