Čuvajte svoja pluća: od KOPB-a ne obolijevaju samo pušači

U subotu je u zagrebačkom Maksimiru održan zanimljiv događaj; osim što su posjetitelji mogli učiniti besplatan spirometrijski test, sudjelovali su i u sadnji stabala u okviru inicijative ozelenjavanja urbanih sredina. Akcija koja se je odvijala pod nazivom „Saznajte svoju plućnu funkciju“, imala je za cilj podizanje svijesti o kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB) čiji se svjetski dan obilježava svake treće srijede u studenom.

Slične su se akcije održavale i u drugim gradovima, pozivajući građane na čuvanje zdravlja pluća, kako čovjeka, tako i zelenih „pluća Zemlje“ jer znamo koliko je zelenilo važno u očuvanju kvalitete zraka, tla i voda. S druge strane, bez čistog zraka, ni naša pluća ne mogu biti zdrava.

Jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu

Odličan je to povod da se ponovi znanje o KOPB-u te progovori o uzrocima bolesti i čimbenicima rizika pa tako i podsjeti na možda manje poznatu činjenicu, a ta je da i osobe koje nikada nisu pušile ipak mogu oboljeti od ove teške kronične bolesti. Naime, iako je duhanski dim svakako najznačajniji uzrok, odnosno čimbenik rizika za razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti, pa statistike govore da je među oboljelima od KOPB-a 75 do 90% pušača, ipak će se naći i 30-ak posto onih koji nikada nisu zapalili cigaretu, a to nije zanemariv broj.

KOPB je trenutno jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, a riječ je o bolesti pluća koju obilježava trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve kao posljedica kroničnog bronhitisa i/ili emfizema. Iako su u podlozi ovih dvaju stanja različita oštećenja pluća, njihovi uzroci i simptomi često su vrlo slični. Procjenjuje se da KOPB pogađa oko 65 milijuna ljudi diljem svijeta, a godišnje odnese više od tri milijuna života. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj je 2022. godine od KOPB-a umrla 1 521 osoba. Također se upozorava na to da bi brojevi oboljelih u svijetu mogli biti i veći jer mnogi nisu svjesni svog stanja, budući da se simptomi razvijaju polako.

KOPB kod nepušača

Studije također pokazuju da je bolest među nepušačima češća nego što se ranije mislilo. Između 10 i 20 posto oboljelih od KOPB-a nikada nije pušilo, piše Healthline, a veliko istraživanje provedeno u Kanadi otkrilo je da nepušači čine gotovo 30 posto oboljelih od ove bolesti.

Drugim riječima, i osobe koje trenutno ne puše (bivši pušači), kao i one koje nikada nisu pušile mogu razviti KOPB. Osim pušenja, postoje i drugi čimbenici rizika, a četiri glavna su:

• pasivno pušenje (izloženost duhanskom dimu),
• izloženost zagađenju zraka, kako na otvorenom, tako i u zatvorenim prostorima,
• genetika – oko 5 posto oboljelih ima manjak proteina koji štiti pluća od oštećenja, tzv. alfa-1 antitripsin,
• dob starija od 40 godina.

No tu su i dodatni čimbenici rizika koji uključuju stresore na mlada pluća u razvoju, poput majčinog pušenja tijekom trudnoće, niske porođajne težine, izloženosti duhanskom dimu u djetinjstvu te dječjih respiratornih infekcija. Astma također može pridonijeti razvoju KOPB-a.

Simptomi KOPB-a

Simptomi KOPB-a isti su kod pušača i nepušača, ali istraživanja su pokazala da kod nepušača mogu biti blaži u usporedbi s trenutnim i bivšim pušačima. Primjerice, istraživanje danskih znanstvenika koje je obuhvatilo 6.623 osobe s KOPB-om, otkrilo je da nepušači imaju manje simptoma, blaži oblik bolesti i manje upale nego trenutni ili bivši pušači.

Nepušači također imaju manje komorbiditeta, odnosno drugih bolesti i zdravstvenih tegoba koje se javljaju istovremeno s KOPB-om, ali i dalje mogu doživjeti pogoršanja simptoma, poznata kao egzacerbacije.

Uobičajeni simptomi KOPB-a uključuju:

• potrebu za čestim čišćenjem grla zbog viška sluzi,
• osjećaj kratkog daha, čak i nakon blage fizičke aktivnosti,
• „zviždanje“ u plućima ili bučno disanje,
• osjećaj stezanja u prsima,
• kronični kašalj,
• nisku razinu energije,
• učestale respiratorne infekcije.

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Nažalost, pacijenti se jave liječniku tek kada nastupe ozbiljniji problemi s disanjem, poput kratkog daha. Čak se i dugotrajni „pušački kašalj“ nerijetko zanemaruje.

Za dijagnosticiranje KOPB-a ne postoji jedinstven test, a liječnici se oslanjaju na anamnezu, fizički pregled, testove funkcije pluća i slikovne pretrage, poput rendgenskih ili CT snimki. Ključnu ulogu u dijagnostici igra spirometrija, test koji mjeri protok zraka iz pluća.

Iako KOPB nije moguće izliječiti, postoji mnogo različitih načina liječenja kojima se mogu ublažiti simptomi bolesti, smanjiti učestalosti perioda pogoršanja (egzacerbacija) i produljiti trajanje života.

Prvi nužan korak jest prestanak pušenja. Pušenje je glavni uzročnik KOPB-a. Nastavak pušenja nakon dijagnoze bolesti ubrzat će pogoršanje plućne funkcije i kvalitete živote.

Budući da lijekovi koji se koriste za liječenje KOPB-a trebaju djelovati na pluća, najčešće se primjenjuju pomoću inhalatora kojeg je važno koristiti na ispravan način. Prije nego što počnete koristiti inhalator, provjerite s liječnikom imate li dobru „tehniku“ te slobodno pitajte za pojašnjenja. Lijekovi koji se koriste najčešće pripadaju skupini bronhodilatatora, namijenjenih širenju dišnih puteva – bronha, ili u skupinu kortikosteroida, namijenjenih smanjenju upale.

Ostale metode liječenja prema posebnim indikacijama (preporukama), ovisno o težini bolesti i komplikacijama, su terapija kisikom, antibiotici, kirurško liječenje, a ponekad u obzir može doći i transplantacija pluća.

Uložite trud u prevenciju

Najbolji način prevencije KOPB-a jest da prestanete odmah pušiti, odnosno da se ne izlažete uopće duhanskom dimu. To može spriječiti većinu slučajeva kronične opstruktivne plućne bolesti.

Osim toga, za održavanje zdravlja pluća važno je ne izlagati se onečišćenom zraku i štetnim tvarima na radnom mjestu, kao i svakodnevno biti tjelesno aktivan. Usvojite čim više zdrave stilove života kako biste disali i živjeli život – punim plućima.

Korišteni izvori: Healthline, Medical News Today, HZJZ