Psiha i emocije - 31. svibnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Silvija Topić Lukačević, dr.med., spec.psihijatrije, Dnevna bolnica za stres i traumu, Klinika za psihijatriju „Sveti Ivan“

Prestati pušiti je lako, no ostati nepušač je pravi izazov

Danas obilježavamo Svjetski dan nepušenja kojeg je inicirala Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine. Danas dobro znamo koliko je pušenje štetno za zdravlje. No čak i kada želimo prestati pušiti fizička ovisnost nije najteži izazov

psihicka ovisnost o nikotinu

Nikotin je najmoćniji sastojak duhanskog dima i odgovoran je za ovisnost o pušenju. On je vrlo otrovan i njegova smrtonosna doza je oko 60 mg. Jednom cigaretom pušač u organizam unese oko 0,1- 1 mg nikotina. Osim nikotina, duhanski dim ima preko 4.000 različitih sastojaka, a oko 70 njih ima kancerogeni učinak, odnosno može uzrokovati rak.

Duhan potječe iz Amerike, koristile su ga Maje u ceremonijalne i religijske svrhe, pušile su ga, žvakale i pile stotinama godina. U Europu je sjeme duhana donio Christopher Columbus, a upotreba duhana se je ubrzo proširila.

Pušenje, alkohol i kava: čimbenici rizika za niz bolesti

Pušenje odnosi najviše života

U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umre oko 11 do 12 tisuća ljudi, odnosno 30 osoba dnevno. Smatra se kako je pušenje odgovorno za smrt oko 6 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući oko 600.000 osoba koje umiru zbog posljedica pasivnog pušenja.

Smatra se kako pušenje odnosi više života nego alkohol, heroin, kokain, samoubojstva, ubojstva, požari, prometne nezgode i AIDS zajedno.

Fizička i psihička ovisnost

Nikotin, kojeg u organizam unosimo pušenjem, izaziva fizičku ovisnost, a pušenje kao takvo izaziva psihičku ovisnost.

Nikotin je zaslužan za izazivanje fizičke ovisnosti koja se javlja posljedično konzumiranjem cigareta. U mozgu se veže za nikotinske kolinergičke receptore koji otpuštaju neurotransmiter dopamin, zaslužan za osjećaj ugode. Dugotrajnim izlaganjem nikotinu postupno se razvije tolerancija na neke njegove učinke.

Fizička ovisnost je stanje koje nastaje nakon duljeg uzimanja sredstva ovisnosti te, ako se ono prestane uzimati, dolazi do razvoja simptoma koji čine apstinencijski sindrom, odnosno sindrom ustezanja. Sindrom ustezanja se sastoji od tjelesnih simptoma koji se razlikuju ovisno od tvari koja je upotrijebljena te psihičkim smetnjama poput anksioznosti, nemira, sniženog raspoloženja, poremećaja dinamike spavanja, razdražljivosti, bijesa i drugog. Olakšanje simptoma ustezanja nakon što se zapali cigareta je vjerojatno osnovni razlog poboljšanja raspoloženja te, općenito, psihičkog smirivanja. Simptomi ustezanja su prolazni i kod svake osobe mogu biti drugačiji.

Psihička ovisnost se definira kao povremeno ili trajno uzimanje sredstva ovisnosti kako bi se postigao osjećaj zadovoljstva i ugode, a izbjegla neugoda.

Duboko ukorijenjena navika

Mnogi pušači, kad se riješe fizičke ovisnosti, suočavaju se s puno težim zadatkom, a to je da ne zapale cigaretu u situacijama u kojima su naviknuli (primjerice, netko za cigaretom poseže nakon obroka, dok obavlja neki određeni posao, u automobilu, po dolasku kući s posla, na poslovnom sastanku, uz kavu ili piće, kad je uznemiren ili iz dosade i slično).

Dakle, psihičkom ovisnošću o cigaretama možemo nazvati samu „naviku“ pušenja koje se osoba teško oslobađa. Pušač koji redovno puši povezuje određeno raspoloženje, situacije ili okolišne čimbenike s korisnim učincima nikotina. Ponavljanjem radnji kao što su, na primjer, istovremeno pušenje i pijenje kave, one se „vežu“ jedna za drugu i ubrzo samo pojavljivanje takve situacije („znaka“) u pušača, stvara želju za cigaretom („ugodom“). To se u psihologiji naziva klasičnim kondicioniranjem (uvjetovanjem).

