Djeca na meti respiratornih infekcija
Sva djeca, bilo da su rođena zdrava, a posebno ona sa zdravstvenim tegobama, posebno su osjetljiva na različite mikroorganizme, a u ovo doba godine uglavnom govorimo o virusima. Činjenica je da tijelu treba vremena da ojača i razvije imunitet
Iako postoje određene statistike vezane uz odgovor na pitanje koliko često se mala djeca razbole tijekom godine, najbolji odgovor glasio bi – često, barem ako je riječ o raznim infekcijama dišnih putova. Posebno to vrijedi za dob u kojem mališani kreću u vrtić ili jaslice. Osim što ondje vlada vesela gužva, a s njome i odlični uvjeti za lako širenje virusa i bakterija, tu treba uzeti u obzir i čimbenike okoliša kao što su grijanje prostorija, prozračenost, kao i općenito čistoća zraka.
S druge strane, koliko često će dijete oboljeti, ovisi i o svakom mališanu ponaosob, o njegovoj osjetljivosti na infekciju, odnosno razvijenosti i snazi imuniteta, kao i o eventualnom postojanju alergija.
Borbe s jasličkim i vrtićkim bolestima: vodič za zabrinute roditelje
Izloženost respiratornim infekcijama prema dobi
Ovom prilikom ukratko ćemo opisati respiratorne infekcije koje su, uz osipne bolesti i probavne smetnje, najčešća pojava u mališana.
Do 1. godine života
Po rođenju dijete dolazi iz sterilnog okruženja plodne vode u svijet pun različitih vanjskih utjecaja. Nakon prvog udaha, započinje prilagodba na novo okruženje koje zahtijeva disanje, hranjenje i regulaciju tjelesne temperature. Iako mehanizmi djeteta još nisu potpuno razvijeni, u većini slučajeva se dijete dobro prilagodi.
Virusi u zraku često napadaju dišne putove, posebno kod male djece te predstavljaju svojevrstan „trening imuniteta“ – oni stariji već imaju razvijene obrambene mehanizme pa prehlade prolaze gotovo neprimjetno. Dakle, obična prehlada kod beba nije rijetkost, ali zbog osjetljivosti treba paziti na eventualne komplikacije.
S ciljem prevencije virusnih infekcija, treba uložiti trud u mjere prevencije:
- izbjegavati kontakt s bolesnim osobama,
- održavati dobru higijenu nosa redovitim čišćenjem i vlaženjem sluznice,
- izlaziti na svježi zrak, čak i tijekom zime; boravak u zatvorenom prostoru može oslabiti imunitet.
Pri pojavi povišene temperature i drugih znakova bolesti, svakako tražiti mišljenje pedijatra.
Od 1 do 3 godine
U ovoj dobi dijete je češće izloženo kontaktima, pa tako i virusima te češće obolijeva, posebice ako je krenulo u jaslice. Upala uha, upaljeno grlo, kašalj, promuklost i bronhitis nerijetka su pojava u ovoj dobi. Uzročnici su gotovo uvijek virusi prehlade; u razdoblju od jeseni do proljeća nije rijetkost da se djeca razbole i šest do sedam puta. U djece mlađe od tri godine česta je i upala uha zbog anatomskih odnosa struktura uha nosa i grla.
I u ovoj je dobi važno misliti o prevenciji, ponajprije razvijati navike kao što je redovito pranje ruku, a pritom misliti i o higijeni nosa i njezi sluznice. Naime, upravo se u nosu nalazi prva linija obrane tijela od virusa, bakterija i svih patogena koji nam ulaze u organizam disanjem.
Od 3 do 7 godina
Obrambeni sustav organizma (imunitet) postiže zrelost u dobi od oko šest godina. Iz godine u godinu dijete je sve manje osjetljivo na infekcije jer je imunitet s vremenom ojačao i postao otporan na razne patogene mikroorganizme. Djeca se razbolijevaju znatno rjeđe, obično oko tri puta tijekom cijele godine. Dok u prve tri godine infekcija zahvaća sve strukture, odnosno uho, nos i grlo, kod predškolaca se obično zaustavlja na grlu.
Kašalj je čest simptom, obično ne zahtijeva liječenje te uglavnom spontano prolazi, a ovisno o njegovim karakteristikama i duljini trajanja, liječnik će preporučiti odgovarajuću terapiju. Naravno drugačije će se i složenije liječiti kašalj čiji su uzrok bakterijski bronhitis ili astma.
Ublažavanje grlobolje i rinitisa: Savjeti i proizvodi za odrasle i djecu
S dolaskom hladnijeg vremena, grlobolja i rinitis postaju česte tegobe koje zahtijevaju pomoć i odlazak u ljekarnu. Uz stručni...
SAZNAJTE VIŠEAntibiotici ne djeluju na viruse
Iako smo puno puta o tome pisali, vrijedi ponoviti – antibiotici ne djeluju na viruse, već samo na bakterije te je potreban oprez pri njihovom propisivanju i korištenju. Postoji takozvana profilaksa, situacije u kojima liječnik preventivno propisuje antibiotik. Ova se praksa koristi u situacijama gdje postoji povećan rizik od razvoja infekcija, obično kod određenih medicinskih postupaka, operacija ili kod osoba (pa tako i mališana) koje imaju oslabljen imunosni sustav. No to nije često pa uzimanje antibiotika ne treba smatrati uobičajenom preventivnom mjerom.
Propiše li liječnik vašem djetetu antibiotik, pazite da se točno pridržavate uputa o njegovu uzimanju i ne prekidajte terapiju na svoju ruku.