Obiteljsko zdravlje - 12. kolovoza 2021.
AUTOR ČLANKA - Božidar Perić, dr.med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije, Poliklinika Perić – Staničić, ADIVA Plus sadržaj

Tajna sreće skrivena u mozgu

Unatoč složenom djelovanju hormona, kao i njihovim interakcijama, kroz relativno jednostavne obrasce promjene vlastita ponašanja, možemo u značajnoj mjeri puno toga „okrenuti” u vlastitu korist

hormoni serotonin dopamin sreca mozak

Naši osjećaji, raspoloženje i sreća odraz su vrlo složenog međudjelovanja različitih hormona. Po toj logici stvari naše emotivno stanje ne dolazi iz glave ili iz srca, već kroz aktivnost neurotransmitera prisutnih u našem mozgu. Hormoni kruže krvotokom, djeluju kao glasnici te utječu na brojne tjelesne procese.

Danas poznajemo više takvih neurotransmitera koji utječu na različite oblike sreće i zadovoljstva – dopamin, serotonin, oksitocin i endorfin.

Dopamin – hormon nagrade

Hormon dopamin jedan je od najvažnijih neurotransmitera u našem mozgu te je jedan od ključnih preduvjeta za ispunjenje naših kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Uključen je u mnoge moždane funkcije, posebice one koje reguliraju emocije, motivaciju, misao i osjećaj užitka.

Da bismo ostvarili željene ciljeve, ključ je u motivaciji koja dovodi do toga da se osjećamo dobro i ustrajemo prema onome što nam je cilj. Taj put do željenog cilja ostvaruje se stalnim nagrađivanjem mozga. To može izgledati poput križanja ispunjenih zadataka s popisa, gdje upravo taj potez dovodi do pojačanog lučenja dopamina, što stvara pretpostavku i dodatni motiv za suočavanje s nadolazećim preprekama.

Ako jedemo hranu koju osobito volimo, aktivnošću dopamina javlja se osjećaj zadovoljstva koji nas motivira da ponavljamo mehanizam koji dovodi do ostvarenog zadovoljstva. Manjak dopamina povezuje se s osjećajem tuge, nesanice, loše kvalitete sna, bezvoljnosti, gubitka apetita, manjka seksualne želje, pojačanom željom za kofeinom, nikotinom.

Serotonin – stabilizator raspoloženja

Podjednako značajan neurotransmiter u našem tijelu je serotonin. Ima ključnu ulogu u regulaciji važnih funkcija poput raspoloženja, sna, učenja, pamćenja, apetita, odnosno osjećaja gladi i sitosti te ljubavi.

Različitim istraživanja ustanovljena je povezanost djelovanja serotonina i metabolizma kostiju, zatim proizvodnje majčina mlijeka i jetrene regeneracije. Dodatni utjecaj na regulaciju apetita proizlazi i iz znanstvenih spoznaja o prisutnosti serotonina u želucu, pri čemu njegov manjak je povezan s različitim manifestacijama probavnih smetnji. Snižene razine serotonina su u jasnoj korelaciji s različitim depresivnim stanjima.

Oksitocin – hormon ljubavi

Oksitocin se proizvodi u dijelu mozga kojeg nazivamo hipotalamusom. Izravno je povezan uz ljudsko povezivanje i povećanje osjećaja povjerenja i odanosti. Receptori na koje se veže oksitocin nalaze se pretežno u mozgu, i to u hipotalamusu i amigdali čime se objašnjava njegov učinak na izražavanje emocija kroz ljubavne odnose, ali i druge načine iskazivanja ljubavi.

Neka istraživanja s početka 21. stoljeća pokazala su više razine oksitocina kod čovjeka i psa nakon međusobnog maženja te se njihova jaka emocionalna povezanost povezala upravo kroz biološko djelovanje oksitocina. Zastupljenost receptora za oksitocin u maternici dovodi u vezu važnost utjecaja tog esencijalnog hormona u rađanju djeteta, dojenje i stvaranje snažne povezanosti majke i djeteta. Nadalje, razina oksitocina povećava se kroz tjelesnu aktivnost poput ljubljenja, maženja i seksa. Osim intimnih odnosa važna uloga oksitocina se očituje i kroz socijalne kontakte. Vježbanje u teretani, grupni treninzi, trčanje s prijateljima jako je dobar način održavanja ljudskih odnosa, odnosno pojačanog otpuštanja oksitocina.

Osobe sa sniženom razinom oksitocina češće vrijeme provode same, teže ostvaruju socijalne kontakte uz otežano uklapanje u timove. Aktivnost oksitocina se očituje i kroz osjećaj pripadnosti pojedinca nekoj zajednici.

Endorfin – prirodni analgetik

Endorfin je poznat i kao prirodni analgetik koji suzbija osjećaj boli. Riječ je o snažnom analgetiku koji ima analgetsko djelovanje snage poput opijatnih analgetika, čemu dodatno u prilog ide i njegova kemijska struktura koja je vrlo slična strukturi opijata (heroina, opijuma, morfija). Endorfin proizvode hipofiza, hipotalamus, kralježnična moždina te neki periferni živci.

Do njegova pojačanog lučenja dolazi tijekom napornog tjelesnog napora, seksa, orgazma, ali i kroz druge oblike socijalne interakcije. U koordiniranom djelovanju s dopaminom pojačava se motivacija u umjetničkom djelovanju poput stvaranja glazbe, pisanja i duhovnog prosvjetljenja. U zajedničkom djelovanju sa serotoninom utječe na sveukupno raspoloženje, razinu umora, kao i otpornost na bol. Zahvaljujući njegovoj aktivnosti, u stanju stresa je osjećaj i percepcija boli značajno manji.

bolesti hipofize

Bolesti hipofize: malena žlijezda koja može stvoriti velike probleme

Žlijezda smještena na bazi mozga sudjeluje u čitavom nizu važnih procesa. Bolesti hipofize stoga su vrlo specifične te izazivaju...

SAZNAJTE VIŠE

Kako možemo unaprijediti kvalitetu života?

Unatoč složenom djelovanju hormona, kao i njihovim interakcijama, kroz relativno jednostavne obrasce promjene vlastita ponašanja, možemo u značajnoj mjeri puno toga „okrenuti” u vlastitu korist. Višestruki su učinci redovite tjelesne aktivnosti, redovitih spolnih odnosa, njegovanja društvenih odnosa, kao i nezaobilazne kvalitetne i uravnotežene prehrane.

Potreban je oprez kod raznih restriktivnih pristupa prehrani, čemu mnogi pojedinci zbog različitih motiva često pribjegavaju. Vođeni dosadašnjim spoznajama o moći hormonalnog djelovanja, već danas možemo donijeti odluke koje će nam unaprijediti kvalitetu života. Zdravlje i sreća, najjednostavnije rečeno, nemaju alternativu.

Dodatne stručne savjete potražite na stranicama Poliklinike Perić-Staničić.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button