ADIVA Plus sadržaj - 19. veljače 2021.
AUTOR ČLANKA - prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog, Poliklinika za dječje bolesti Helena, ADIVA Plus sadržaj

Kada početi s dohranom bebe i što joj prvo ponuditi

Pri odlukama o dohrani djece donedavno su se strogo slijedili kalendari dohrane. Međutim, danas imamo više znanja pa je redoslijed manje važan, no pravila svakako postoje.

dohrana djece bebe kalendari dohrane kada poceti

Optimalna dob za počinjanje dohrane (namirnica koje nisu mliječnog porijekla) je u razdoblju između 4. i 6. mjeseca djetetova života. To znači da je ispravno početi i s navršena četiri mjeseca, ali i čekati do šestog mjeseca. Naime, do četvrtog mjeseca života probavni trakt, bubrezi, imunološki i neurološki razvoj nisu još spremni za krutu, nemliječnu hranu, a nakon toga su uvjeti zadovoljeni. S druge strane, nakon šestog mjeseca života samo mlijeko više nije dovoljno niti kalorijski niti u pogledu pojedinih nutrijenata za zadovoljavanje potreba dojenčeta.

Stoga je logično da je optimalni period za uvođenje namirnica upravo negdje između navršenog četvrtog pa sve do šestog mjeseca života. Važno je naglasiti kako je navikavanje na okuse najbolje ako se s hranom počne oko petog mjeseca. Naime, vidjelo se da predugo odgađanje može dovesti do težeg prihvaćanja novih okusa.

Optimalni redoslijed uvođenja novih namirnica

Ako se pitamo koji je optimalni redoslijed uvođenja novih namirnica, onda treba reći da sa zdravstvenog stanovišta nema neke razlike, odnosno redoslijed koji viđamo u pojedinim zemljama je više kulturološki uvjetovan.

Kod nas se tradicionalno u dohranu prvo uvodi voće u vidu kašica ili voćnih sokova. U nekim drugim zemljama prvo se uvode žitarice, odnosno kašice na bazi kukuruza, riže ili povrće s idejom da se dijete prvo navikne na neutralne okuse. Sve navedeno je ispravno. Zapravo, redoslijed se proizvoljno može prepustiti roditeljima ovisno o njihovim afinitetima i prilagoditi pojedinom djetetu. Primjerice, ako dijete ne napreduje najbolje na tjelesnoj masi, onda je logično najprije uvesti žitarice koje se mogu miješati s mlijekom jer će se tako postići bolji kalorijski unos.

Ranije su se pratili takozvani kalendari dohrane, međutim vidjelo se kako se zaista kod zdrave djece može ići bilo kojim redom, odnosno da isto nema reperkusija na zdravlje. Nije potrebno odgađati uvođenje alergenih namirnica, čak niti u obiteljima s alergijskom sklonostima.

Što se ne preporučuje

  • Dosoljavanje i jači začini se ne preporučuju u dojenčadi.
  • Također, ne preporučuje se niti davanje meda koji može sadržavati spore bakterije Clostridium botulinom od koje se dijete možda ne može obraniti.
  • Isto tako, ne preporučuje se davati hranu kojom se dijete može zagrcnuti, odnosno prevelike zalogaje, nedovoljno usitnjenu hranu i slično. To ne znači niti da se treba dugo i pretjerano miksati. Usitnjavanje treba prilagoditi sposobnostima djeteta, rastu zubića. Postupno treba teksturu činiti gušćom, a pritom imati na umu da su i tu dosta velike varijacije.

Osim toga, djeca mogu imati veći ili manji afinitet prema različitim teksturama, okusima ili bojama, pa i to treba uzeti u obzir kod davanja namirnica. Nekada je potrebno i stručno vođenje ako postoji averzija ili slabija sposobnost prihvaćanja pojedinih tekstura ili okusa.

Dijete svakako treba poticati na samostalno uzimanje hrane i stavljanje u usta, dodirivanje, a danas postoji i niz pristupa kod uvođenja dohrane koji to posebno potiču, primjerice „beba vođa dohrane“.

Ono što je bitno jest uvoditi namirnice postupno te početi s malom količinom koja se potom postupno povisuje do punog obroka. Isto tako, treba ići izolirano, jednu po jednu namirnicu, brzinom jedne do dvije nove namirnice tjedno. Tako se dobro može pratiti kako dijete prihvaća novu namirnicu. Ako bi se davale odjednom dvije ili više, onda u slučaju nepovoljnog reagiranja ne možemo znati koja je namirnica u pitanju.

dohrana djece bebe kalendari dohrane kada poceti2

Kako pripremiti obroke

Nerijetko se roditelji pitaju je li bolje uzimati gotove tvornički pripremljene kašice ili ih spremati kod kuće. I jedno i drugo je zapravo u redu. Kod kuće spremljeni kašasti obroci svakako su kvalitetan izbor, tim više ako se spremaju od namirnica poznatog porijekla (gdje je izbjegnuta nekontrolirana primjena umjetnih gnojiva i pesticida te drugih mogućih štetnih tvari) te se poštuju higijenski standardi u pripremi. U dojenačkoj dobi savjetuje se ne dosoljavati hranu, ne dodavati začine osim eventualno prirodnih: peršin celer. Ne preporučuju se niti veće količine šećera.