Osim toga, ugoda koja se u ovisne osobe javi nakon popušene cigarete, dodatno učvršćuje ovisnost jer se šansa da ćemo neko ponašanje nastaviti ponavljati i u budućnosti povećava onda kada ta aktivnost ima za nas neposredne pozitivne posljedice. Dakle, određena radnja i pušenje povezuje se s određenim osjećajem ili situacijom.

Pušač često prepoznaje da nepušenje uzrokuje iritabilnost, a da pušenje uzrokuje olakšanje. Nakon ponavljanja ovakvog iskustva, pušač može iritabilnost iz drugog razloga shvatiti kao znak za pušenje.

Osoba može mjesecima biti nepušač, ali dovoljan je jedan poticaj da joj se opet vrati potreba za cigaretom. Dakle, to je psihološka potreba jer fizička više ne postoji, ali postoji sjećanje kako je pušenje djelovalo na tu osobu u sličnoj situaciji.

Naučiti živjeti bez cigareta

Kada se govori o prestanku pušenja, onda je glavna tema kako prebroditi fizičku apstinencijsku krizu, iako ona psihološka može biti teža i dugotrajnija. Akutni fizički simptomi ustezanja pri odvikavanju od nikotina relativno su blagi u usporedbi sa smetnjama ustezanja pri apstinenciji od drugih sredstava koja izazivaju ovisnost (alkohola i droge). Fizičko odvikavanje od cigareta traje relativno kratko, svega tri do pet dana tijekom kojih se tijelo najčešće oslobodi nikotina, čime u pravilu nestaje i fizička ovisnost koja uzrokuje žudnju.

Psihička ovisnost je tvrdokornija i traje dulje, posljedično navikama/ritualima koji su izvođeni uz pušenje te se automatski podrazumijevaju (tipa ispijanje kave ne ide bez cigarete) te su se kombinirali zajedno.

Većina pušača u svom pušačkom stažu ima nekoliko pokušaja apstinencije. Cilj je u procesu odvikavanja promijeniti životni stil pušača u životni stil nepušača. Drugim riječima, treba postići da se određene radnje koje su se izvodile uz konzumaciju cigareta više ne izvode uz njihovu upotrebu, te prihvatiti takav način života. Dakle, pri odvikavanju osoba se bazično mora „naučiti“ ponovo živjeti bez cigareta, tj. usvajati nove navike.

Pušačima koji žele prestati pušiti, a ne uspijevaju uspostaviti ili održati apstinenciju, su na raspolaganju brojne škole odvikavanja od pušenja koje se temelje na različitim pristupima i metodama. Prestati pušiti i nije problem (veliki broj pušača je više puta prestajao pušiti), ali ostati nepušač je zapravo problem pri kojem od pomoći može biti struka.

Kako si možemo pomoći?

Svakodnevna rekreacija, bilo u obliku šetnji, planinarenja, trčanja i sličnog, fiziološki povoljno djeluje na organizam tako da potiče lučenje brojnih hormona ugode. Redovito bavljenje sportom uvelike će pomoći u suzbijanju neugodnih simptoma ustezanja.

pušenje, cigarete, odvikavanje od pušenja

Recite NE bez odgađanja: 13 savjeta da pušenje za vas postane prošlost

Od posljedica pušenja u Lijepoj Našoj godišnje umre oko 9000 ljudi, a u svijetu crna brojka doseže i šest...

SAZNAJTE VIŠE

U prestanku pušenja mogu pomoći i razni lijekovi. Lijekovi koji su se pokazali učinkovitima i bezopasnima za prestanak pušenja su bupropion SR i nikotin (u obliku žvakaće gume, pastila, inhalacije, nosnog raspršivača ili flastera).

I za kraj, vrijedi ponoviti povoljne učinke prestanka pušenja na organizam:

  • U roku od 2 do 12 tjedana poboljšava se cirkulacija krvi, što olakšava hodanje i trčanje.
  • Za 3 do 9 mjeseci smanjuju se kašljanje i otežano disanje, a funkcija pluća se povećava.
  • U roku od godine dana, rizik za infarkt srca postaje dvostruko manji nego u pušača.
  • Za oko 10 godina rizik za rak pluća je dvostruko manji nego u pušača, a rizik za srčani infarkt jednak je onom u osoba koje nikada nisu pušile.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button