ADIVA Plus sadržaj - 25. travnja 2021.
AUTOR ČLANKA - prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog, Poliklinika za dječje bolesti Helena, ADIVA Plus sadržaj

Najčešći problemi s vitaminima i mineralima u dojenačkoj dobi

U najranijoj, odnosno dojenačkoj dobi, kada je dijete pretežno na mliječnoj hrani, mogući deficiti mikronutrijenata najčešće su vezani za vitamine K, D i željezo

vitamini i minerali u dojenackoj dobi

Vitamini i minerali omogućavaju tijekom života odvijanje brojnih enzimskih i metaboličkih funkcija u tijelu te su preduvjet zdravlja svakog pojedinca. Neophodni su za život, ali u vrlo malim količinama, zato se još nazivaju i mikronutrijenti. Nisu izvor energije kao glavne hranjive tvari, ali su pokretač mnogih životnih biokemijskih procesa.

Ako pogledamo samu riječ „vitamin“ koja je tvorevina dviju riječi, prve „vita“, koja latinski znači život i  pojma „amin“, već u imenu metaforički je pokazano kako se radi o „aminima života“. U velikoj većini organizam ih ne može sam stvoriti (osim male količine vitamina D i K), već se moraju unijeti izvana, hranom. Kako bi njihova količina bila zadovoljavajuća, najvažnije je pravilno se hraniti, odnosno voditi se principom što raznovrsnije prehrane. Takvom prehranom organizam stvara i zalihe koje će poslužiti u slučaju privremene neodgovarajuće prehrane ili nekih kroničnih bolesti.

Zašto dolazi do nedostatka vitamina i minerala

Budući da su potrebe za njima male, nedostatak pojedinih vitamina s posljedicama na zdravlje najčešće se vidi tek kod dugotrajne selektivne prehrane u kojoj se kroz više mjeseci ne unose namirnice koje su ključni izvor pojedinih vitamina i/ili minerala ili prekomjerno unose neke koje smanjuju njihovu apsorpciju.

Drugi razlog nedostatka pojedinih vitamina ili minerala mogu biti određene bolesti, operacije ili lijekovi koji utječu na njihovu lošu apsorpciju. Naravno, ovakva stanja mogu se kompenzirati suplementima, ali je prvi preduvjet da je osoba tj. roditelj, ako se radi o djetetu, svjestan mogućih nedostataka.

U najranijoj tj. dojenačkoj dobi, kada je dijete pretežno na mliječnoj hrani, mogući deficiti najčešće su vezani za vitamine K, D i željezo.

Vitamin K

Novorođenčad se rađa s niskom koncentracijom vitamina K koji ne prolazi kroz posteljicu, a važan je preduvjet za normalno stvaranje faktora zgrušavanja krvi. Stoga su tek rođena djeca u riziku za iznenadna krvarenja, odnosno takozvanu hemoragičnu bolest novorođenčeta. Posebno su rizična ranije rođena djeca, djeca male porođajne težine, neurorizični, oni s produljenom žuticom te djeca majki koja uzimaju antiepileptike ili lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi. Ako se krvarenja dogode, najosjetljiviji su mozak, koža i probavni trakt što može biti i životno opasno za dijete ili dovesti do trajnih neuroloških posljedica.

To je razlog zbog čega su pedijatrijska društva izdala smjernice za obaveznu nadoknadu vitamina K odmah po porodu. On se može dati u vidu injekcije ili na usta i potrebno ga je dati odmah jer je rizik najveći u prvim danima. Također se zna da u prvim mjesecima života kod djece koja su samo na prehrani majčinim mlijekom i dalje nije optimalna koncentracija vitamina K jer ga majčino mlijeko ima premalo, a mikrobiom (bakterijska flora) crijeva djeteta koji sudjeluje u njegovoj produkciji još nije sasvim formirana. Statistike su pokazale da u tim prvim mjesecima postoje kasne forme hemoragijske bolesti koje se javljaju u 4-7/100.000 djece koja su ili na prirodnoj prehrani ili imaju neku od kroničnih bolesti koje ometaju apsorpciju vitamina K.