Voće se ne mora kuhati – svježe je bogatije vitaminima i mineralima. Povrće treba kuhati na pari ili u malo vode, ne prekuhavati, kako bi se sačuvali značajni sastojci – vitamini i minerali. Meso, jaja i ribu nužno je termički dobro obraditi. Tvornički pripravljena hrana za dojenčad tipa voćnih, povrtnih, žitnih kašica i sl. su proizvodi koji sadrže namirnice kontroliranog porijekla te s malom količinom soli i šećera, također bez konzervansa, tako da su u potpunosti prilagođeni dobi kojoj su namijenjeni.

Koliko obroka i kada?

Po pitanju broja obroka, obično se počinje s jednim kašastim obrokom, da bi se onda postupno uveo drugi i treći. Kojom brzinom uvoditi drugi i treći obrok, također nema strogog pravila. Bitno je da do prvog rođendana uvedemo barem tri kruta obroka. Tek kada obrok sadrži značajnu količinu i kalorijsku gustoću može zamijeniti mlijeko, prije toga ga mlijeko može nadopuniti.

Jedan od obroka je obično u vidu ručka kada se kombiniraju povrće, žitarica ili krumpir s mesom, jajem ili ribom. Dopodne se, tradicionalno, najčešće daje voće sa žitaricom ili miješano, može i s dodanim mlijekom. Ako je voće ili povrće samostalno, onda je to zapravo međuobrok, a ne pravi obrok jer nema dovoljnu kalorijsku vrijednost, odnosno treba imati na umu da će dijete ubrzo biti opet gladno. U večernjim satima obično ponovo ide žitarica kombinirana s mliječnim (to mogu krajem prve godine biti i mliječni proizvodi tipa sira, jogurta, skute, vrhnja i slično).

Postoji niz varijacija kako formirati obroke i svi su ispravni, pod uvjetom da dijete dobiva što raznovrsniju hranu i dobro napreduje na tjelesnoj masi. Tako znamo da smo osigurali dosta kalorija, a raznovrsnošću izbjegavamo pojedine nutritivne deficite.

Preporuke za roditelje koji prakticiraju specifičnu prehranu

Ako roditelji prakticiraju vegetarijansku, vegansku ili neku drugu specifičnu prehranu, bitno je znati da ista nije povoljna za dijete u dojenačkoj dobi. Provođenje vegetarijanske prehrane, a posebno veganske, zahtijeva stručni nadzor (dječjeg gastroenterologa i nutricionista) kako bi se jelovnik dobro izbalansirao te omogućio dostatan i uravnotežen unos energije i svih rizičnih nutrijenata, a to su, prije svega, vitamin B12, omega-3 masne kiseline, željezo, kalcij, cink i esencijalne aminokiseline. U dojenačkoj dobi to se, ako nikako drugačije, može postići dodatnim suplementima ili obogaćivanjem namirnica.

Dojilje koje su vegetarijanke ili veganke treba poticati da i dalje doje jer je to mlijeko dobre nutritivne vrijednosti. Međutim, u slučaju veganstva se savjetuje dodavanje vitamina B12. Ako majke ne doje, tada je za dojenačku dob primjereno jedino adaptirano dojenačko mlijeko.

Roditelji, oprezno s voćnim sokovima za malu djecu

Pročitajte preporuke za davanje voćnih sokova maloj djeci koje je objavilo Američko društvo pedijatara

SAZNAJTE VIŠE

Kada se uvodi dohrana, tempo je isti kao i kod sve dojenčadi, a meso se zamjenjuje jajem, sirom, proizvodima na bazi soje (sojin jogurt, tofu i sl.) i ribom ako je moguće.

Kada tražiti savjet dječjeg gastroenterologa

Pravilna prehrana dojenčeta preduvjet je zdravlja u djetinjstvu i kasnije. O eventualnim nedostacima u prehrani ili sumnjama na manjak vitamina, minerala, kalorija ili ako dojenče slabo napreduje, najbolje je posavjetovati se s dječjim gastroenterologom. On će ocijeniti koliko je odstupanje i zašto je do njega došlo, odnosno radi li se samo o neadekvatnoj prehrani ili nekoj neprepoznatoj bolesti koja je time rezultirala. Dalje slijedi, po potrebi, detaljnije nutricionističko savjetovanje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button