Stoga je preporuka i za zdravu dojenu djecu da se suplementira vitamin K do trećeg mjeseca života. Tu preporuku donijela je „Stručna komisija za zdravstvenu zaštitu žena, djece i mladeži“, 2014. godine za Hrvatsku, a na temelju preporuke stručnih društava u Hrvatskoj i svijetu. Budući da su sva adaptirana mlijeka obogaćena vitaminom K, djeca koja uzimaju samo adaptirano mlijeko ili kombinaciju majčinog mlijeka s 300 ml ili više adaptiranog ne trebaju suplementaciju.

Vitamin D

Osnovna uloga vitamina D je usmjerena na zdravlje kostiju. Osim toga, njegova uloga danas se pojačano istražuje i u alergijskim bolestima, prevenciji infekcija, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tip 1, gdje se vide određeni benefiti, ali još nedovoljno jasni za službene preporuke u tom pogledu.

Kako bi se kalcij čim bolje ugradio u kosti i spriječila moguća slabija gustoća kostiju te rahitis u ranoj dobi, pokazalo se da je vitamin D poželjno dodavati tijekom cijele prve godine života. Nerijetko roditelji misle da tijekom sunčanih dana to nije nužno jer će ga se dovoljno sintetizirati. Međutim, dio kože koji je izložen sunčevoj svjetlosti je mali, a uz to u ljetnim mjesecima dojenče nije dobro izravno duže izlagati suncu.

Prema preporukama stručnih društava u Europi, Americi i kod nas, profilaktička doza vitamina D3 u dojenčadi s kojom se izbjegavaju svi rizici za manjak i njegove posljedice je 400 IU/dan. Eventualno može biti i veća, ali ne smije prelaziti 1000 IU/dan, što je gornja granica sigurne doze za dojenče bez rizika za suvišak. Danas postoje pripravci koji sadrže zajedno kombinaciju K1 i D3 vitamina u odgovarajućim dozama za dob do tri mjeseca, a kasnije se daje samo D3 vitamin. Uvijek je važno pročitati kako je pripravak pripremljen, budući da u istoj količini, primjerice kapi, može biti različita količina vitamina D, ovisno o proizvođaču.

Željezo

Najčešći nedostatak minerala kojeg viđamo kod djece je manjak željeza. Važno je naglasiti da manjak željeza koji rezultira značajnom anemijom u ranoj dobi (od fetalnog doba do druge godine života) može imati dalekosežne posljedice jer je željezo važan čimbenik razvoja neurološkog i imunološkog sustava. Željezo sudjeluje u metaboličkim procesima proizvodnje energije, u procesima mijelinizacije neurona te je kofaktor nekih enzima u sintezi neurotransmitera. Već nedostatak željeza u trudnice reflektira se na zalihu s kojom se dijete rađa. Manjku su u dojenačkoj dobi naročito sklona djeca anemičnih majki, prerano rođeni, djeca niske porođajne mase i blizanci. U tim slučajevima sugerira se preventivno davanje malih doza željeza kako bi se spriječila značajna anemija. Kasnije manjak željeza obično nastaje zbog nepravilne prehrane, odnosno prekasnog i presporog uvođenja dohrane – malog unosa mesa, naročito ako se radi o djeci koja su do tada isključivo dojena. Također se vidjelo da djeca koja dobivaju neadaptirano kravlje mlijeko kao osnovno mlijeko u periodu od 6. mjeseca, a prije kraja prve godine života, imaju češće anemiju stoga se to ne preporučuje. Obično se rutinski, u drugoj polovici prve godine, radi barem jedna provjera krvne slike kako bi se stanje na vrijeme reagiralo.

Obratite pažnju na ove minerale i vitamine koji pomažu kod dijabetesa

Dijabetes je bolest od koje pati velik broj ljudi, no znate li koji vitamini i minerali igraju važnu ulogu...

SAZNAJTE VIŠE

Prvi stadij u razvoju anemije kada je premali unos je ispražnjenje rezervi željeza, a ide brže ako su zalihe male. Kada se iscrpe spremišta, nastupa prava anemija. Anemična djeca sklonija su infekcijama, umornija su, a ako anemija dulje traje, može dovesti i do slabijeg kognitivnog funkcioniranja od onog zadanog genetskim potencijalom.

O drugim vitaminima i mineralima važnima za malu djecu, čitajte u članku objavljenom na stranicama Poliklinike Helena.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button